See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/357510999

Đukić, A., F. Franković, T. Pivac, and S. Mihelić. 2021. "The results of the trial
archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017."
Annales Instituti Archaeo...

Article · December 2021

CITATIONS READS

0 33

1 author:

Filip Franković
Universität Heidelberg
34 PUBLICATIONS 10 CITATIONS

SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Filip Franković on 02 January 2022.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

Annales
UDK 902/904
ISSN: 1848 6363

Instituti
Archeologici
Godišnjak
Instituta za
arheologiju

XVII - 2021
 Nakladnik/Publisher
INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU
INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY

Adresa uredništva/Editor’s office adress

Institut za arheologiju/Institute of Archaeology
HR-10000 Zagreb, Jurjevska ulica 15
Telefon/phone 385 (0) 1 6150250
fax 385 (0) 1 6055806
e-mail: [email protected]
http://www.iarh.hr

Glavna i odgovorna urednica/Editor in chief

Katarina Botić

Tehnički urednici/Technical editors

Katarina Botić
Marko Dizdar

Uredništvo/Editorial board
Marko Dizdar, Hrvoje Kalafatić, Ana Konestra, Siniša Krznar, Andreja Kudelić, Bartul Šiljeg, Asja Tonc, Marina Ugarković, Mario
Gavranović (Austrija), Boštjan Laharnar, Alenka Tomaž (Slovenija), Vesna Bikić, Perica Špehar (Srbija), Miklós Takács (Mađarska)

Izdavački savjet/Editorial committee

Juraj Belaj, Saša Kovačević, Goranka Lipovac Vrkljan, Daria Ložnjak Dizdar, Branka Migotti, Ivana Ožanić Roguljić,
Ante Rendić Miočević, Tajana Sekelj Ivančan, Tihomila Težak Gregl, Tatjana Tkalčec,
Željko Tomičić, Ante Uglešić, Snježana Vrdoljak

Lektura/Language editor
Katarina Botić i autori / Katarina Botić and authors (hrvatski jezik/Croatian)

Prijevod na engleski/English translation

Kristina Deskar, Marko Maras i autori / Kristina Deskar, Marko Maras and authors

Korektura/Proofreades
Katarina Botić

Dizajn/Design
REBER DESIGN
Umjetnička organizacija OAZA

Računalni slog/Layout
Hrvoje Jambrek

Institute of archaeology, Zagreb 2021.

Annales Instituti Archaeologici uključeni su u indeks/

Annales Instituti Archaeologici are included in the index:
Clarivate Analytics services – Emerging Sources Citation Index
SciVerse Scopus – Elsevier, Amsterdam

Izrađeno uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Made with the financial support of the Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia.

E-izdanja. Publikacija je dostupna u digitalnom obliku i otvorenom pristupu na https://hrcak.srce.hr/aia

E-edition. The publication is available in digital and open access form at https://hrcak.srce.hr/en/aia
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution By 4.0 međunarodnom licencom /
This work is licenced under a Creative Commons Attribution By 4.0 International Licence
SADRŽAJ CONTENTS

Prethodna priopćenja Preliminary reports

8 Hrvoje Kalafatić 8 Hrvoje Kalafatić

Bartul Šiljeg Bartul Šiljeg
Rajna Šošić Klindžić Rajna Šošić Klindžić

Rupe u mreži naselja sve manje: Bračevci – Bašćine, Filling the network gaps: Bračevci – Bašćine, new Neolithic circular
novootkriveni neolitički kompleks kružnih utvrđenih naselja i enclosure and medieval village
srednjevjekovnog sela

17 Daria Ložnjak Dizdar 17 Daria Ložnjak Dizdar

Marko Dizdar Marko Dizdar

Istraživanja groblja kasnog brončanog doba u Dolini 2020. godine Excavations at the Late Bronze Age cemetery of Dolina in 2020

22 Andreja Kudelić 22 Andreja Kudelić

Postupak izrade posuda iz kasnog brončanog doba na nalazištu The process of making vessels during the Late Bronze Age at the
Kalnik – Igrišče Kalnik – Igrišče site

33 Antonela Barbir 33 Antonela Barbir

Slatkovodni školjkaši u prapovijesnim slojevima na lokalitetu Freshwater bivalve from the prehistoric layers at the site of Ilok
Ilok – dvor knezova Iločkih – Dvor knezova Iločkih

40 Ana Đukić 40 Ana Đukić

Filip Franković Filip Franković
Tara Pivac Krpanić Tara Pivac Krpanić
Sanjin Mihelić Sanjin Mihelić

Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Mu-
2011. i 2017. godine nicipality in 2011 and 2017

69 Domagoj Perkić 69 Domagoj Perkić

Marko Dizdar Marko Dizdar
Hrvoje Potrebica Hrvoje Potrebica
Ivan Pamić Ivan Pamić

Prapovijesni grobovi na ravnome iz Nakovane na Pelješcu Prehistoric graves on flat terrain from Nakovana on Pelješac

82 Domagoj Perkić 82 Domagoj Perkić

Marko Dizdar Marko Dizdar
Hrvoje Potrebica Hrvoje Potrebica
Grob s položaja Gomile u Zakotorcu na Pelješcu A grave at the Gomile site in Zakotorac on Pelješac

104 Asja Tonc 104 Asja Tonc

Ivan Radman-Livaja Ivan Radman-Livaja

Tragovi tekstilne proizvodnje na Gradini Svete Trojice Traces of textile production on the Sveta Trojica hillfort
112 Lujana Paraman 112 Lujana Paraman
Marina Ugarković Marina Ugarković
O „helenističkom“ pogrebnom nalazu s Čiova kod Trogira On the “Hellenistic” burial find from Čiovo near Trogir

123 Ivana Ožanić Roguljić 123 Ivana Ožanić Roguljić

Bartul Šiljeg Bartul Šiljeg
Hrvoje Kalafatić Hrvoje Kalafatić

Rimska ruralna naselja u okolici Donjeg Miholjca Rural Roman settlements near Donji Miholjac

133 Ivana Ožanić Roguljić 133 Ivana Ožanić Roguljić

Jere Drpić Jere Drpić
Helena Nodilo Helena Nodilo

Rimsko ruralno naselje Lug kod Bjelovara Rural Roman settlement of Lug near Bjelovar

142 Ana Konestra 142 Ana Konestra

Goranka Lipovac Vrkljan Goranka Lipovac Vrkljan

Privjesak s likom Harpokrata iz rimske keramičarske radionice u The Harpocrates pendant from the Roman pottery workshop in
Crikvenici (Ad Turres, sjeverna Liburnija) Crikvenica (Ad Turres, northern Liburnia)

152 Ana Konestra 152 Ana Konestra

Fabian Welc Fabian Welc
Paula Androić-Gračanin Paula Androić-Gračanin

Lokalitet na rtu Zidine u Loparu u kontekstu obalnih rezidenci- The site at the cape Zidine in Lopar in the context of coastal residen-
jalno-gospodarskih kompleksa otoka Raba tial and commercial complexes of Rab Island

171 Tatjana Tkalčec 171 Tatjana Tkalčec

Keramičke čaše iz burga Vrbovca u Klenovcu Humskom Ceramic cups from the medieval castle of Vrbovec in Klenovec
Humski

185 Sebatijan Stingl 185 Sebatijan Stingl

Marijana Belaj Marijana Belaj
Religijska medaljica pronađena u grobu 253 u Gori kraj Petrinje The religious medal found in grave 253 at Gora near Petrinja
Pregledni radovi Review papers

193 Snježana Vrdoljak 193 Snježana Vrdoljak

Uljevne kape (Gusszäpfen) i značaj ostave Brodski Varoš (Sla- Casting jets (Gusszäpfen) and the importance of the Brodski Varoš
vonski Brod) hoard (Slavonski Brod)

204 Asja Tonc 204 Asja Tonc

Marko Dizdar Marko Dizdar
Slavica Filipović Slavica Filipović

Metalni nalazi s nalazišta Osijek – Vojarna, Učiteljski fakultet The metal finds from the site of Osijek – Barracks, Faculty of Edu-
kao tragovi vojne prisutnosti cation as traces of military presence

212 Eduard Visković 212 Eduard Visković

Marina Ugarković Marina Ugarković

Zaštitna arheološka istraživanja „kuće Škoko“ u Starom Gradu Rescue excavation of “the Škoko house” in Stari Grad on Hvar
na otoku Hvaru island

221 Juraj Belaj 221 Juraj Belaj

Sebastijan Stingl Sebastijan Stingl
Valerija Gligora Valerija Gligora

O arheološkim istraživanjima ivanovačke kapele na lokalitetu On the archaeological excavations of the chapel of the Knights Hos-
Pakrac – Stari grad 2020. godine pitaller at the site of Pakrac – Stari Grad in 2020

228 Juraj Belaj 228 Juraj Belaj

Željko Krnčević Željko Krnčević

O arheološkim istraživanjima lokaliteta Mukoše kraj Goriša On the archaeological excavation of the site of Mukoše near Goriš
2020. godine in 2020

Stručni radovi Professional papers

239 Tea Kokotović 239 Tea Kokotović

Rezultati antropološke analize ljudskih koštanih ostataka s Results of the anthropological analysis of the osteological material
lokaliteta Mukoše kraj Goriša iz 2020. godine from 2020 excavations of Mukoše site near Goriš

247 Mislav Fileš 247 Mislav Fileš

Deniver Vukelić Deniver Vukelić

Oživljena povijest i komunikacija arheologije s javnošću Living history and the communication of archaeology with the public
Kratki izvještaji Short reports

255 Jere Drpić 255 Jere Drpić

Arheološko istraživanje segmenta ceste Možđenec – Sudovec na Archaeological excavation of a segment of Možđenec – Sudovec road
položaju Zverinjak at the site of Zvjerinjak

258 Ivana Ožanić Roguljić 258 Ivana Ožanić Roguljić

Mislav Fileš Mislav Fileš

Living Danube Limes; projekt dunavskog transnacionalnoga Living Danube Limes; EU Danube Transnational Programme
programa EU

Ostala znanstvena djelatnost Additional scientific activity of the

Instituta za arheologiju Institute
Asja Tonc Asja Tonc
Kristina Turkalj Kristina Turkalj
260–268 260–268
Karta nalazišta
Map of sites

1. Ilok – dvor knezova Iločkih 12. Zvjerinjak

2. Općina Lovas 13. Klenovec Humski – Plemićki grad Vrbovec
3. Osijek – Vojarna, Učiteljski fakultet 14. Crikvenica – Ad Turres
4. Bračevci – Bašćine 15. Lopar – rt Zidine
5. Donji Miholjac 16. Gradina Sveta Trojica
6. Brodski Varoš 17. Goriš – Mukoše
7. Dolina 18. Čiovo
8. Pakrac – Stari grad 19. Hvar – Stari Grad
9. Petrinja – Gora 20. Pelješac – Nakovana
10. Bjelovar – Lug 21. Pelješac – Zakotorac
11. Kalnik – Igrišče
 Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas
2011. i 2017. godine
The results of the trial archaeological excavations in the
Lovas Municipality in 2011 and 2017

Prethodno priopćenje ANA ĐUKIĆ

Prapovijesna arheologija Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Preliminary report HR–10000 Zagreb
Prehistoric archaeology [email protected]
Primljeno/Received: 24. 05. 2021. FILIP FRANKOVIĆ
Prihvaćeno/Accepted: 31. 10. 2021. Institut für Ur- und Frühgeschichte
Universität Heidelberg
Sandgasse 7
D–69117 Heidelberg
[email protected]
TARA PIVAC KRPANIĆ
Muzej Like Gospić
Ulica Dr. Franje Tuđmana 3
HR–53000 Gospić
[email protected]
SANJIN MIHELIĆ
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
HR–10000 Zagreb
[email protected]

Općina Lovas, smještena u Srijemu, arheološki je izuzetno bogato područje. Iako su prvi nalazi na području Općine zabilježe-
ni još na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Lovas je u centar arheološke javnosti dospio tek 1939. godine kada je na području sela
izorana iznimno vrijedna srednjobrončanodobna ostava zlatnih i brončanih nalaza. Donedavno, na području Općine Lovas
nisu provođena arheološka istraživanja većeg obujma, ali svakako treba izdvojiti terenske preglede u blizini sela Lovas koji su
provođeni 1970. i 1972. godine. Spoznaje o arheološkoj građi s područja Općine Lovas značajno su proširene u zadnjih 15ak
godina kroz sustavne terenske preglede te probna sondažna istraživanja koja su odvojeno provodili Institut za arheologiju u
Zagrebu, Gradski muzej Vukovar i Arheološki muzej u Zagrebu. Potonja je institucija 2017. godine započela s provođenjem
višegodišnjeg projekta na području Općine Lovas koji uključuje geofizička istraživanja, sustavni terenski pregled te probna
sondažna istraživanja. Sama istraživanja nastavak su inicijalne istraživačke sezone iz 2011. godine. Ovaj rad predstavlja
rezultate probnih sondažnih istraživanja iz 2011. i 2017. godine na položajima Kalvarija, Orlinac i Staro groblje, koji su
zaštićeni kao kulturna dobra.

Ključne riječi: keramika, prapovijest, antika, srednji vijek, novi vijek, Kalvarija, Orlinac, Staro groblje

The territory of the Lovas Municipality, located in Western Syrmia, has been known in archaeological circles since the tran-
sition from the 19th to the 20th century, but became the focal point of the archaeological public only in 1939, when the
valuable Middle Bronze Age hoard of gold and bronze finds was discovered near the village Lovas. Until recently, there was
no large-scale archaeological research, other than the 1970 and 1972 field surveys. Knowledge of archaeological material
from the area of the Municipality of Lovas has significantly expanded in the last 15 years through systematic field surveys and
test excavations conducted separately by the Institute of Archeology in Zagreb, Vukovar City Museum and the Archaeological
Museum in Zagreb. In 2017, the latter institution started a perennial project in the area of the Municipality of Lovas, which
includes a systematic field survey, geophysical research and test trench excavations. The research itself is a continuation of the
initial research season from 2011. This paper presents the results of the excavations conducted in 2011 and 2017 at the posi-
tions Kalvarija, Staro Groblje and Orlinac, all of which are protected cultural heritage.

40 Key words: pottery, prehistory, Roman period, Middle Ages, New Ages, Kalvarija, Orlinac, Staro Groblje
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

UVOD 2017. godine u suradnji s Općinom Lovas te Institutom

za klasičnu arheologiju Karlovog sveučilišta u Pragu. Od
Općina Lovas nalazi se u Srijemu, na pola puta 2017. godine istraživanja teku kontinuirano te uključuju
između Vukovara i Iloka, a sastoji se od dva manja sela – sustavni terenski pregled, geofizička istraživanja i probna
Lovasa i Opatovca. Svako od sela čini zasebnu katastarsku
sondažna iskopavanja. Sustavni terenski pregled provođen
općinu. Područje Općine Lovas u arheološkim je
je 2011., 2017. i 2018. godine, a prvi rezultati nedavno
krugovima poznato još od prijelaza s 19. na 20. stoljeće,
su objavljeni (Đukić et al. 2020). Spomenutim terenskim
kada su prvi nalazi pristizali u Arheološki muzej u
Zagrebu. Ipak, područje oko Lovasa u fokus arheološke pregledima na području Općine Lovas definirano je više
javnosti došlo je 1939. godine kada je u blizini sela od 20 različitih lokaliteta iz svih vremenskih razdoblja.
izorana vrijedna srednjobrončanodobna ostava zlatnih Neki od lokaliteta obuhvaćenih sustavnim terenskim
i brončanih nalaza (Vinski 1958: 1–2). Donedavno, pregledom ispitani su probnim sondažnim iskopavanjima.
na području Općine Lovas nisu provođena arheološka U istraživačkoj sezoni 2011. godine istraživani su položaji
istraživanja većeg obujma, ali svakako treba izdvojiti Staro groblje i Kalvarija, a 2017. godine položaji Orlinac i
terenske preglede u blizini sela Lovas koji su provođeni Kovači. U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja
1970. i 1972. godine (Bunčić 2007: 46) te terenski na položajima Kalvarija, Staro groblje i Orlinac, koji
pregled u blizini Opatovca koji je proveden 2008. su zaštićeni kao kulturna dobra. Rezultati istraživanja
godine od strane Instituta za arheologiju u Zagrebu na položaju Kovači biti će objavljeni odvojeno jer je
(Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009). Arheološki muzej u prilikom tih istraživanja u raznim kontekstima pronađena
Zagrebu 2011. je godine započeo arheološka istraživanja značajnija količina arheološkog materijala koja zaslužuje
na području Općine Lovas. Istraživanja su nastavljena zasebnu objavu većeg obujma.

Karta 1 Karta s prikazom prostorne distribucije lokaliteta na području Općine Lovas (k.o. Lovas i k.o. Opatovac) sa stanjem iz 2019. godine (izradio: F. Franković
2019; prema: Đukić et al. 2020: 174, karta 1)
Map 1 Spatial distribution of sites in Lovas Municipality (Lovas and Opatovac cadastral areas) in 2019 (made by: F. Franković 2019; after: Đukić et al. 2020: 174, map 1)
1 Kragino Voće; 2 Brzovac; 3 U mjestu – Ulica Vladimira Nazora; 4 Staro selo; 5 Čajer; 6 Čot; 7 Šljivici; 8 Orlinac; 9 Gradac; 10 Staro groblje; 11 Kalvarija; 12
Sv. Mihovil; 13 Kovači; 14 Srednje brdo – sjever; 15 Srednje brdo – centar; 16 Srednje brdo – jug; 17 Kavane – sjever; 18 Orašje; 19 Bečka – jug; 20 Bečka – istok;
21 Čopinac
41
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA POLOŽAJU nekoliko dijagnostičkih keramičkih ulomaka poput

ulomka ravnog ruba eneolitičke posude (SJ 1, T. 1: 1),
KALVARIJA blago uvučenog ruba brončanodobne posude (SJ 2, T. 1:
Položaj Kalvarija (karta 1: 11) nalazi se u katastarskoj 5), ukrašenog ulomka tijela (SJ 1, T. 1: 3) i izvučenog
općini Lovas, a smjestio se na povišenom lesnom platou ruba (SJ 1, T. 1: 2) latenske posude.
sa zapadne strane vodenog toka Čopinac. Na položaju
Kalvarija 2011. godine otvoreno je pet arheoloških Sonda 2
sondi (sl. 1), ukupne površine 55 m2. Ukupno je U sondi 2 (2 x 2 m) definirane su tri stratigrafske
definirana 31 stratigrafska jedinica te je pronađeno 416 jedinice (SJ 1–3), a samo je jedna (SJ 2) sadržavala
ulomaka keramike (tab. 1). Istraživanja su provedena na keramički materijal. Kao i u slučaju sonde 1, nisu
katastarskoj čestici 1891, koja je smještena na samom dokumentirane konkretne arheološke strukture ili
vrhu i najistaknutijem dijelu lesnog platoa Kalvarija, tik zatvoreni konteksti. U spomenutoj stratigrafskoj jedinici
uz vodeni tok Čopinac. pronađeno je 78 ulomaka keramike, 22 komada kućnog

Sl. 1 Prostorni raspored istraženih sondi na položaju Kalvarija (izradila: N. Šegvić)

Fig. 1 Spatial distribution of trenches explored at Kalvarija in 2011 (made by: N. Šegvić)

Sonda 1 lijepa, sedam komada životinjskih kostiju i jedan željezni

Prilikom iskopavanja u sondi 1 (5 x 5 m) definirano predmet nepoznate funkcije. U tablici 1 prikazana je
je sedam stratigrafskih jedinica (SJ 1–5, 8, 18), a samo su kronološka distribucija otkrivenih ulomaka. Među
četiri (SJ 1–3, 8) sadržavale arheološki materijal. Radi se ulomcima keramike valja izdvojiti ukrašeni ulomak (SJ 2,
isključivo o kulturnim slojevima bez jasnog konteksta. U T. 1: 9) eneolitičke posude. U prijelaz iz mlađeg željeznog
prilog tome govori i zastupljenost ulomaka iz više različitih doba na antiku datiraju dva izvučena ruba (SJ 2, T. 1:
vremenskih razdoblja u svakoj od četiri stratigrafske 6–7), ravni rub (SJ 2, T. 1: 4), ravno dno (SJ 2, T. 1: 10),
jedinice koje su sadržavale arheološki materijal. prstenasto dno (SJ 2, T. 1: 11), rub dolija i ulomci tijela
Pronađeno je samo 30 ulomaka keramike, osam ulomaka posuda (primjer iz SJ 2 na T. 1: 8). Pronađeno je i jedno
životinjskih kostiju i tri komada kućnog lijepa. U tablici 1 ravno dno srednjovjekovne posude (SJ 1, T. 1: 12).
prikazan je broj ulomaka i njihova kronološka distribucija
s obzirom na stratigrafsku jedinicu u kojoj su pronađeni. Sonda 3
Izmiješanost materijala iz različitih vremenskih razdoblja U sondi 3 (1,30 x 9,50 m, smjer sjeverozapad –
u svim otkrivenim stratigrafskim jedinicama, kao i visoki jugoistok) (sl. 2–4) definirano je 13 stratigrafskih jedinica
stupanj fragmentacije keramičkog materijala, upućuju (SJ 2, 9–13, 17, 23–25, 28–29, 31), a samo je pet (SJ 1,
na to da unutar sonde 1 ne treba računati s postojanjem 9, 12, 17, 28) sadržavalo keramički materijal (sl. 3–4).
sačuvanih arheoloških slojeva. Svi slojevi vjerojatno su Valja naglasiti da se zbog nemogućnosti definiranja
uništeni recentnom aktivnošću (vidi poglavlje o evaluaciji razlike između slojeva, na dubini od oko 45 cm započelo
42 materijala s položaja Kalvarija). Ipak, valja istaknuti s iskopavanjem u proizvoljnim iskopnim jedinicama
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

debljine od 10 i/ili 20 cm. Kao i u slučaju sonde 1,

izmiješanost materijala iz različitih vremenskih razdoblja
u svim otkrivenim stratigrafskim jedinicama te visoki
stupanj fragmentacije keramičkog materijala, upućuju
na to da unutar sonde 3 ne treba računati s postojanje
sačuvanih arheoloških slojeva. Svi slojevi vjerojatno su
uništeni recentnom aktivnošću (vidi poglavlje o evaluaciji
materijala s položaja Kalvarija).
Unutar sonde 3 pronađeno je ukupno 206 ulomaka
keramike (tab. 1), nekoliko ulomaka željeznih predmeta
nepoznate funkcije, tridesetak ulomaka životinjskih kostiju
te ostaci građevinskog materijala (opeka i kućni lijep). U
tablici 1 prikazan je broj ulomaka i njihova kronološka
distribucija s obzirom na stratigrafsku jedinicu ili dubinu
proizvoljne iskopne jedinice u kojoj su pronađeni. Kao što
je vidljivo iz tablice 1, arheološki materijal u gotovo svim
definiranim stratigrafskim jedinicama bio je izmiješan.
U prilog dubinskom uništavanju svih arheoloških
slojeva svjedoči i ulomak srednjovjekovne keramike
koji je pronađen na dubini od 150–160 cm, točnije na
samom dnu istražene sonde 3. U sondi 3 pronađena je
samo manja količina srednjovjekovne keramike visokog
stupnja fragmentacije što nas, uz njezinu zastupljenost i
u najdubljim iskopnim jedinicama, navodni na zaključak
da su slojevi vjerojatno uništeni recentnom građevinskom
aktivnošću.
Od pronađenih ulomaka keramike valja izdvojiti
ulomke eneolitičke datacije, poput profiliranog dna Sl. 2 Pogled na sondu 3 na položaju Kalvarija (snimila: N. Šegvić)
(dub. 70–90 cm, T. 2: 6), ulomka ukrašenog plastičnom
Fig. 2 View of Trench 3 at Kalvarija (photo by: N. Šegvić)
trakom s utiskivanjem prsta (dub. 90–100 cm, T. 2: 8),

Sl. 3 Položaj Kalvarija; južni profil u sondi 3 s oznakama slojeva (izradila: N. Šegvić)
Fig. 3 Lovas-Kalvarija; south profile in Trench 3 with the discovered layers (made by: N. Šegvić)

trbuha fine fakture (dub. 100–110 cm, T. 2: 9), ravnog 1), izvučeni rub posude razgrnutog vrata s ručkom (SJ
ruba ukrašenog utiskivanjem prsta/nokta (dub. 120–130 12, T. 2: 3) te nekolicinu izvučenih rubova (SJ 17, T. 2:
cm, T. 2: 11), ravnog ruba zdjele fine fakture (dub. 130– 4; dub. 90–100 cm, T. 2: 7; dub. 110–120 cm, T. 2: 10;
140 cm, T. 2: 12) te ravnog dna (dub. 140–150 cm, T. 2: dub. 140–150 cm, T. 2: 13). Pronađeno je i dno latenske
14). Od ulomaka brončanodobne keramike valja izdvojiti posude (SJ 9, T. 2: 2). Od posebnih nalaza valja istaknuti
ulomak ukrašen bradavičastom aplikacijom (SJ 9, T. 2: manji ulomak kamenog žrvnja (SJ 24, T. 2: 5).
43
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

Sl. 4 Položaj Lovas – Kalvarija; zapadni profil u sondi 3 s oznakama slojeva (izradila: N. Šegvić)
Fig. 4 Lovas-Kalvarija; west profile in Trench 3 with the discovered layers (made by: N. Šegvić)

Sonda 4 Evaluacija materijala prikupljenog sondažnim

U sondi 4 (4 x 2,40 m, smjer sjever – jug) definirano istraživanjima na položaju Kalvarija
je 12 stratigrafskih jedinica (SJ 1, 3, 9, 13–16, 19–23), a Kao što je vidljivo iz donesenog pregleda pet
samo su tri (SJ 2, 15–16) sadržavale keramički materijal. pojedinačnih sondi istraženih na položaju Kalvarija,
Kao i u slučaju prve tri sonde, u sve tri stratigrafske niti u jednoj od njih nisu dokumentirane konkretne
jedinice pronađen je materijal iz različitih vremenskih arheološke strukture ili intaktni arheološki slojevi. Na
razdoblja (tab. 1). Pronađeno je deset ulomaka to jasno ukazuje i keramički materijala pronađen u svih
eneolitičke, brončanodobne, latenske i antičke keramike, pet sondi (v. tab. 1; T. 1–4). Unutar svih sondi i u svim
kao i životinjska kost te tridesetak komada kućnog lijepa. stratigrafskim jedinicama, bez obzira na njihov položaj,
U čišćenju profila i neposredne okolice sonde 4 pronađen vrstu i dubinu, javlja se materijal iz različitih razdoblja
je ulomak keramičke peke (T. 3: 1). od eneolitika pa sve do srednjeg vijeka. Stoga je moguće
zaključiti da na istraženom području položaja Kalvarija
Sonda 5 ne postoje intaktni arheološki slojevi. Primjer sonde 3
Južni dio platoa na položaju Kalvarija zatvoren je (tab. 1) najbolje prikazuje razinu uništenosti arheoloških
zemljanim nasipom visine oko 1 m, koji se pruža u smjeru slojeva na ovom dijelu položaja Kalvarija. U sondi 3
istok – zapad (sl. 5–6). Vrh nasipa je zaravnjen, prema materijal iz različitih razdoblja pronađen je izmiješan
sjeveru ima strmi, a prema jugu blagi pad. Sonda 5 bila je čak i na najdubljim istraženim dubinama, koje sežu
rov širine 0,5 m koji je postavljen tako da sječe zemljani do 160 cm dubine. U istom kontekstu pronađeni su
nasip pod pravim kutom. Prilikom istraživanja zemljanog ulomci kronološki najmlađeg zastupljenog razdoblja, tj.
nasipa u sondi 5 definirano je sedam stratigrafskih jedinica srednjeg vijeka, i to uz nalaze iz razdoblja eneolitika te
(SJ 1, 3, 6–7, 26–27, 30), a četiri (SJ 1, 6–7, 30) su mlađeg željeznog doba/antike. Nije moguće zaključiti
sadržavale keramičke ostatke (sl. 6). U svim stratigrafskim da su nalazi izmiješani zbog intenzivne zemljoradnje
jedinicama pronađen je materijal iz različitih vremenskih (dubokog oranja, sadnje vinograda i voćnjaka) jer takve
razdoblja visokog stupnja fragmentacije (tab. 1). aktivnosti ne bi mogle dovesti do devastacije lokaliteta i
Slično kao u slučaju sonde 3, najdublje stratigrafske na dubinama od 160 cm. Zbog toga razloge za devastaciju
jedinice sadržavale su nezanemarivu količinu ulomaka lokaliteta treba potražiti u drugačijoj vrsti aktivnosti.
srednjovjekovne keramike visokog stupnja fragmentacije. Iako ulomci srednjovjekovne keramike u najdubljim
Posljedično, sam nasip ne može se datirati niti u slojevima istraženih sondi daju terminus ante quem non
prapovijest niti u antiku. za uništenje arheoloških slojeva na lokalitetu Kalvarija,
Unutar sonde 3 pronađena su 92 ulomka keramike oni nisu pretjerano brojni, a njihova veličina ukazuje na
(tab. 1), 12 komada kućnog lijepa te 17 životinjskih visok stupanj fragmentacije. Obje karakteristike mogle
kostiju. Dijagnostički ulomci keramike uključuju izvučeni bi ukazivati da prisutnost srednjovjekovnog materijala
rub (SJ 7, T. 3: 2) te ulomak ukrašen paralelnim linijama i u dubinskim slojevima nije rezultat istovremenih, već
utiskivanjem prsta (SJ 7, T. 3: 6) iz mlađeg željeznog doba kasnijih aktivnosti. Kao usporedbu valja spomenuti
ili antike. Od srednjovjekovnih ulomaka valja izdvojiti lokalitet Kovači koji je istražen probnim sondama 2017.,
ulomke ukrašene paralelnim linijama (SJ 30, T. 3: 4; SJ 1, 2019. i 2021. godine. Arheološki slojevi u velikom dijelu
T. 3: 5; SJ 7, T. 3: 7), ravno dno (SJ 7, T. 3: 8) te izvučeni sondi na lokalitetu Kovači također su uništeni, ponegdje i
ukrašeni rub lonca (SJ 7, T. 3: 3). do 120 cm dubine. Međutim, značajna razlika u odnosu
44
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

Sl. 5 Pogled na nasip istražen sondom 5 na položaju Kalvarija (snimila N. Šegvić)

Fig. 5 View of an embankment explored in Trench 5 at Kalvarija (photo by: N. Šegvić)

Sl. 6 Položaj Lovas – Kalvarija; zapadni profil nasipa istražen sondom 5 s oznakama slojeva (izradila N. Šegvić)
Fig. 6 Lovas – Kalvarija; west profile of an embankment explored in Trench 5 with the discovered layers (made by: N. Šegvić)

na lokalitet Kalvarija je nizak stupanj fragmentiranosti ili polu-cjelovite posude iz bakrenog i brončanog doba
keramičkog materijala na položaju Kovači. Prema uz velike fragmente latenskih i rimskih posuda. Zbog
trenutnim saznanjima, prapovijesni slojevi na lokalitetu toga smatramo da devastaciju lokaliteta Kalvarija
Kovači značajno su oštećeni intenzivnom građevinskom treba pripisati građevinskim aktivnostima u nešto
aktivnošću u razdobljima mlađeg željeznog doba i antike. recentnijim vremenima, poput pripreme i nivelacije
Ipak, građevinske aktivnosti u dva spomenuta perioda terena za postavljanje križa koji je tamo stajao prije rata
nisu uzrokovale toliko visoku razinu fragmentacije ili devastaciji samog položaja u ratnim i poslijeratnim
materijala iz ranijih razdoblja. Na lokalitetu Kovači, u vremenima o čemu svjedoči i lokalno stanovništvo. Iako
istim slojevima nastalim destrukcijom u razdobljima se određeni stupanj devastacije ovog dijela lokaliteta
mlađeg željeznog doba i/ili antike pronalaze se cjelovite mogao očekivati i prije samih istraživanja, valja naglasiti
45
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

da razmjeri devastacije nisu mogli biti utvrđeni bez 110 cm, T. 2: 9) datirane u vrijeme od 3630. do 2800.
probnih sondažnih istraživanja. g. pr. Kr. (Balen 2010: 59; 2018: 68–70). Na položaju
Bez obzira na vidljivu devastaciju lokaliteta, Kalvarija zabilježeni su i ulomci keramike kostolačke
keramički materijal pronađen na lokalitetu daje određeni kulture (Sjeverna padina nasipa, T. 4: 3), s paralelama u
uvid u razdoblja tijekom kojih je položaj nastanjivan. materijalu iz Sarvaša (Rajković, Balen 2016: T. 14: 91).
Ukoliko izuzmemo jedan prapovijesni dijagnostički Neki od ulomaka (Sjeverna padina nasipa, T. 4: 2, 6)
ulomak koji nije bilo moguće pobliže datirati (T. 4: 4), mogu se pripisati vučedolskoj kulturi, a čija se klasična
kronološki najraniji materijal pronađen na lokalitetu faza datira u vrijeme od 2900. do 2600. g. pr. Kr. (Balen
datira u razdoblje eneolitika. Važno je naglasiti da je 2010: 110; Miloglav 2018: 116). Iako se ne radi o istom
samo dio eneolitičke keramike mogao biti pripisan tipu posude, ukras na prvom ulomku (Sjeverna padina
pojedinačnim kulturama, dok je većina definirana samo nasipa, T. 4: 2) ima paralele u vučedolskom materijalu iz
kao eneolitička na temelju fakture (npr. T. 4: 8). Nalazi Sarvaša (Balen 2005b: T. 46: 141; Rajković, Balen 2016:
uključuju ulomke badenske kulture (Sonda 3, dub. 100– T. 26: 144). Drugi ulomak (Sjeverna padina nasipa, T.

Prapovijest/ Ukupan
Neolitik/ Brončano Mlađe
Dubina antika Antika Srednji broj
Sonda SJ eneolitik doba željezno
Depth Prehistory/ Roman vijek ulomaka
Trench SU Neolithic/ Bronze doba
(cm) Roman period Middle Ages Total no. of
Eneolithic Age Late Iron Age
period fragments
1 3 1 2 1 7
2 1 2 10 1 14
1 3 1 2 5 8
8 1 1
Ukupno Total: 30
2 18 18 34 6 78
2
Ukupno Total: 78
1 2 4 2 8
9 1 6 1 8
12 2 8 10
17 1 11 12
28 5 5
45–60 3 3
70–90 5 4 2 11
90–100 25 5 30
3 8 13 10 2 1 34
100–110
110–120 1 9 10
120–130 5 10 15
130–140 9 9
140–150 3 6 9
150–160 1 1 2
ostalo
10 17 12 1 40
the rest
Ukupno Total: 206
2 1 1
15 1 1 1 3

4 16 2 1 1 4
ostalo
2 2
the rest
Ukupno Total: 10
1 4 1 1 1 7
6 7 3 10
5 7 32 27 10 69
30 3 1 2 6
Ukupno Total: 92
Sveukupno TOTAL: 416
Tab. 1 Kronološka distribucija analiziranih ulomaka keramike prikupljenih tijekom iskopavanja na položaju Lovas – Kalvarija 2011. godine (izradila: Đukić 2018)
Tab. 1 Chronological distribution of analyzed pottery fragments collected during excavations at Lovas – Kalvarija in 2011 (made by: Đukić 2018)

46
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

4: 6) također ima paralele u vučedolskom materijalu iz primjesama pijeska ukrašen utiskivanjem prsta i/ili nokta,
Sarvaša (Balen 2005b: T. 28: 94; 29: 97; Rajković, Balen a koji je moguće datirati u antiku ili srednji vijek (T. 4:
2016: T. 27: 147, 153). 7). Najčešći oblik srednjovjekovne keramike su trbušasti
Ulomci brončanodobne keramike prisutni su kuhinjski lonci izvučenog profiliranog ruba (nasip, T. 4:
diljem Općine Lovas (v. Đukić et al. 2020). Na položaju 1), a kakvi su nalaženi na lokalitetima kasnoga srednjeg
Kalvarija pronađen je značajan broj keramičkih ulomaka vijeka, primjerice Đakovo – Franjevac koji je datiran u
koji imaju široke plitke paralelne kanelure na vratu vrijeme od 11. do 15. stoljeća (Dugonjić 2017: tab. 1–2;
posuda koje imaju barem blago uglačanu površinu. Ove sl. 3).
ulomke moguće je pripisati kulturnoj grupi Belegiš II
koja je obilježila stariju fazu kasnog brončanog doba u
istočnoj Hrvatskoj (v. Ložnjak Dizdar, Potrebica 2017: REZULTATI ISTRAŽIVANJA NA POLOŽAJU STARO
80). Ulomci pronađeni na nasipu (T. 4: 5) i unutar sonde
3 (dub. 90–100 cm, T. 2: 7) vjerojatno su bili dio lonca, GROBLJE U 2011. GODINI
odnosno žare kakve se pojavljuju diljem istočne Slavonije, Položaj Staro groblje (karta 1: 10) nalazi se u
primjerice na lokalitetima Aljmaš, Batina, Dalj, Erdut, katastarskoj općini Lovas, a smješten je na vrhu lesnog
Klisa, Osijek, Privlaka – Gradina, Sarvaš, Sotin, Vinkovci platoa koji se nalazi na zapadnoj strani vodenog toka
(Forenbaher 1991: 60, sl. 3: 1, 2, 4; 7: 1) i Vučedol Čopinac. Lesni plato na kojem se nalazi položaj Staro
(Forenbaher 1990: T. 1: 1–2, 9; 2: 1; 3: 2, 11–12; 4: groblje surdukom je, sa svoje sjeverne strane, odvojen od
9–12; 5: 1; 6: 7, 9; 7: 1–3; 8: 1–2; 9: 1). lesnog platoa na kojem se nalazi položaj Kalvarija (karta
Prilikom iskopavanja pronađena je i znatna 1: 11). Istraživanja su provedena na katastarskoj čestici
količina ulomaka sivih zdjela S-profilacije (Sonda 1, SJ 2160/1 koja se nalazi na samom vrhu lesnog platoa. Na
1, T. 1: 2; Sonda 2, SJ 2, T. 1: 6–8) od kojih su neki položaju su otvorene dvije probne sonde (sl. 7), ukupnih
ukrašeni vodoravnim linijama izvedenim štapićem ili dimenzija 27 m2. U obje sonde ustanovljeni su isti
nekim drugim tankim predmetom. Ovaj oblik posude stratigrafski odnosi.
pripisuje se razdobljima mlađeg željeznog doba i antike,
ali ga nije moguće preciznije kronološki odrediti. Oblik Sonda 1
se pojavljuju od 3. st. pr. Kr. (Ožanić Roguljić 2009: U sondi 1 (5 x 5 m) definirane su tri stratigrafske
81), koristi se u ranorimsko doba (Todorović 1974: 66; jedinice (SJ 1–3). Površinski sloj (SJ 1) bio debljine 5–10
Brukner 1981: 91, T. 77; Šaranović-Svetek 1981: 24; cm te je samo on sadržavao značajnije ulomke keramike
Ožanić 2004: 78–79; Drnić 2007: 171), a na nekim se iz različitih razdoblja. Ispod SJ 1 ustanovljen je gotovo
lokalitetima pojavljuju sve do druge polovine 4. stoljeća sterilni sloj smeđe kompaktne zemlje (SJ 2) s izuzetno
(Gabler-Ottományi 1990: 177, 181; Ottományi 2005: fragmentiranim te zanemarivim materijalom koji je
97–98; Ožanić Roguljić 2009: 81). Od rimskih oblika onamo vjerojatno dospio rastom guste vegetacije. Ispod
definirani su i lonci (npr. sonda 1, SJ 1, T. 1: 3), datirani SJ 2 ustanovljen je zdravični sloj svijetlosive do smeđe
od sredine 1. do sredine 2. stoljeća (Vikić-Belančić 1968: boje (SJ 3).
85–86; T. V: 5; Jelinčić Vučković 2015: 132–133). Od pronađenih ulomaka izdvojiti valja samo jedan
Srednjovjekovni materijal uglavnom uključuje neukrašeni ulomak srednjovjekovne (SJ 1) te dva glazirana
keramiku grube fakture s dosta primjesa kvarcita u sastavu. ulomka novovjekovne keramike (SJ 1). Unutar sonde 1
Izdvojiti treba i ulomak trbuha posude fine fakture s pronađeno je 11 fragmenata ljudskih kostiju – goljenica,

Sl. 7 Prostorni raspored istraženih sondi na položaju Staro groblje (izradila: N. Šegvić)
Fig. 7 Spatial distribution of trenches explored at Staro Groblje (made by: N. Šegvić) 47
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

ulomci zdjelice i nekoliko članaka prstiju ruku. S obzirom linijama te metličastim ukrasom možda se mogu povezati s
na to da nije ustanovljen njihov konkretni arheološki istovjetnim ukrasom zabilježenim u kontekstima vatinske
kontekst, na kostima nisu provođene daljnje analize. kulture, primjerice na lokalitetu Barice – Bugarska humka
i Hrtkovci – Gomolava u Vojvodini (Ljuština 2012:
Sonda 2 prilog 10: 9; prilog 10: 7 (metličasti ukras); prilog 10: 2;
Kao i u slučaju sonde 1, u sondi 2 (2 x 1 m, smjer prilog 11: 2; prilog 18: 1–3 (polukružne urezane linije);
sjever – jug) definirane su tri stratigrafske jedinice (SJ Đukić et al. 2020: 56). Ipak, važno je naglasiti da se sličan
1–3). Ispod površinskog sloja (SJ 1), debljine 5–10 cm, polukružni ukras javlja i u kontekstu bosutske grupe
nalazio se gotovo sterilni sloj smeđe kompaktne zemlje na obližnjem lokalitetu Gornji grad u Iloku (Ložnjak
(SJ 2). Ispod SJ 2 ustanovljen je zdravični sloj svijetlosive 2002: T. 3: 4). Nalazi iz rekognosciranja na položajima
do smeđe boje (SJ 3). U sondi 2 pronađeno je 12 Orlinac i Staro groblje pak uključuju i ulomke keramike
ulomaka keramike (SJ 1) – četiri ulomka grube rimske iz razdoblja neolitika/eneolitika i mlađeg željeznog doba
i osam ulomaka brončanodobne keramike. Ulomci (Đukić et al. 2020: 176, 182, tab. 2), dodatno potvrđujući
brončanodobne keramike uključuju četiri dijagnostička pretpostavku da su dubokim oranjem zaista uništene
ulomka – neukrašeni ravni rub zdjele, ravni rub ukrašen arheološke strukture iz svih razdoblja.
žlijebljenjem, ravni rub ukrašen polukružnim linijama te
ulomak tijela posude ukrašen metličastim ukrasom.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA POLOŽAJA ORLINAC
Evaluacija materijala prikupljenog sondažnim
istraživanjima na položaju Staro groblje Položaj Orlinac (karta 1: 8) nalazi se u katastarskoj
Prema rezultatima istraživanja u sondama 1 i 2 općini Lovas. Orlinac se nalazi na istom lesnom platou
kao i položaj Staro groblje te se na njega nastavlja sa svoje
na položaju Staro groblje moguće je zaključiti da su na
južne strane (karta 1: 8, 10). Položaji Staro groblje i Orlinac
istraženom dijelu položaja arheološki slojevi bili iznimno
zajedno čine jednu cjelinu unutar krajolika. S obzirom da
plitki. S obzirom da je unutar svih slojeva pronađen prilikom sondažnih istraživanja na položaju Staro groblje
keramički materijal iz različitih vremenskih razdoblja, 2011. godine nisu potvrđeni intaktni stratigrafski odnosi,
moguće je zaključiti da su svi arheološki slojevi na odlučeno je da se probnim sondažnim istraživanjima
istraženom dijelu položaja uništeni. S obzirom da su se 2017. godine ispita postoje li očuvani kulturni slojevi
najdublji arheološki slojevi nalazili relativno plitko, u na nešto južnijem položaju Orlinac. Probna sondažna
ovom slučaju moguće je zaključiti da su slojevi vjerojatno istraživanja tijekom 2017. godine provedena su na
uništeni intenzivnom zemljoradnjom. katastarskoj čestici 1952, i to na dijelu položaja Orlinac
Unutar samih sondi pronađena je izuzetno mala na kojem je terenskim pregledom 2011. godine utvrđena
količina nalaza visokog stupnja fragmentacije. Nalazi iz najveća površinska gustoća keramičkog materijala (Đukić
sonde 1 ukazuju na korištenje položaja tijekom srednjeg et al. 2020). Čestica je izabrana jer se na njoj nalazi
i novog vijeka, a oni iz sonde 2 na korištenje tijekom nasad oraha te čestica zadnjih tridesetak godina nije bila
brončanog doba. Brončanodobni dijagnostički ulomci obuhvaćena značajnijim poljoprivrednim radovima. Na
pronađeni u sondi 2 i ukrašeni urezanim polukružnim položaju su otvorene tri probne sonde (sl. 8).

Sl. 8 Prostorni raspored istraženih sondi na položaju Orlinac (izradio: M. Brlek)

48 Fig. 8 Spatial distribution of trenches explored at Orlinac (made by: M. Brlek)
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

Važno je naglasiti da su prilikom iskopavanja 2017. Četiri su jame (S. 1001–1002, S. 1004, S. 1007) bile
godine uvedene manje promjene u sustav dokumentacije zapunjene kompaktnim žutim lesom (slojevi 2, 3, 5 i 7
sondažnih istraživanja u Lovasu. Točnije, uveden je sustav uklonjeni iskopnim jedinicama 10003, 10005, 10007 i
iskopnih jedinica. U slučaju da se određeni arheološki 10011), dok je jedna (S. 1003) sadržavala izuzetno rahlu
sloj značajno širio u dubinu ili širinu, on je podijeljen zemlju s velikim udjelom pepela i ugljena (sloj 4 uklonjen
na nekoliko arbitrarnih iskopnih jedinica. One su iskopnom jedinicom 10006), ali ne i pokretne nalaze.
uvedene s pretpostavkom da je materijal iz proizvoljnih Nažalost, sve jame su rezultat recentnih aktivnosti.
iskopnih jedinica jednostavno kasnije spojiti u veće U spomenutim slojevima otkopanima u sondi
slojeve, ali materijal iskopan unutar jednog sloja više nije 1 pronađena su 102 ulomka keramike (tab. 2), 16
moguće razdvojiti. Na ovaj način pokušali smo spriječiti životinjskih kostiju (većinom malih glodavaca), jedan
potencijalnu kontaminaciju materijala koja bi proizašla iz komad opeke, jedan komad kućnog lijepa s otiscima
iskopavanja većih slojeva bez dodatnih potpodjela. Iako pruća i komadi recentnog tekstila. U gotovo svim
su se stratigrafski odnosi na položaju Orlinac pokazali iskopnim jedinicama pronađen je arheološki materijal
dosta jednostavnima te metoda nije pomogla u boljem iz više razdoblja, što je moguća posljedica prethodno
razumijevanju stratigrafije, ona se pokazala itekako spomenutog nasada oraha.
učinkovitom na lokalitetima Kovači i U mjestu koji su Dijagnostički ulomci keramike pronađeni unutar
istraživani u više navrata između 2017. i 2021. godine. sonde ukazuju na korištenje položaja tijekom brončanog
Na dva spomenuta lokaliteta metoda je pomogla u doba i kasnog latena/rane antike. U brončano doba
detekciji različitih faza prapovijesti u naizgled homogenim datiraju ravni rub s jezičcem (sloj 1, iskopna jedinica
slojevima. U spomenutom sistemu dokumentacije 10004, T. 5: 1) i široka tunelasta ručka (sloj 1, iskopna
arheološke strukture, poput jama ili grobova, označene su jedinica 10008, T. 5: 5). U razdoblje kasnog latena/rane
oznakom S. i brojem. antike datiraju izvučeni rubovi (sloj 1, iskopna jedinica
10004, T. 5: 2; sloj 1, iskopna jedinica 10008, T. 5: 6),
Sonda 1 uvučeni rub (sloj 1, iskopna jedinica 10008, T. 5: 4) i
Sonda 1 (4 x 3 m, smjer sjever – jug) postavljena profilirano dno (sloj 1, iskopna jedinica 10004, T. 5: 3)
je na središnjem i najravnijem dijelu parcele. U sondi je izrađeni na lončarskom kolu.
definirano sedam različitih slojeva koji su otkopani u 12 Osim jamskih struktura, u sondi 1 otkrivena su i
iskopnih jedinica. Prilikom iskopavanja definirano je i dva novovjekovna groba sa skeletnim ukopima (sl. 9). Ovi
sedam struktura (S. 1001–S. 1007). Nakon uklanjanja grobovi predstavljaju jedine intaktne kontekste pronađene
površinskog sloja (sloj 1; iskopne jedinice 10001–10002, u sondi 1. Uvidom u makromorfološke karakteristike
10004, 10008, 10010) na dubini od 35 cm ustanovljena ostataka nad ljudskim su kosturnim ostacima izvršene
je zdravica. U nju je bilo ukopano pet jamskih struktura. bioantropološke analize s ciljem utvrđivanja minimalnog

Sl. 9 Grobovi 1 i 2 otkriveni u sondi 1 prilikom istraživanja na položaju Orlinac: a Grob 1 s ukopom muškarca; b Grob 2 s ukopom žene (snimio: F. Franković)
Fig. 9 Graves 1 and 2 discovered in Trench 1 at Orlinac: a Grave 1 with the burial of a male individual; b Grave 2 with the burial of a female individual (photo by: F.
Franković)
49
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

broja prisutnih osoba, spola i doživljene starosti prisutnih

individua te potencijalnih patologija ili tragova radne
aktivnosti.
Grob 1 (S. 1005) (sl. 9) sadržavao je skeletni
ukop muškarca čija je glava bila okrenuta prema istoku –
sjeveroistoku. Pokojnik je bio položen na leđa, s lijevom
rukom položenom na trbuh, a desnom ispruženom uz
tijelo. Uz rubove grobne rake pronađeni su željezni čavli koji
upućuju na postojanje drvenog lijesa (primjer na T. 9: 1).
Muški spol osobe utvrđen je na temelju: 1)
morfologije zdjelične kosti koja pokazuje vrlo uski veliki
gornji sjedni urez, usko tijelo preponske kosti, široki
opseg zglobne čašice (acetabulum) kao i glave femura;
2) morfologije donje čeljusti koja je izrazito široka s
naglašenim hvatištima žvačnih mišića i gotovo okomitim
kutom mandibule. Visina osobe iznosila je oko 157 cm
s mogućim odstupanjem od ± 0,03 m. Mjere za visinu
obuhvatile su: 1) desnu natkoljenicu (najveća dužina:
399 mm > 156,3 cm); 2) lijevu goljeničnu kost (najveća
dužina: 339 mm > 159,2 cm); 3) desnu nadlakticu
(najveća dužina: 296 mm > 156,3 cm). Doživljena starost
u trenutku smrti procijenjena je na 30 do 35 godina.
Kod osobe je uočen potpuni nedostatak izraslih
trećih kutnjaka. Izuzev njih, na gornjoj čeljusti desno
prisutni su svi zubi osim prvog kutnjaka koji je ispao
zaživotno. Na lijevoj strani prisutni su svi zubi osim prvog
kutnjaka koji je ispao zaživotno. Na donjoj čeljusti su,
s obje strane, prisutni svi zubi osim trećih kutnjaka. Na Sl. 10 Grob 1, blaga skolioza kralježnice (snimio: I. Krajcar)
sjekutićima donje čeljusti prisutan je izraženi kamenac. Fig. 10 Grave 1, mild scoliosis of the spine (photo by: I. Krajcar)
Kod prvog kutnjaka na desnoj donjoj čeljusti prisutan
je apsces (sl. 10) u razini korijena koji stvara početnu
fenestraciju na obraznoj strani kosti. Od patoloških
promjena uočava se naglašena fossa rhomboidea na lijevoj
ključnoj kosti. Na trećem i četvrtom prsnom kralješku
opaža se lateralno klinasti oblik, tj. sužavanje prema desnoj
strani. Osoba je imala vrlo blagu skoliozu kralježnice (sl.
11) (Stokes, Aronsson 2001: 317). Od sedmog do desetog
prsnog kralješka opažaju se mali Schmorlovi defekti na
tijelima kralježaka (sl. 12). Aduktorni tuberkuli na obje
bedrene kosti izrazito su naglašeni (sl. 13), što upućuje na
mogućnost da je osoba bila jahač (Molleson, Blondiaux
1994: 313).
Grob 2 (S. 1006) (sl. 9) sadržavao je skeletni ukop
žene čija je glava bila okrenuta prema zapadu – jugozapadu.
Kao i u slučaju groba 1, uz rub grobne rake pronađeni su
željezni čavli koju su pripadali lijesu (primjer na T. 9: 2).
Sl. 11 Grob 1, apsces na donjoj čeljusti (snimio: I. Krajcar)
Pokojnica je položena na leđa s laganim otklonom prema
Fig. 11 Grave 1, apsces on the lower jaw bone (photo by: I. Krajcar)
lijevom boku. Ruke su položene na trbuh, a u području
šaka pronađen je brončani križić te dvije sitne okrugle
perle (T. 9: 3–5). Križić i perlice vjerojatno su pripadali
istom predmetu nabožnog karaktera.
Kosturni ostaci pripisani su osobi ženskog
spola na temelju: 1) morfologije zdjelične kosti koja
pokazuje izrazito široki gornji veliki sjedni urez, izraženi
subpubični konkavitet te prisutan preaurikularni sulkus;
2) općenita gracilnost kostiju, posebno u kostima lubanje.
Visina osobe iznosila je oko 153 cm visine sa mogućim
odstupanjem od ± 0,03 m. Mjere za visinu obuhvatile su:
1) desnu natkoljenicu (najveća dužina: 408 mm > 152,2
cm); 2) desnu goljeničnu kost (najveća dužina: 344 mm
> 155,7 cm); 3) desnu nadlakticu (najveća dužina: 290
mm > 151,3 cm). Doživljena starost osobe u trenutku
smrti procijenjena je na 35 do 40 godina. Morfologija
distalnih rebara pokazuje prijelaznu fazu između petog i
šestog stupnja (Işcan et al. 1984), što odgovara rasponu
od 33 do 58 godina, a istrošenost žvačnih površina zubi
odgovara prijelazu između F i G stupnja (Lovejoy et al.
1985) te ukazuje na raspon od 30 do 40 godina. Zbog Sl. 12 Grob 1, Schmorlovi defekti na prsnim kralješcima (snimio: I. Krajcar)

50 velikog raspona prema različitim metodama uzeta je Fig. 12 Grave 1, Schmorl's nodes on the thoracic vertebrae (photo by: I. Krajcar)
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

Sl. 14 Grob br. 2, caklinska hipoplazija (snimio: I. Krajcar)

Sl. 13 Grob 1, naglašeni aduktorni tuberkuli na femurima (snimio: I. Krajcar) Fig. 14 Grave 2, enamel hypoplasia (photo by: I. Krajcar)
Fig. 13 Grave 1, pronounced adductor tubercles of the femurs (photo by: I. Krajcar)

središnja procjena, bliža nižoj dobi zbog opće robusnosti

kostiju i nedostatka većih degenerativnih promjena na
zglobnim površinama.
Na gornjoj čeljusti desno prisutni su svi zubi izuzev
sjekutića koji su ispali zaživotno. Na lijevoj strani prisutni
su svi zubi izuzev prvog sjekutića i drugog pretkutnjaka
koji su ispali postmortalno te drugog sjekutića i prvog
kutnjaka koji su ispali zaživotno. Na donjoj čeljusti desno
prisutni su samo pretkutnjaci. Oba sjekutića, očnjak i
kutnjaci ispali su zaživotno. Na lijevoj strani prisutni su
svi zubi izuzev sjekutića i očnjaka koji su ispali zaživotno.
Na prvom pretkutnjaku opaža se vrlo naglašeni karijes.
Od patoloških promjena uočava se blaga linearna
caklinska hipoplazija (sl. 14) koja upućuje na subadultni
stres (White et al. 2012: 456). Također, prisutan je i vrlo
blagi degenerativni osteoartritis na obje petne kosti, kao
i između trećeg, četvrtog i petog slabinskog kralješka. Na Sl. 15 Grob br. 2, bilateralni osteochondritis dissecans (snimio: I. Krajcar)
glavama bedrenih kosti opaža se bilateralni osteochondritis Fig. 15 Grave 2, bilateral osteochondritis dissecans (photo by: I. Krajcar)
dissecans (sl. 15).

Sonda 2
Sonda 2 (2 x 2 m; smjer sjever – jug) postavljena ukopan te koji nije pokazivao tragove kontaminacije ili
je nešto zapadnije od sonde 1, na blagoj padini prema preoravanja. Valja naglasiti da je na samom dnu jarka
zapadnom rubu lesnog platoa na kojem su smješteni pronađena i nakupina kućnog lijepa koja je zasebno
položaji Orlinac i Staro groblje. Cilj postavljanja sonde uklonjena iskopnom jedinicom 20012, ali je i dalje
na ovom dijelu položaja bilo je definiranje intaktnih pripojena sloju 2 koji predstavlja zapunu. Uklanjanjem
kulturnih slojeva na samom rubu položaja. U sondi je sloja 2 u zapadnoj polovici sonde, na dubini od 0,60 m
definirano sedam različitih slojeva koji su uklonjeni u 12 dosegnuta je zdravica (sl. 16).
iskopnih jedinica. U istočnom dijelu sonde po uklanjanju humusnog
Izvorne dimenzije sonde bile su 2 x 1,5 m. Po sloja (sloj 1) zabilježeno je nekoliko slojeva. Tamno žuti
uklanjanju humusnog sloja (sloj 1 uklonjen iskopnom kompaktni les (sloj 4) i smeđa zemlja bogata lijepom
jedinicom 20001), na dubini od 0,30 m definirano je (sloj 3). Oba sloja predstavljaju slojeve nasipa (sl. 16)
nekoliko slojeva. Slojevi su ukazivali na potencijalno kojima je vjerojatno formiran jarak (S. 2001). S „nasipa“
postojanje jarka (ili velike jame?) te je sonda proširena je prvo uklonjen tamno žuti sloj kompaktnog lesa (sloj
(iskopna jedinica 20003) u smjeru zapada kako bi se 4 uklonjen u iskopnoj jedinici 20007), čime je utvrđeno
uhvatio rub potencijalnog jarka. Jarak je bio zapunjen da leži na sloju 3. Po uklanjanju sloja 3 (iskopne jedinice
rahlom i rastresitom tamno sivom zemljom pjeskovito- 20006 i 20008) definiran je drugi sloj žutog lesa (sloj 5
glinovito-praškaste teksture (sloj 2). S obzirom na uklonjen iskopnom jedinicom 20009), a ispod njega sloj
konzistenciju zapune (sve rahlije prema dnu) i njezin sive rahlije zemlje (sloj 6 uklonjen iskopnom jedinicom
sadržaj (na samom vrhu pronađen je recentni željezni srp), 20010). Na samom dnu nalazio se sloj sivo-žute tvrde
sloj 2 iskopavan je u nekoliko iskopnih jedinica (20002, gline (sloj 7 uklonjen iskopnom jedinicom 20011) koji
20004–20005) kako bi se izbjeglo dodatno miješanje je ležao na zdravici.
materijala. Razlog veće kompaktnosti i kontaminiranosti U sondi 2 pronađeno je 288 ulomaka keramike
gornjih slojeva vjerojatno su moderne poljoprivredne (tab. 2), 68 životinjskih kostiju, dvije riječne školjke,
aktivnosti. Ipak, treba naglasiti da je željezni srp jedino 18 komada kućnog lijepa (većinom s tragovima pruća)
što upućuje na modernu kontaminaciju te da se nalazio i recentni željezni srp. U jedinicama kojima je uklonjen
na prijelaznoj zoni između humusnog sloja (sloj 1) i humusni sloj (sloj 1) pronađen je izmiješan materijal
tamno sivog sloja zapune (sloj 2). Također, tamno sivi sloj iz različitih vremenskih razdoblja. U iskopnoj jedinici
zapune nalazi se na istoj apsolutnoj visini kao i tamno žuti 20001 pronađen je 41 ulomak keramike, a ulomci su
sloj kompaktnog lesa (sloj 4) u koji je jarak (velika jama?) pripisani brončanom dobu, mlađem željeznom dobu/ 51
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

Sl. 16 Pogled na jarak otkriven u sondi 2 prilikom istraživanja na položaju Orlinac (snimio: F. Franković)
Fig. 16 View of a ditch discovered in Trench 2 during the excavaation at Orlinac (photo by: F. Franković)

antici te novom vijeku. U jedinici 20003 pronađeno iz brončanog doba te mlađeg željeznog doba/antike. Sloj
je 48 ulomaka keramike pripisanih brončanom dobu 5 (uklonjen iskopnom jedinicom 20009) sadržavao je
(primjerice, trbuh ukrašen širokim kanelurama, T. 6: 5), jedan ulomak pripisan brončanom dobu te dva pripisana
mlađem željeznom dobu/antici (primjerice, ravno dno mlađem željeznom dobu/antici. Sloj 6 (uklonjen
ukrašeno metličastim ukrasom, T. 6: 4) i novom vijeku. iskopnom jedinicom 20010) sadržavao je sedam ulomaka
U iskopnim jedinicama kojima je uklonjena zapuna pripisanih brončanom dobu te osam pripisanih mlađem
jarka (sloj 2) pronađena je keramika iz dva vremenska željeznom dobu/antici. U najdonjem sloju 7 (uklonjen
razdoblja, točnije brončanog doba te prijelaza iz mlađeg iskopnom jedinicom 20011) pronađena su dva ulomka
željeznog doba u antiku. U iskopnoj jedinici 20002 izrađena na kolu koja datiraju u mlađe željezno doba/
pronađeno je osam ulomaka pripisanih brončanom dobu antiku.
te 15 ulomaka pripisanih mlađem željeznom dobu/antici,
među kojima valja izdvojiti koljenastu ručku (T. 6: 3), rub Sonda 3
lonca (T. 6: 1) te rub izrađen na lončarskom kolu (T. 6: Sonda 3 (1 x 2m, smjer sjever – jug) otvorena je
2). U jedinici 20004 pronađena su 24 ulomka keramike sjeveroistočno od sonde 1, na strmijem dijelu terena koji
pripisana brončanom dobu, poput trbuha ukrašenog pada prema zapadu, a prema istoku se uzdiže prema polju
dvostrukom bradavicom (T. 7: 4) i ravnog dna (T. 7: 7) na kojem je 2011. godine zabilježena najveća površinska
te 70 ulomaka pripisanih mlađem željeznom dobu/antici, gustoća nalaza. Istraživanja u sondi 3 polučila su slabe
poput izvučenih rubova lonaca (T. 7: 2, 3), ravnog ruba rezultate. Po uklanjanju humusnog sloja (sloj 1, iskopna
lonca (T. 7: 6), zdjela S-profilacije (T. 7: 1), izvučenog jedinica 30001) definiran je sloj koji je iskorištavan u
ruba (T. 8: 2) i dva ravna profilirana ruba (T. 7: 5; 8: poljoprivredne svrhe (sloj 2, iskopne jedinice 30002–
1). U jedinici 20005 pronađeno je šest ulomaka keramike 30004). Po uklanjaju sloja 2 na dubini od 40 cm u cijeloj
pripisanih brončanom dobu te šest pripisanih mlađem je sondi definirana zdravica. U sloju 2 pronađena je
željeznom dobu/antici. U nakupini lijepa na dnu zapune, određena količina ulomaka keramike, ali je prilično jasno
koja je uklonjena iskopnom jedinicom 20012, pronađena da se radi o arheološki uništenom sloju koji je sadržavao i
su dva ulomka brončanodobne keramike te pet ulomaka recentni materijal (primjerice, staklenu pikulu).
keramike iz mlađeg željeznog doba/antike. U sondi 3 pronađeno je 19 ulomaka keramike i
Najgornji sloj nasipa (sloj 4), koji je uklonjen jedna životinjska kost. U jedinici 30001 pronađeno je 14
iskopnom jedinicom 20007, sadržavao je osam ulomaka ulomaka keramike pripisanih mlađem željeznom dobu/
brončanodobne keramike te 12 ulomaka s datacijom u antici te srednjem i novom vijeku (v. tab. 2).
mlađe željezno doba/antiku, od kojih treba izdvojiti
profilirano dno izrađeno na lončarskom kolu (T. 8: 6) te Evaluacija materijala prikupljenog sondažnim
dva uvučena ruba grube fakture (T. 8: 4–5). Sloj 3, koji istraživanjima na položaju Orlinac
se nalazio ispod sloja 4, također je sadržavao keramiku U sve tri arheološke sonde istražene na položaju
iz razdoblja brončanog doba te mlađeg željeznog doba/ Orlinac 2017. godine pronađeno je ukupno 409 ulomaka
antike. Iskopna jedinica 20006 sadržavala je 23 ulomka keramike koji su analizirani s tipološkog i kronološkog
keramike pripisana brončanom dobu te mlađem željeznom aspekta (tab. 2). Iako su dimenzije samih sondi bile
dobu/antici (primjerice, rub ukrašen valovnicom, T. 8: 3). male, ovaj broj relativno je nizak uzme li se u obzir da
Iskopna jedinica 20008 nije sadržavala keramičke ostatke. se u većini slučajeva radi o materijalu iznimno visokog
52 Donji slojevi nasipa također su sadržavali keramiku stupnja fragmentacije. Kao što je vidljivo iz tablice 2,
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

iskopavanjima položaja Orlinac definiran je keramički ZAKLJUČCI I POTENCIJAL ZA BUDUĆA

materijal iz razdoblja eneolitika (badenska, kostolačka
ISTRAŽIVANJA
i vučedolska kultura), zatim brončanog doba, mlađeg
željeznog doba i/ili antike te srednjeg i novog vijeka (T. Probnim arheološkim istraživanjima provedenima
5–8). Ovi rezultati potvrđuju rezultate ranijeg terenskog na prostoru Općine Lovas 2011. i 2017. godine obuhvaćena
pregleda ovog položaja kojim je prikupljena keramika su tri zasebna položaja zaštićena kao kulturno dobro –
iz razdoblja eneolitika, antike, i srednjeg vijeka (Đukić Kalvarija, Staro groblje i Orlinac. Sondažna istraživanja
et al. 2020: 176, 182, tab. 2). Važno je naglasiti da se na Kalvariji pokazala su da je riječ o višeslojnom lokalitetu
eneolitička keramika javlja samo u najsjevernijoj sondi iz različitih prapovijesnih (eneolitik, brončano i željezno
(sonda 1). U površinskom sloju sve tri sonde pronađen je doba) te povijesnih razdoblja (srednjovjekovni nalazi). Pet
materijal iz najstarijih i najmlađih zastupljenih razdoblja sondi postavljenih na samom vrhu platoa nije pokazalo
(tab. 2), a u sondama 1 i 3 materijal iz različitih razdoblja prisustvo očuvanih arheoloških slojeva. Izrazito duboko
pronađen je u izmiješanim kontekstima. Nadalje, u uništavanje arheoloških slojeva (do 160 cm dubine u sondi
sondama 1 i 3 izmiješani materijal pojavljuje se u svim 3), kao i izuzetno visok stupanj fragmentacije keramičkog
ustanovljenim jedinicama. Moguće je zaključiti da je materijala iz svih vremenskih razdoblja, upućuju na to da
gotovo čitava istražena površina arheološki uništena. je istraženi dio lokaliteta vjerojatno uništen recentnom
Izuzetak su dva novovjekovna groba pronađena u sondi 1 građevinskom aktivnošću.
te jarak otkriven u sondi 2. Slična situacija zatečena je i na platou položaja
Najkonkretnije strukture čine grobovi 1 i 2, Staro groblje, gdje niti na najvišem dijelu nisu utvrđeni
definirani u sondi 1. Oko kostura je bila slabo vidljiva očuvani arheološki slojevi. Nalazi iz probnih iskopavanja
zapuna grobne rake, ali je uz oba groba pronađen izvjesan ukazuju na to da su arheološki slojevi na cijelom položaju
broja željeznih čavala koji su, vjerojatno zajedno s u potpunosti uništeni. U svim definiranim jedinicama
drvetom, tvorili lijesove (sl. 9) (T. 9: 1–2). Također, oko pronađen je izmiješani materijal datiran u brončano doba,
ljudskih je ostataka pronađena mala količina arheološkog srednji vijek i novi vijek. Važno je naglasiti da je razlog
materijala u vidu ulomaka keramike koji se, prema za uništenje arheoloških slojeva na položaju Staro groblje
fakturi, mogu datirati u brončano doba te prijelaz iz drugačiji od onog na položaju Kalvarija. Arheološki
mlađeg željeznog doba u antiku. Svakako valja istaknuti slojevi na položaju Staro groblje bili su izrazito plitki te su
nalaz brončanog križa iz groba 2 (T. 9: 5). Radi se o uništeni recentnim poljoprivrednim aktivnostima.
jednostavnom latinskom križu s trolisnim završecima Položaj Orlinac nalazi se na južnom dijelu istog
ukrašenim linijama. Na gornjoj gredi nalazi se i ušica za lesnog platoa kao i položaj Staro Groblje. Stoga je položaj
ovjes. Na aversu je slabo očuvan prikaz, moguće raspetog Orlinac obuhvaćen istraživanjem 2017. godine kako bi
Krista, dok na reversu nema prikaza. Na obje strane se utvrdilo jesu li i na ovom dijelu platoa u potpunosti
očuvani su tragovi tekstila (T. 9: 5), moguće od odjeće uništeni svi arheološki slojevi. Probne sonde postavljene
pokojnice ili tkanine u koju je križ mogao biti zamotan. su svega nekoliko desetaka metara južno od granice s
Ovakvi se križevi datiraju u prijelaz iz 17. na 18. stoljeće položajem Staro Groblje. Stanje zatečeno na položaju
(Azinović Bebek 2008: kat. br. 16, 181–182; 2009: 278, Orlinac slično je onome na položaju Staro groblje. Većina
kat. br. 8, 282). arheoloških slojeva uništena je recentnom intenzivnom
Sonda 2 jedina pokazuje potencijalnu očuvanost zemljoradnjom. Ipak, arheološki slojevi bolje su sačuvani
arheoloških slojeva jer je površinski sloj ujedno i jedini koji na položaju Orlinac o čemu svjedoči pronalazak jarka ili
je sadržavao novovjekovnu keramiku te moderni otpad. velike jame iz razdoblja mlađeg željeznog doba/antike u
U ostalim slojevima pronađena je isključivo keramika sondi 2, kao i dva novovjekovna groba otkrivena u sondi
koju je moguće datirati u dva perioda – brončano doba 1. Kao što je spomenuto, 2011. godine na položaju Staro
i prijelaz iz mlađeg željeznog doba na antiku. Omjer groblje u jednom od preoranih slojeva pronađeni su ljudski
keramike iz brončanog doba prema keramici mlađeg ostaci. Nažalost, čini se da su se novovjekovni grobovi
željeznog doba/antike iznosi 1 : 2. Relativno veliki broj nalazili relativno plitko te da su uništeni poljoprivrednom
pronađenih brončanodobnih ulomaka u istim slojevima aktivnošću. Prema otkriću dva novovjekovna groba
s nalazima kasnijeg razdoblja ne treba promatrati na položaju Orlinac, čini se da se nekadašnje groblje
kao slojeve uništene recentnom poljoprivrednom ili rasprostiralo i van granica položaja Staro groblje.
drugom aktivnošću. Najvjerojatnije se radi o slojevima Nedavno objavljeni rezultati sustavnih terenskih
mlađeg željeznog doba/antike koji su uništili ranije pregleda na području Općine Lovas (Đukić et al. 2020)
brončanodobne slojeve. Zbog toga otkriveni jarak (veliku utvrdili su naseljavanje i korištenje preko 20 različitih
jamu?) treba datirati najkasnije u period mlađeg željeznog položaja na području Općine Lovas. Na većini lokaliteta
doba/antike. Od tipova rimskih posuda pronađenih u koji su utvrđeni sustavnim terenskim pregledima 2011.,
sondi 2 definirani su doliji, odnosno posude za čuvanje/ 2017. i 2018. godine pronađen je materijal iz više
skladištenje krutih i tekućih namirnica (T. 8: 3; također arheoloških razdoblja. Moguće je zaključiti da se radilo
jedan ulomak u sondi 1, T. 5: 6) (v. Jelinčić Vučković o pozicijama koje su iznova korištene zbog povoljnog
2015: 105). Ovakve velike posude za čuvanje hrane česte položaja. Nažalost, problem predstavlja činjenica da se
su i široko rasprostranjene, pa tako i u Panoniji, a većim na površini često pojavljuje materijal iz rane prapovijesti
se dijelom mogu smatrati proizvodima lokalnih radionica u kombinaciji s novovjekovnim materijalom (Đukić et
(Vikić-Belančić 1965: 109; Jelinčić Vučković 2015: 160). al. 2020: 187). U velikom broju slučajeva površinska
Osim dolija, definirani su i lonci (T. 7: 2–3; 8: 2, 6) koje prisutnost materijal iz više arheoloških razdoblja
se zbog vidljive latenske tradicije datira od sredine 1. do vjerojatno ukazuje na dubinsku destrukciju lokaliteta
sredine 2. stoljeća (Vikić-Belančić 1968: 85–86; T. V: 5; uslijed intenzivne zemljoradnje kojom je zahvaćeno
Jelinčić Vučković 2015: 132–133). čitavo područje Općine Lovas. Ipak, valja naglasiti da
svaki lokalitet predstavlja zaseban slučaj. Stoga prave
53
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

Iskopna
Neolitik/ Brončano Prapovijest/ Ukupan broj
jedinica Srednji
Sonda eneolitik doba antika Novi vijek ulomaka
Excavation vijek
Trench Neolithic/ Bronze Prehistory/ Modern period Total no. of
unit Middle Ages
Eneolithic Age Roman period fragments
(IJ)
10001 2 17 14 18 51

10002 1 1 1 2 5

10003 1 1

10004 2 6 11 2 21
1
10005 1 1

10007 2 2

10008 6 7 6 19

10010 2 2

Ukupno Total: 102

20001 13 24 4 41

20002 8 15 23

20003 17 25 6 48

20004 24 70 94

20005 6 6 12

2 20006 4 19 23

20007 8 12 20

20009 1 2 3

20010 7 8 15

20011 2 2

20012 3 4 7

Ukupno Total: 288

30001 1 10 1 2 14
3
30003 1 4 5

Ukupno Total: 19

Sveukupno TOTAL: 409

Tab. 2 Kronološka distribucija analiziranih ulomaka keramike prikupljenih tijekom iskopavanja na položaju Orlinac 2017. godine (izradila: Đukić 2018)
Tab. 2 Chronological distribution of analyzed pottery fragments collected during excavations at Orlinac in 2017 (made by: Đukić 2018)

razloge za površinsku distribuciju nalaza iz različitih Iako su tri lokaliteta objavljena u ovom radu
vremenskih razdoblja te razinu uništenja arheoloških uništena različitim oblicima aktivnosti, valja naglasiti
slojeva nije moguće utvrditi bez probnih sondažnih da to nije slučaj sa svim lokalitetima otkrivenima na
istraživanje. Probna sondažna istraživanja na području području Općine Lovas od 2011. do danas. Prilikom
Općine Lovas iz 2011. i 2017. godine jasno potvrđuju probnih sondažnih istraživanja na položaju Kovači
ovu tvrdnju. Primjerice, probna sondažna istraživanja otkriveni su intaktni stratigrafski odnosi. Zabilježeni su
na položaju Kalvarija utvrdila su dubinsku destrukciju intaktni slojevi i jame iz razdoblja srednjeg brončanog
arheoloških slojeva koja je rezultat recentnih, vrlo doba (Belegiš I kulturna grupa), kao i slojevi, jame te
vjerojatno građevinskih, aktivnosti na samom položaju. trojni grob bakrenodobne kostolačke kulture. Nadalje, na
Istraživanja na položajima Orlinac i Staro groblje položaju U mjestu (Ulica Vladimira Nazora) pronađeni
upućuju na uništavanje arheoloških slojeva kroz recentnu su intaktni slojevi koji vjerojatno datiraju u prijelaz iz
poljoprivrednu aktivnost, a rezultati probnih iskopavanja ranog u srednje brončano doba. Potonji slojevi iznimno
na položaju Kovači upućuju na dubinsko uništavanje su bogati dobro očuvanim keramičkim materijalom.
arheoloških slojeva na nekim dijelovima lokaliteta Očuvanost arheoloških struktura dokazana je i
prilikom nivelacije terena i građevinskih aktivnosti već geofizičkim istraživanjima na pozicijama Kovači (2019.
u razdobljima mlađeg željeznog doba i antike. Na slično godine) te Bečka – jug i Bečka – istok (2021. godine). U
upućuju i rezultati istraživanja u sondi 2 na položaju šumi Jelaš, koja se nalazi u sastavu Općine Tompojevci,
Orlinac. 2021. godine otkriven je potpuno očuvani prapovijesni
54
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

tumul. Tumul pripada istom prapovijesnom krajoliku tip: lonac (kuglastog tijela?); izrada: lončarsko kolo;
kao i lokaliteti otkriveni na području Općine Lovas. Iako faktura: fina; boja: svijetlo siva; ukras: vodoravna plastična
će rezultati spomenutih istraživanja biti prezentirani u rebra između kojih su okomite zrakasto postavljene plitko
zasebnoj objavi većeg obujma, valja naglasiti potencijal žlijebljene linije; visina: 12,5 cm; širina: 8,1 cm; stijenka:
pojedinih lokaliteta za buduća sustavna istraživanja. 0,9 cm.
Prostor Općine Lovas rasprostire se od desne 4. S 2, SJ 2; ulomak ravnog ruba; datacija: laten/
povišene obale Dunava prema jugu. Zbog takvog iznimno antika; tip: bikonična zdjela; izrada: lončarsko kolo;
povoljnog položaja prostor Općine Lovas, kao i susjednih faktura: fina; boja: siva; visina: 1,2 cm; širina: 3,3 cm;
općina, kontinuirano je naseljavan od najranijih razdoblja stijenka: 0,8 cm.
ljudske prošlosti pa sve do danas. Nedavno objavljeni 5. S 1, SJ 2; ulomak blago uvučenog ruba; datacija:
rezultati sustavnih terenskih pregleda (Đukić et al. 2020) laten; tip: zdjela uvučenog ruba; izrada: lončarsko kolo;
upućuju na određene pravilnosti u odabiru položaja za faktura: fina; boja: svijetlo siva; visina: 1,5 cm; širina: 4,2
nastanjivanje te sporadične djelatnosti tijekom različitih cm; stijenka: 0,6 cm.
vremenskih razdoblja. Većina lokaliteta utvrđena je uz 6. S 2, SJ 2; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/
tri stara vodena toka (Čopinac, Bečka i Badnjara) koji se antika; tip: zdjela (S-profilacije?); izrada: lončarsko kolo;
kod sela Opatovac na sjeveru Općine spajaju s Dunavom. faktura: fina; boja: svijetlo siva; visina: 2,4 cm; širina: 3,7
Lokaliteti se uglavnom rasprostiru na relativno uskom, cm; stijenka: 0,7 cm.
ali izduženom prostoru, prateći vodene tokove. Lokaliteti 7. S 2, SJ 2; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/
Kalvarija, Orlinac i Staro groblje, istraženi probnim antika; tip: bikonična zdjela; izrada: lončarsko kolo;
sondažnim istraživanjima 2011. i 2017. godine, također faktura: fina; boja: siva; visina: 3,4 cm; širina: 5,2 m;
se nalaze na povišenim platoima sa zapadne strane toka stijenka: 0,6 cm.
Čopinac. 8. S 2, SJ 2; ulomak trbuha posude; datacija: laten/
Široka prostorna distribucija nalaza iz istih antika; tip: zdjela S-profilacije; izrada: lončarsko kolo;
vremenskih razdoblja otvara pitanje o korištenju krajolika faktura: fina; boja: siva; visina: 4,4 cm; širina: 8,1 cm;
na području Općine Lovas u različitim razdobljima stijenka: 0,6 cm.
ljudske prošlosti. Iako postoji nekoliko mogućih 9. S 2, SJ 2; ulomak trbuha posude; datacija:
interpretacija takvog obrasca površinske distribucije prapovijest (eneolitik?); izrada: rukom; faktura: gruba s
materijala (v. Đukić et al. 2020: 189), potrebno je istaknuti primjesama pijeska i kvarcita; boja: izvana smeđa, iznutra
određene pravilnosti. Na većini lokaliteta na području gotovo crna; ukras: koso postavljeni češljasti ukras; visina:
Općine Lovas utvrđeno je naseljavanje u sustavno istim 3,4 cm; širina: 3,1 cm; stijenka: 0,6 cm.
razdobljima ljudske prošlosti. Većina lokaliteta ukazuje 10. S 2, SJ 2; ulomak prstenastog dna; datacija:
na naseljavanje u razdobljima bakrenog doba (najčešće laten/antika; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja:
kostolačka kultura, a ponekad badenska te vučedolska), svijetlo siva; visina: 1,5 cm; širina: 3,7 cm; stijenka: 0,5
srednjeg i rane faze kasnog brončanog doba (Belegiš I i II cm.
kulturne grupe), mlađeg željeznog doba (laten) i antike. U 11. S 2, SJ 2; prstenasto dno; datacija: laten/antika;
ovu sliku dobro se uklapaju i lokaliteti Kalvarija, Orlinac tip: zdjelica; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja:
i Staro groblje, koji su istraženi probnim sondažnim svijetlo siva; visina: 1,2 cm; promjer dna: 2,4 cm; stijenka:
iskopavanjima 2011. i 2017. godine. 0,3 cm.
Kako je jedan od ciljeva Arheološkog projekta u 12. S 2, SJ 1; ulomak ravnog dna; datacija: srednji
Lovasu (LAP) precizno definiranje obrazaca naseljavanja i vijek; tip: lonac; izrada: lončarsko kolo; faktura: gruba
korištenja krajolika u svim razdobljima ljudske prošlosti, s primjesama kvarcita; boja: narančasto-smeđa; ukras:
značajne praznine u našem poznavanju određenih perioda nizovi paralelnih vodoravnih linija; visina: 10,5 cm;
predstavljaju svojevrstan istraživački izazov. Osnovni osvrt promjer dna: 12,6 cm; stijenka: 0,8 cm.
o jasno utvrđenim razdobljima prezentiran je u ranijem
radu (Đukić et al. 2020), ali valja spomenuti naše još T. 2 Materijal s položaja Kalvarija (sonda 3),
uvijek slabo poznavanje obrazaca naseljavanja i korištenja istraživanje 2011. godine
krajolika na području Općine Lovas u razdobljima mlađeg 1. S 3, SJ 9; ulomak trbuha posude; datacija:
kamenog doba, ranog bakrenog doba te ranog brončanog prapovijest (brončano doba); tip: lonac blago trbušastog
doba. Objašnjenje za problem slabijeg poznavanja kasnije tijela; izrada: rukom; faktura: gruba, blago uglačane
faze kasnog brončanog doba te starijeg željeznog doba površine; boja: izvana gotovo crna, iznutra s oker mrljom;
ponuđeno je u ranijim radovima (Đukić et al. 2020: ukras: plastični bradavičasta aplikacija na ramenu posude;
188–189). Nastavak probnih sondažnih istraživanja na visina: 5,5 cm; širina: 4,7 cm; stijenka: 0,9 cm.
području Općine Lovas mogao bi ponuditi odgovore 2. S 3, SJ 9; ulomak prstenastog dna; datacija: laten;
na mnoga još otvorena pitanja na koja nije bilo moguće tip: lonac (?); izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja:
odgovoriti pomoću rezultata sustavnih terenskih pregleda siva s bijelom patinom; visina: 2,5 cm; širina: 6,6 cm;
i do sada odrađenih probnih sondažnih istraživanja. stijenka: 0,6 cm.
3. S 3, SJ 12; ulomak izvučenog ruba; datacija:
prapovijest (brončano doba); tip: lonac kuglastog tijela
POPIS TABLI s trakastom ručkom; izrada: rukom; faktura: gruba s
T. 1 Materijal s položaja Kalvarija (sonde 1 i 2), bijelim primjesama i rupama od organskih primjesa koje
istraživanje 2011. godine su propale; boja: sivo-smeđa; visina: 3,2 cm; širina: 10,2
1. S 1, SJ 1; ulomak ravnog ruba; datacija: cm; stijenka: 0,5 cm.
prapovijest (eneolitik?); tip: zdjela; izrada: rukom; 4. S 3, SJ 17; ulomak izvučenog ruba; datacija:
faktura: gruba; boja: gotovo crna s oker mrljom; visina: prapovijest (brončano doba); tip: lonac izduženog
4,1 cm; širina: 2,6 cm; stijenka: 0,9 cm. koničnog vrata; izrada: rukom; faktura: gruba s bijelim
2. S 1, SJ 1; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten; primjesama i rupama od organskih primjesa koje su
tip: zdjela S-profilacije; izrada: lončarsko kolo; faktura: propale; boja: svijetlo smeđe-narančasta; visina: 6,4 cm;
fina; boja: narančasta sa smeđom patinom; visina: 3,8 cm; širina: 5,8 cm; stijenka: 0,7 cm.
širina: 5,7 cm; stijenka: 0,6 cm. 5. S 3, SJ 21, PN 15; ulomak kamenog žrvnja;
3. S1, SJ 1; ulomak tijela posude; datacija: antika; datacija: prapovijest; tip: ručni žrvanj (?); izrada: glačanje;
visina: 4,5 cm; širina: 5,2 cm; debljina: 2,9 cm. 55
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

6. S 3, 70–90 cm dubine; ulomak profiliranog dna; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina s primjesama pijeska;
datacija: prapovijest (eneolitik?); izrada: rukom; faktura: boja: narančasto-oker; ukras: paralelne vodoravne linije i
gruba; boja: svijetlo narančasto-oker; visina: 2,2 cm; utiskivanjem nokta; visina: 4 cm; širina: 4,8 cm; stijenka:
širina: 5,2 cm; stijenka: 1 cm. 0,6 cm.
7. S 3, 90–100 cm dubine; ulomak izvučenog 7. S 5, SJ 7; ulomak trbuha posude; datacija:
ruba; datacija: prapovijest (brončano doba); tip: lonac antika/srednji vijek; tip: lonac; izrada: lončarsko kolo;
fazetiranog izvučenog ruba; izrada: rukom; faktura: fina, faktura: fina s primjesama pijeska; boja: sivo-smeđa;
djelomično uglačana površina; boja: tamno siva; ukras: ukras: paralelne vodoravne linije; visina: 3,6 cm; širina:
rub je fazetiran s unutarnje strane; visina: 2,4 cm; širina: 2,8 cm; stijenka: 0,7 cm.
3,2 cm; stijenka: 0,7 cm. 8. S 5, SJ 7; ulomak ravnog dna; datacija: srednji
8. S 3, 90–100 cm dubine; ulomak trbuha posude; vijek; tip: lonac (?); izrada: lončarsko kolo; faktura: gruba,
datacija: prapovijest (eneolitik); tip: lonac (?); izrada: hrapava površina; boja: svijetlo smeđa; visina: 2,2 cm;
rukom; faktura: gruba, djelomično uglačana unutarnja širina: 3,3, cm; stijenka: 0,7 cm.
površina; boja: izvana svijetlo, iznutra tamno smeđa;
ukras: plastična traka s utiskivanjem prsta; visina: 4,3 cm; T. 4 Materijal s položaja Kalvarija (nasip),
širina: 4,6 cm; stijenka: 0,5 cm. istraživanje 2011. godine
9. S 3, 100–110 cm dubine; ulomak tijela posude; 1. Nasip; ulomak izvučenog zadebljalog ruba;
datacija: prapovijest (eneolitik, badenska kultura?); tip: datacija: srednji vijek; tip: lonac; izrada: lončarsko kolo;
lonac zaobljenog tijela; izrada: rukom; faktura: fina; boja: faktura: fina s primjesama pijeska; boja: oker-siva; visina:
svijetlo smeđe-siva; visina: 6,3 cm; širina: 6 cm; stijenka: 1,5 cm; širina: 4,6 cm; stijenka: 0,8 cm.
0,6 cm. 2. Nasip, sjeverna padina; ulomak izvučenog ruba
10. S 3, 110–120 cm dubine; ulomak izvučenog posude; datacija: prapovijest (eneolitik, vučedolska/
ruba; datacija: prapovijest (brončano doba); tip: lonac kostolačka kultura?); tip: zdjela blago bikoničnog tijela
izvučenog ruba, manjih dimenzija; izrada: rukom; faktura: izvučenog ruba; izrada: rukom; faktura: fina; boja: tamno
fina, blago uglačane površine; boja: tamno narančasta; siva, gotovo crna; ukras: traka omeđena vodoravnim
ukras: utiskivanje prsta uz sam rub; visina: 2,2 cm; širina: urezanim linijama unutar koje se nalazi središnji cik-cak
3,5 cm; stijenka: 0,7 cm. motiv okružen kosim paralelnim urezima; visina: 3,8 cm;
11. S 3, 120–130 cm dubine; ulomak ravnog ruba; širina: 3,8 cm; stijenka: 0,7 cm.
datacija: prapovijest (eneolitik?); izrada: rukom; faktura: 3. Nasip, sjeverna padina; ulomak izvučenog ruba
gruba; boja: tamno sivo-smeđa; ukras: utiskivanje prsta uz posude; datacija: prapovijest (eneolitik, vučedolska kultura);
sami rub; visina: 1,8 cm; širina: 2,2 cm; stijenka: 0,7 cm. tip: zdjela; izrada: rukom; faktura: fina; boja: tamno
12. S 3, 130–140 cm; ulomak ravnog ruba; siva, gotovo crna; ukras: iznad bikoniteta postavljena je
datacija: prapovijest (eneolitik); tip: zdjelica; izrada: vodoravna rovašena linija ispunjena bijelom inkrustacijom,
rukom; faktura: fina; boja: izvana gotovo crna, u presjeku a ispod nje se nalazi vodoravno izvedeni češljasti ukras;
narančasto-smeđa; visina: 2,3 cm; širina: 3 cm; stijenka: visina: 6,4 cm; širina: 9,5 cm; stijenka: 0,6 cm.
0,6 cm. 4. Nasip; ulomak trbuha posude; datacija:
13. S 3, 140–150 cm dubine; ulomak izvučenog prapovijest; izrada: rukom; faktura: gruba sa sitnim
ruba; datacija: prapovijest (brončano doba); tip: lonac primjesama kvarcita; boja: izvana narančasta, iznutra siva;
izvučenog ruba (cilindričnog vrata?); izrada: rukom; ukras: koso postavljeni češljasti ukras; visina: 4,1 cm;
faktura: gruba, blago uglačane površine; boja: narančasto- širina: 4,8 cm; stijenka: 0,7 cm.
siva; visina: 3,5 cm; širina: 4,7 cm; stijenka: 1,4 cm. 5. Nasip; ulomak vrata posude; datacija: prapovijest
14. S 3, 140–150 cm dubine; ulomak ravnog dna (brončano doba); tip: lonac/žara; izrada: rukom; faktura:
posude; datacija: prapovijest (eneolitik); tip: zdjelica (?); gruba, blago uglačana površina; boja: tamno siva, gotovo
izrada: rukom; faktura: fina; boja: izvana narančasta, crna; ukras: široko vodoravni paralelni žljebovi; visina:
u presjeku gotovo crna; visina: 2,5 cm; širina: 2,8 cm; 5,2 cm; širina: 5,7 cm; stijenka: 1,2 cm.
stijenka: 0,5 cm. 6. Nasip, sjeverna padina; ulomak trbuha posude;
datacija: prapovijest (eneolitik, vučedolska/kostolačka
T. 3 Materijal s položaja Kalvarija (sonde 4 i 5), kultura?); tip: zdjela blago bikoničnog tijela (izvučenog
istraživanje 2011. godine ruba?); izrada: rukom; faktura: fina; boja: tamno siva,
1. S 4, iskop; ulomak peke; datacija: prapovijest gotovo crna; ukras: od bikoniteta prema rubu posude
(željezno doba); tip: peka s blago zakrivljenim tijelom; nalazi se duboko urezani mrežasti motiv ispunjen bijelom
izrada: rukom; faktura: gruba; boja: smeđe-siva; visina: inkrustacijom koji je od donjeg dijela posude odvojen
3,3 cm; širina: 5,6 cm; stijenka: 0,9 cm. urezanom vodoravnom linijom; visina: 5,1 cm; širina: 8,9
2. S 5, SJ 7; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/ cm; stijenka: 0,3 cm.
antika; tip: zdjela (S-profilacije?); izrada: lončarsko kolo; 7. Nasip, sjeverna padina; ulomak trbuha posude;
faktura: fina; boja: siva; visina: 1,6 cm; širina: 2,4 cm; datacija: antika/srednji vijek; izrada: lončarsko kolo;
stijenka: 1 cm. faktura: fina s primjesama pijeska; boja: sivo-smeđa;
3. S 5, SJ 7; ulomak izvučenog ruba; srednji vijek; ukras: utiskivanje prsta i/ili nokta; visina: 2,7 cm; širina:
tip: lonac; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina s primjesama 2,7 cm; stijenka: 0,8 cm.
pijeska; boja: sivo-smeđa; ukras: paralelne vodoravne linije; 8. Nasip, sjeverna padina; ulomak trbuha
visina: 2,2 cm; širina: 5,4 cm; stijenka: 0,7 cm. posude; datacija: prapovijest (eneolitik?); tip: lonac
4. S 5, SJ 30; ulomak trbuha posude; datacija: srednji manjih dimenzija; izrada: rukom; faktura: gruba; boja:
vijek; tip: lonac (?); izrada: lončarsko kolo; faktura: fina narančasto-smeđa, u presjeku tamno siva; ukras: jezičasta
s primjesama pijeska; boja: sivo-smeđa; ukras: paralelne drška; visina: 4,9 cm; širina: 3,2 cm; stijenka: 0,8 cm.
vodoravne linije; visina: 3,2 cm; širina: 2,6 cm; stijenka:
0,5 cm. T. 5 Materijal s položaja Orlinac (sonda 1),
5. S 5, SJ 1; ulomak tijela posude; datacija: srednji vijek; istraživanje 2017. godine
tip: lonac; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina s primjesama 1. IJ 10004; ulomak ravnog ruba; datacija:
pijeska; boja: sivo-smeđa; ukras: paralelne vodoravne linije; prapovijest (brončano doba); tip: zdjelica ravnog ruba i
visina: 3,9 cm; širina: 4,2 cm; stijenka: 0,6 cm. profiliranog tijela; izrada: rukom; faktura: gruba; boja:
56 6. S 5, SJ 7; ulomak trbuha posude; datacija: antika; narančasta izvana, gotovo crna iznutra; ukras: jezičasti
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

izdanak koji je zaravnjen u ravnini s rubom; visina: 2,1 gruba; boja: tamno siva; ukras: dvostruka bradavičasta
cm; širina: 3,9 cm; stijenka: 0,8 cm. aplikacija; visina: 2,3 cm; širina: 2,7 cm; stijenka: 0,6 cm.
2. IJ 10004; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/ 5. IJ 20004; ulomak ravnog profiliranog ruba;
antika; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja: svijetlo datacija: antika; tip: vrč; izrada: lončarsko kolo; faktura:
siva; visina: 1,4 cm; širina: 2,3 cm; stijenka: 0,5 cm. fina; boja: svijetlo narančasto-oker; ukras: vodoravni uski
3. IJ 10004; ulomak profiliranog dna; datacija: duboki žlijeb na rubu; visina: 2,2 cm; širina: 3,9 cm;
antika; tip: lonac; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; stijenka: 0,3 cm.
boja: svijetlo siva; visina: 2,4 cm; širina: 6 cm; stijenka: 6. IJ 20004 ulomak blago uvučenog ruba; datacija:
0,6 cm. laten; tip: lonac manjih dimenzija; izrada: rukom; faktura:
4. IJ 10008; ulomak uvučenog ruba; datacija: laten/ gruba s vidljivim bijelim primjesama; boja: gotovo crna;
antika; tip: zdjela uvučenog ruba; izrada: lončarsko kolo; ukras: široki vodoravni žlijeb ispod ruba; visina: 7,2 cm;
faktura: fina; boja: svijetlo siva; visina: 5,7 cm; širina: 6 širina: 7,1 cm; stijenka: 0,8 cm.
cm; stijenka: 0,8 cm. 7. IJ 20004; ulomak ravnog dna; datacija: prapovijest;
5. IJ 10008; ulomak trbuha posude sa širokom izrada: rukom; faktura: gruba; boja: tamno sivo-smeđa;
tunelastom ručkom; datacija: prapovijest (brončano visina: 6,4 cm; širina: 7,1 cm; stijenka: 0,8 cm.
doba?); tip: pitos (?); izrada: rukom; faktura: gruba,
djelomično uglačane površine; boja: tamno siva, gotovo T. 8 Materijal s položaja Orlinac (sonda 2),
crna, u presjeku djelomično narančasta; visina: 7,3 cm; istraživanje 2017. godine
širina: 8,9 cm; stijenka: 1,4 cm. 1. IJ 20004; ulomak ravnog profiliranog ruba;
6. IJ 10008; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/ datacija: antika; tip: vrč; izrada: lončarsko kolo; faktura:
antika; tip: pitos/dolij; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja: svijetlo narančasto-oker; ukras: dva vodoravna
fina; boja: svijetlo siva; ukras: vodoravno postavljeno uska duboka žlijeba na rubu; visina: 5,9 cm; širina: 5,7
plastično rebro na gornjem dijelu trbuha posude; visina: cm; stijenka: 0,4 cm.
6,1 cm; širina: 9,2 cm; stijenka: 1,2 cm. 2. IJ 20004; ulomak izvučenog ruba; datacija:
laten/antika; tip: lonac kuglastog tijela, cilindričnog vrata
T. 6 Materijal s položaja Orlinac (sonda 2), i izvučenog ruba; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina;
istraživanje 2017. godine boja: izvorno svijetlo siva, s velikom tamno sivom mrljom
1. IJ 20002; ulomak blago uvučenog ruba; datacija: od gorenja na vanjskoj površini; ukras: dva široka plitka
laten; tip: lonac manjih dimenzija; izrada: rukom; faktura: vodoravna žlijeba na donjem dijelu vrata; visina: 5,4 cm;
gruba s vidljivim bijelim primjesama; boja: gotovo crna; širina: 5,5 cm; stijenka: 0,5 cm.
ukras: široki vodoravni žlijeb ispod ruba; visina: 7,1 cm; 3. IJ 20006; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/
širina: 8,7 cm; stijenka: 0,8 cm. antika; tip: pitos/dolij; izrada: lončarsko kolo; faktura:
2. IJ 20002; ulomak ravnog ruba; datacija: antika; fina; boja: svijetlo siva; ukras: vodoravno postavljeno
tip: vrč; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja: svijetlo plastično rebro na gornjem dijelu trbuha posude, te dvije
narančasto-oker; ukras: vodoravni uski duboki žlijeb na vodoravne plitko žlijebljene linije koje omeđuju valovnicu
rubu; visina: 1,9 cm; širina: 3,7 cm; stijenka: 0,3 cm. izvedenu istom tehnikom; visina: 5,5 cm; širina: 9,2 cm;
3. IJ 20002; ulomak koljenaste ručke trakastog stijenka: 0,9 cm.
presjeka; datacija: antika; tip: vrč; izrada: lončarsko kolo; 4. IJ 20007; ulomak uvučenog ruba; datacija: laten;
faktura: fina; boja: svijetlo narančasta; ukras: dva široka tip: lonac (kuglastog tijela?); izrada: rukom; faktura:
plitka žlijeba koji prate oblik ručke; visina: 10,4 cm; gruba s vidljivim bijelim primjesama; boja: gotovo crna;
širina: 6,9 cm; stijenka: 0,9 cm. ukras: uski vodoravni žlijeb ispod ruba; visina: 3,1 cm;
4. IJ 20003; ulomak ravnog dna; datacija: laten; širina: 13,6 cm; stijenka: 0,8 cm.
tip: lonac; izrada: rukom; faktura: gruba; boja: tamno 5. IJ 20007; ulomak blago uvučenog ruba; datacija:
sivo-smeđa; ukras: blago nakošeni metličasti ukras koji laten; tip: lonac manjih dimenzija; izrada: rukom; faktura:
ide do samog dna posude; visina: 2,9 cm; širina: 5,5 cm; gruba s vidljivim bijelim primjesama; boja: gotovo crna;
stijenka: 0,5 cm. ukras: široki vodoravni žlijeb ispod ruba; visina: 4,4 cm;
5. IJ 20003; ulomak trbuha posude; datacija: širina: 4,7 cm; stijenka: 0,6 cm.
prapovijest (brončano/željezno doba); izrada: rukom; 6. IJ 20007; ulomak profiliranog dna; datacija:
faktura: gruba; boja: izvana svijetlo narančasto-oker, laten/antika; tip: lonac; izrada: lončarsko kolo; faktura:
u presjeku tamno siva; ukras: kose paralelne kanelure; fina; boja: narančasta; visina: 5,6 cm; širina: 13,9 cm;
visina: 3,7 cm; širina: 3,8 cm; stijenka: 1,1 cm. stijenka: 0,7 cm.

T. 7 Materijal s položaja Orlinac (sonda 2), T. 9 Materijal iz grobova s položaja Orlinac (sonda
istraživanje 2017. godine 1), istraživanje 2017. godine
1. IJ 20004; ulomak izvučenog ruba; datacija: 1. grob 1; željezni čavao četvrtastog presjeka s
laten/antika; tip: zdjela S-profilacije; izrada: lončarsko raskucanom glavom; dužina: 8,2 cm; promjer: 0,4 cm;
kolo; faktura: fina; boja: siva; visina: 3,3 cm; širina: 9,5 širina glave: 1,2 cm.
cm; stijenka: 0,3 cm. 2. grob 2; željezni čavao četvrtastog presjeka s
2. IJ 20004; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/ raskucanom glavom, savijen; dužina: 10,1 cm; promjer:
antika; tip: lonac kuglastog tijela s ručkom trakastog presjeka; 0,5 cm; širina glave: 2,1 cm.
izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja: svijetlo narančasta; 3. grob 2; keramika, mala okrugla perla; promjer:
visina: 5,5 cm; širina: 14,4 cm; stijenka: 0,7 cm. 0,6 cm.
3. IJ 20004; ulomak izvučenog ruba; datacija: laten/ 4. grob 2; keramika, mala okrugla perla; promjer:
antika; tip: lonac izvučenog ruba, suženog vrata i kuglastog 0,7 cm
tijela; izrada: lončarsko kolo; faktura: fina; boja: svijetlo 5. grob 2; brončani privjesak u obliku latinskog
siva; visina: 6,7 cm; širina: 10,7 cm; stijenka: 0,5 cm. križa s trolisno oblikovanim završecima greda, loše
4. IJ 20004; ulomak trbuha posude; datacija: očuvanim prikazom raspetog Krista(?) na aversu i ušicom
prapovijest (brončano doba); izrada: rukom; faktura: na vrhu; visina: 7,2 cm; širina: 4,5 cm; debljina: 0,4 cm.

57
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

LITERATURA / BIBLIOGRAPHY
Azinović Bebek, A. 2008, Krunice 17. i 18. stoljeća iz Čazme, Opvscvla Zagrebu 7, Institut za arheologiju u Zagrebu, Zagreb.
archaeologica, Vol. 32 (2008), 167–193. Lovejoy, C. O. 1985, Dental wear in the Libben population: its
Azinović Bebek, A. 2009, Križevi u novovjekovnim grobovima župne functional pattern and role in the determination of adult skeletal
crkve sv. Marije Magdalene u Čazmi, Prilozi Instituta za arheologiju age at death, American Journal of Physical Anthropology, Vol. 68(1),
u Zagrebu, Vol. 26, 271–290. 47–56.
Balen, J. 2005a, Kostolački horizont na Vučedolu, Opvscvla archaeologica, Lovejoy, C. O., Meindl, R. S., Pryzbeck, T. R., Mensforth, R. P. 1985,
Vol. 29, 25–40. Chronological metamorphosis of the auricular surface of the ilium:
Balen, J. 2005b, Sarvaš – neolitičko i eneolitičko naselje, Katalozi i a new method for the determination of adult skeletal age at death,
monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu 2, Arheološki muzej American Journal of Physical Anthropology, Vol. 68(1), 15–28.
u Zagrebu, Zagreb. Ložnjak, D. 2002, Naselje bosutske grupe na iločkom Gornjem gradu,
Balen, J. 2010, Eneolitičke kulture na prostoru istočne Hrvatske, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol. 19, 63–78.
Unpublished PhD Thesis, University of Zagreb, Zagreb. Ložnjak Dizdar, D. 2004, Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru
Balen, J. 2018, Badenska kultura, in: Povratak u prošlost, Bakreno doba hrvatskog Podunavlja, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
u sjevernoj Hrvatskoj, Balen J., Miloglav I., Rajković D. (eds.), Vol. 21, 19–35.
Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ložnjak Dizdar, D., Potrebica, H. 2017, Brončano doba Hrvatske
Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Zagreb, 65–86. u okviru srednje i jugoistočne Europe, Meridijani, Centar za
Brukner, O. 1981, Rimska keramika u jugoslavenskom delu provincije prapovijesna istraživanja, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Panonije, Dissertationes et Monographiae XXIV, L’Association des Zagreb.
Archéologiques de Yougoslavie, Beograd. Ljuština, M. Đ. 2012, Stratigrafija naselja i periodizacija vatinske kulture
Bunčić, M. 2007, Topografija pretpovijesnih nalazišta u Vukovaru, u Vojvodini, Unpublished PhD Thesis, University of Belgrade,
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. XL, 35–72. Beograd.
Dizdar, M. 2019, Rezultati istraživanja u Lovasu (zapadni Srijem) Meindl, R. S., Lovejoy, C. O. 1985, Ectocranial suture closure: a revised
– Otkriće ranolatenskoga biritualnog groblja, Annales Instituti method for the determination of skeletal age at death based on the
archaeologici, Vol. XV, 9–18. lateral-anterior sutures, American Journal of Physical Anthropology,
Dizdar, M. 2020, Rezultati istraživanja u Lovasu (zapadni Srijem) 2019. Vol. 68(1), 57–66.
godine – Kasnohalštatsko i ranolatensko groblje, Annales Instituti Miloglav, I. 2018, Vučedolska kultura, in: Povratak u prošlost, Bakreno
archaeologici, Vol. XVI, 18–30. doba u sjevernoj Hrvatskoj, Balen J., Miloglav I., Rajković D.
Dizdar, M., Ložnjak Dizdar, D. 2009, Terenski pregledi područja općina (eds.), Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta
Ilok, Lovas i Tovarnik 2008. godine, Annales Instituti archaeologici, u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Zagreb, 113–145.
Vol. V, 117–121. Molleson, T., Blondiaux, J. 1994, Riders’ Bones from Kish, Iraq,
Drnić, I. 2007, Nalazi iz razdoblja latena s lokaliteta Ivanovci Gorjanski– Cambridge Archaeological Journal, Vol. 4(2), 312–316.
Palanka, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. XL, 167–185. Ottományi, K. 2005, Die spätlatenezeitlich–Römische Siedlung von
Dugonjić, A. 2017, Medieval settlement at the site Franjevac near Budaörs, Acta archaeologica Hungarica, Vol. LVI(1–3), 67–175.
Đakovo, in: Srednjovjekovna naselja u svjetlu arheoloških izvora, Ožanić, I. 2004, Tipologija rimske keramike iz Vinkovaca, Unpublished
Zbornik radova drugog međunarodnog znanstvenog skupa MA Thesis, University of Zagreb, Zagreb.
srednjovjekovne arheologije Instituta za arheologiju, Zagreb 2. – 3. Ožanić Roguljić, I. 2009, Rimski nalazi s lokaliteta Liskovac – južna
lipnja 2015., Sekelj Ivančan T., Tkalčec T., Krznar S., Belaj J. obilaznica Vinkovaca, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
(eds.), Zbornik Instituta za arheologiju 6, Institut za arheologiju, Vol. 26, 79–142.
Zagreb, 293–336. Rajković, D, Balen, J. 2016. Sarvaš – neolitičko i eneolitičko naselje II,
Đukić, A. 2018, Kostolačka kultura, in: Povratak u prošlost, Bakreno Muzej Slavonije Osijek, Arheološki muzej u Zagrebu, Osijek.
doba u sjevernoj Hrvatskoj, Balen J., Miloglav I., Rajković D. Šaranović-Svetek, V. 1981, Ranocarska radionica u Cibalama, Starinar,
(eds.), Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta Vol. 31, 17–33.
u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Zagreb, 87–112. Stokes, A. I., Aronsson, D. D. 2001, Discand Vertebral Wedging in
Đukić, A., Franković, F., Mihelić, S. 2020, Arheološka topografija Patients With Progressive Scoliosis, Journal of Spinal Disorders,
općine Lovas u svjetlu istraživanja 2011., 2017. i 2018. godine, Vol. 14(4), 317–322.
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. LIII, 171–201. Todorović, J. 1974, Skordisci: Istorija i kultura, Monumenta archaeologica
Forenbaher, S. 1990, Vučedol, Streimov vinograd: horizont kasnog 2, Institut za izučavanje istorije Vojvodine, Novi Sad.
brončanog doba, Opvscvla archaeologica, Vol. 14, 55–66. Vikić-Belančić, B. 1965, Neka obilježja ranocarske keramike u
Forenbaher, S. 1991, Nalazišta grupe „Belegiš II“ u istočnoj Slavoniji, Jugozapadnoj Panoniji, Starinar, Vol. 13–14, 89–112.
Opvscvla archaeologica, Vol. 15, 47–69. Vikić-Belančić, B. 1968, Istraživanja u Jalžabetu kao prilog upoznavanju
Gabler, D., Ottományi, K. 1990, Késő római házak Szakályban / Late života u zaleđu dravskog limesa, Vjesnik Arheološkog muzeja u
roman houses in Szakály, Archaeologiai Értesitő, Vol. 117(2), 161– Zagrebu, Vol. III, 76–102.
188. Vinski, Z. 1958, Brončanodobne ostave Lovas i Vukovar, Vjesnik
Işcan, M. Y., Loth, S. R., Wright, R. K. 1984, Metamorphosis at the Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. I, 1–34.
sternal rib end: a new method to estimate age at death in white White, T. D., Black, M. T., Folkens, P. A. 2012, Assessment of Age,
males, American Journal of Physical Anthropology, Vol. 65(1), Sex, Stature, Ancestry, and Identity of the Individual, in: Human
147–156. Osteology, third edition, White T. D. (ed.), Elsevier Academic
Jelinčić Vučković, K. 2015, Rimsko selo u provinciji Gornjoj Panoniji: Press, San Diego, 379–427.
Virovitica Kiškorija Jug, Monografije Instituta za arheologiju u

58
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

SUMMARY
The territory of the Lovas Municipality has been known in The excavations conducted by the Archaeological Museum in
archaeological circles since the transition from the 19th to the 20th century, Zagreb at the three mentioned positions, located on elevated plateaus on
but became the focal point of the archaeological public only in 1939, the west bank of the Čopinac stream, have established that these are the
when the valuable Middle Bronze Age hoard of gold and bronze finds remains of archeological sites from prehistory and Roman period, as well as
was discovered near the village Lovas. Until recently, there was no large- the Middle and New Ages. Unfortunately, the sites were largely destroyed
scale archaeological research, other than the 1970 and 1972 field surveys by recent intensive agricultural and building activities. Excavations at
conducted in the vicinity of the Lovas village, as well as the 2008 survey Kalvarija have shown that it was a multi-layered site dated to different
around the village of Opatovac. In 2011, the Archaeological Museum in prehistoric (Neolithic, Eneolithic, Bronze and Iron Ages) and historic
Zagreb started archaeological research in the Lovas Municipality. The periods (medieval finds). A more detailed evaluation of the ceramic
research continued in 2017, in cooperation with the Lovas Municipality, material suggests a disruption of even the deepest layers.
and the Institute for Classical Archaeology of the Charles University in A similar situation was encountered in 2011 at the plateau of
Prague. Since 2017, research has been conducted continually, and has the Staro Groblje („Old Cemetery“) position, where no traces of vertical
included a systematic field survey, geophysical research and test trench stratigraphy were found even at the highest part. The finds from the test
excavations. The field surveys helped define over 20 different sites in the excavations indicate that the entire site was destroyed by agricultural
Lovas Municipality, dated to all time periods. Subsequently, test trenches activities, and that mixed material, dated to the Bronze Age, and the
were excavated at some of the sites. In 2011, excavations were conducted Middle and New Ages, occurs throughout all of the defined excavation
at the positions Staro Groblje and Kalvarija, while in 2017 they were units. The Orlinac position was selected on the basis of the results obtained
conducted at Orlinac and Kovači. This paper presents the results of the at the Staro Groblje position, and trench 1 was placed only a few dozen
excavations conducted at the positions of Kalvarija, Staro Groblje and meters south of the boundary between the aforementioned positions. It
Orlinac, all of which are protected as cultural heritage. seems that the former cemetery extended beyond the boundaries of the
The Kalvarija position (Map 1: 11) is located on an elevated Staro Groblje („Old Cemetery“) position, i.e. that parts of the cemetery
loess plateau on the west bank of the Čopinac stream. In 2011, five were also located at the Orlinac site, as established by the discovery of
archaeological trenches were excavated, at the highest and most prominent graves 1 and 2 in Trench 1 during the 2017 season. At the Orlinac
part of the Kalvarija loess plateau. position, inhabitance during the Bronze Age, the Late Iron Age and
The Staro Groblje position (Map 1: 10) is also located at the very Roman period was also confirmed.
top of an elevated loess plateau that is west of the stream Čopinac. The loess Although the three listed sites were destroyed by the aforementioned
plateau of this position is separated from the Kalvarija loess plateau by a intensive agricultural and building activities, it should be pointed out
gorge. Excavations were conducted at the very top of the loess plateau, and that this is not the case with all of the sites that have been discovered in the
included two test trenches. Lovas Municipality from 2011 to the present day. The test trenches that
The Orlinac position (Map 1: 8) is located on the same loess were excavated at the Kovači position in 2017, 2019 and 2021 revealed
plateau as the Staro Groblje position and directly connected to it on its intact stratigraphic relations. Furthermore, the U Mjestu position
southern side (Map 1: 8, 10). Together, the Staro Groblje and Orlinac (Vladimir Nazor Street), revealed the remains of intact layers dated to
positions make up a single unit in the landscape. Considering the fact the Middle Bronze Age that are packed with well-preserved ceramics.
that the 2011 test trenches excavated at the Staro Groblje position did It should also be noted that these discoveries highlight the potential of
not help confirm intact stratigraphic relations, it was decided that test individual sites for future systematic research. The results of this research
trenches would be used to check for preserved cultural layers at the position will be presented in a separate, larger, publication.
of Orlinac, slightly to the south, in 2017.

59
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

T. 1

T. 1 Materijal s položaja Kalvarija (sonde 1 i 2), istraživanje 2011. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 1 Finds from Kalvarija position (Trenches 1 and 2), 2011 excavation (drawing: M. Galić)

60
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

T. 2

T. 2 Materijal s položaja Kalvarija (sonda 3), istraživanje 2011. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 2 Finds from Kalvarija position (Trench 3), 2011 excavation (drawing: M. Galić)

61
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

T. 3

T. 3 Materijal s položaja Kalvarija (sonde 4 i 5), istraživanje 2011. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 3 Finds from Kalvarija position (Trenches 4 and 5), 2011 excavation (drawing: M. Galić)

62
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

T. 4

T. 4 Materijal s položaja Kalvarija (nasip), istraživanje 2011. godine (crtež: M. Galić)

Pl. 4 Finds from Kalvarija position (embankment), 2011 excavation (drawing: M. Galić)

63
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

T. 5

T. 5 Materijal s položaja Orlinac (sonda 1), istraživanje 2017. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 5 Finds from Orlinac position (Trench 1), 2017 excavation (drawing: M. Galić)

64
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

T. 6

T. 6 Materijal s položaja Orlinac (sonda 2), istraživanje 2017. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 6 Finds from Orlinac position (Trench 2), 2017 excavation (drawing: M. Galić)

65
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

T. 7

T. 7 Materijal s položaja Orlinac (sonda 2), istraživanje 2017. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 7 Finds from Orlinac position (Trench 2), 2017 excavation (drawing: M. Galić)

66
A. Đukić et al., The results of the trial archaeological excavations in the Lovas Municipality in 2011 and 2017, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., p. 40–68

T. 8

T. 8 Materijal s položaja Orlinac (sonda 2), istraživanje 2017. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 8 Finds from Orlinac position (Trench 2), 2017 excavation (drawing: M. Galić)

67
 A. Đukić et al., Rezultati probnih arheoloških iskopavanja u Općini Lovas 2011. i 2017. godine, Ann. Inst. Archaeol. XVII/2021., str. 40–68

T. 9

T. 9 Materijal iz grobova s položaja Orlinac (sonda 1), istraživanje 2017. godine (crtež: M. Galić)
Pl. 9 Finds from Orlinac position graves (Trench 1), 2017 excavation (drawing: M. Galić)

68

View publication stats