Uvod

Zar nije lijepo kad su stvari usklaene? Jeste li se ikad upitali zato uvijek moete uloiti u tampa ili telefaks istu veliinu papira i zato za njega postoje odgovarajue kouljice i koverte? Ili kako to da za svoj fotoaparat moete kupiti film iste veliine od razliitih proizvoaa po razliitim cijenama? Da li Vam je ikad na benzinskoj stanici palo na pamet kako je zgodno to pitolj za toenje goriva uvijek odgovara Vaem rezervoaru za gorivo?

Zato to radi? Prirodno je da stvari koje dobro funkcioniu i ne stvaraju probleme uzimamo zdravo za gotovo. Ako su usklaene, rade i ispunjavaju naa oekivanja; ne razmiljamo o tome kako do toga dolazi. Ali neko je ipak o tome razmislio. Neko je sjeo i dogovorio koje e dimenzije biti odgovarajue, koja bi svojstva proizvodi trebali imati i koje bi sigurnosne zahtjeve trebali ispunjavati.

Ko je to bio? U Evropi je taj neko evropski sistem standardizacije koji se sastoji od tri organizacije i obuhvata 60.000 strunjaka. Oni uspostavljaju dokumenta koja se odobravaju konsenzusom i primjenjuju dobrovoljno: evropski standardi. Standardi su zajedniki projekt 30 evropskih zemalja koje rade na ostvarenju zajednikih ciljeva: osiguranju vee ekonominosti; zatiti evropskih potroaa; ouvanju okoline; olakavanju trgovine u Evropi.

Kako se to postie? CEN, Evropski komitet za standardizaciju, razvija evropske standarde (EN) uz podrku svojih 30 nacionalnih tijela lanova. Ta panevropska saradnja ima dugu tradiciju razvoja standarda za veliki broj sektora te uspostavljanja standarda koji prate najnoviji tehniki razvoj. CEN je razvio hiljade standarda koje su svuda oko nas, 24 asa dnevno. CEN-ove dvije sestrinske organizacije CENELEC i ETSI razvijaju evropske standarde u podruju elektrotehnike odnosno telekomunikacija.

Kakve to ima veze sa mnom? Evropski potroai svakodnevno na mnogo naina ostvaruju korist od evropskih standarda. Ponekad proizvoai na svom proizvodu istaknu standard kao znak kvaliteta, ali ne i uticaj standarda na cijenu, ugodnost upotrebe, tehnike osobine i sigurnost. Znai, standardi su svuda oko nas u naem svakodnevnom ivotu.

elite da Vam okolina bude ista i zdrava? Standardi se upotrebljavaju za mjerenje kvaliteta vode i vazduha, za nadzor nad nivoom zagaivaa i emisijom buke. Standardi osiguravaju da nai sistemi zbrinjavanja otpada i kanalizacije ispravno funkcioniu. Oni ak pomau da se sprijei guva u gradskom saobraaju.

elite kvalitetnu hranu? Evropski standardi pomau da se sprijei ulazak zagaene hrane u lanac snabdijevanja hranom tako to opisuju mjerne metode za potencijalno opasne materije npr. u ribi, vou, oraastim plodovima, mlijenim proizvodima, vinu i pivu. Standardima se utvruju i higijenski zahtjevi za preradu, pakovanje, distribuciju, skladitenje i izlaganje namirnica.

elite uspjenu ekonomiju i velik izbor proizvoda? Standardi su pomogli u stvaranju jedinstvenog trita u Evropi jer omoguavaju da svi proizvodi ispunjavaju iste bitne zahtjeve. Standardi podstiu iroko uvoenje tehnikih inovacija i stvaraju potrebnu osnovu koja osigurava meusobnu spojivost proizvoda, bez obzira radi li se o stolu i stolici, boci i zatvarau s navojem ili CD-u i CD itau.

elite sigurnu radnu okolinu? Bez obzira radite li u kancelariji, na gradilitu, u fabrici, koli ili trgovini, evropski standardi utvruju zahtjeve koji pomau da va rad bude sigurniji i manje naporan. Zahvaljujui njima, mogu se izbjei nesree ak i u napetom radnom danu.

elite da Vaa djeca rastu u sigurnosti i budu zdrava? Utvrujui specifikacije za djeije igrake i odjeu, evropski standardi pomau u zatiti zdravlja i sigurnosti djece. To znai da igrake i odjea ne sadre toksine materijale, otre ivice i skrivene opasnosti te da su drugi proizvodi s kojima djeca mogu doi u dodir, kao to su boice s lijekovima, zatieni sigurnosnim mehanizmima.

ta je standard? dokument za opu i viekratnu upotrebu, donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela, koji sadri pravila, smjernice ili karakteristike aktivnosti ili njihove rezultate i koji ima za cilj postizanje optimalnog stepena ureenosti u odreenom podruju; standardi se moraju temeljiti na provjerenim naunim, tehnolokim i iskustvenim rezultatima, a cilj im je dosezanje optimalnog napretka zajednice; upotreba standarda je na dobrovoljnoj osnovi.

ta je tehnika specifikacija (TS)? dokument u kojem se propisuju tehniki zahtjevi koje treba zadovoljiti neki proizvod, proces ili usluga; dokument koji je preuzet, a koji bi moda u budunosti mogao biti predmet standarda, ali za koji trenutno: ne moe se dobiti potrebna podrka da se odobri kao standard, postoji sumnja o tome je li postignut konsenzus, predmet se jo uvijek tehniki razvija, ili postoji drugi razlog koji ne dozvoljava da se odmah objavi kao standard.

ta je tehniki izvjetaj (TR)? dokument koji sadri podatke razliitih vrsta koji su publicirani u standardima ili tehnikim specifikacijama ta je harmonizirani standard (ekvivalentni standard)? dokument o usklaivanju; standardi za isti predmet, koje su odobrila razliita tijela za standardizaciju, a koji osiguravaju zamjenjivost proizvoda, procesa i usluga ili obostrano razumijevanje rezultata ispitivanja ili informacija datih u skladu s ovim standardima;

termin ,,harmonizirani standard usklaeni standard koristi se u kontekstu Direktiva Novog pristupa (New Approach).

ta je harmonizirani dokument (HD)? dokument o usklaivanju; CENELEC standard koji se obavezno mora primijeniti na nacionalnom nivou, barem objavljivanjem njegovog naziva i broja HD te se moraju povui svi konfliktni nacionalni standardi. ta je kodeks dobre prakse? dokument kojim se preporuuju naini ili procedure dizajniranja, izrade, ugradnje, odravanja ili upotrebe opreme, konstrukcija ili proizvoda; kodeks dobre prakse moe biti standard, dio standarda ili poseban dokument nezavisan od standarda.

ta nije standard? Propis

dokument koji sadri obavezna zakonska pravila, a donosi ga nadleno tijelo.

Tehniki propis dokument o usklaivanju; propis u kojem su tehniki zahtjevi dati ili neposredno ili upuivanjem na standard, tehniku specifikaciju ili kodeks dobre prakse ili pak ukljuivanjem sadraja tih dokumenata; tehniki propis moe se dopuniti tehnikim uputstvima koja opisuju naine zadovoljenja zahtjeva u propisu. Upuivanje na standarde u propisu Kod primjene principa upuivanje na standarde, tehniki zahtjevi se ne ukljuuju u tehnike propise, nego se daju upuivanjem na standard koji utvruje te zahtjeve. Na taj nain: pojednostavljuje se i ubrzava zakonodavni proces; tehniki napredak ne zahtijeva izmjenu propisa, nego se mijenja samo standard; olakava se uklanjanje prepreka za trgovinu;

bolje se osigurava primjena tehnikih propisa; upuivanjem na iste, zajedniki dogovorene meunarodne standarde uklanjaju se razlike meu nacionalnim tehnikim propisima razliitih zemalja.
Tehniki propis obavezna primjena zakonodavac veina u zakonodavnom tijelu pravilnik, zakon

Standard primjena uesnici postupka nain pripreme primjer dobrovoljna primjena svi zainteresirani konsenzus ISO, EN, BAS

ta je bosanskohercegovaki standard? Na osnovu Zakona o standardizaciji BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 19/01), a prema Pravilniku o proceduri pripremanja, donoenja i objavljivanja bosanskohercegovakih standarda (Slubeni glasnik BiH, br. 49/09), bosanskohercegovake standarde priprema, izdaje i objavljuje Institut za standardizaciju BiH, na prijedlog tehnikih komiteta. Bosanskohercegovaki standardi (BAS standardi) mogu nastati na ova etiri naina: preuzimanjem stranih (meunarodnih/evropskih/nacionalnih) standarda uz prevoenje na neki od slubenih jezika u BiH (metoda prijevoda - pv); preuzimanjem stranih (meunarodnih/evropskih/nacionalnih) standarda na izvornom jeziku (metoda proglaavanja - pr); preuzimanjem stranih (meunarodnih/evropskih/nacionalnih) standarda na izvornom jeziku, s nacionalnim predgovorom (metoda korica - ko); izradom izvornog BAS standarda (izv). Ko su zainteresirane strane za BAS standarde? proizvoai; potroai; javna preduzea; laboratorije; obrazovne institucije; certifikacijska tijela; usluna preduzea; institut za akreditaciju BiH; i ostali koji imaju interese.

ta je standardizacija? Standardizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba (pravila) za opu i viekratnu upotrebu, koje se odnose na postojee ili mogue probleme, radi postizanja optimalnog stepena ureenosti u odreenoj oblasti. Standardizacijska djelatnost se prvenstveno sastoji od pripreme, oblikovanja i izdavanja standarda, te omoguavanja primjene standarda. Koje su koristi od standardizacije? unapreenje pogodnosti proizvoda, procesa i usluga za predviene svrhe; spreavanje prepreka u trgovini; olakavanje tehnoloke saradnje.

Ciljevi standardizacije osiguranje prikladnosti nekog proizvoda, procesa ili usluge da u odreenim uslovima slui namjeni; ograniavanje raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veliina; osiguravanje kompatibilnosti i zamjenjivosti razliitih proizvoda; sigurnost; zatita zdravlja, zatita okoline itd.

Principi standardizacije Konsenzus Osnovni princip standardizacije je konsenzus.

Konsenzus znai opu saglasnost koju karakterizira odsustvo trajnog suprotstavljanja zainteresiranih strana na bitna pitanja rasprave, a koja se postie kroz proces koji nastoji uzeti u obzir gledita svih uesnika rasprave, te usaglaavanjem svih spornih injenica.
NAPOMENA Konsenzus nuno ne znai jednoglasnost.

Ukljuivanje svih zainteresiranih strana

Demokratski postupak pripreme standarda pretpostavlja ukljuivanje svih zainteresiranih strana, koje imaju pravo sudjelovati i dati svoj doprinos izradi standarda kako bi ga dobrovoljno primijenile. Zainteresirane strane su pravna i fizika lica zainteresirana za procese i rezultate standardizacije (npr. kompanije, mala i srednja preduzea, upravni organi, naunoistraivake ustanove, tijela za ocjenjivanje usklaenosti, drutvene organizacije, strukovna udruenja, strunjaci-pojedinci, itd.) Javnost rada

Postupak pripreme standarda mora biti dostupan javnosti od poetka i u svim fazama. O poetku pripreme nekog standarda, o tijelu koje ga priprema, o dokumentu koji slui kao osnova za njegovu pripremu i o fazama pripreme (javna rasprava o nacrtu standarda, objavljivanje standarda) javnost mora biti obavijetena na odgovarajui nain. Stanje tehnike Stepen razvoja tehnike u datom vremenu koji se odnosi na proizvode, procese i usluge, zasnovan na provjerenim naunim, tehnolokim i iskustvenim saznanjima. Koherentnost

Zbirka standarda mora biti koherentna, a to znai da standardi ne smiju biti konfliktni (donoenjem novog standarda za dati predmet, stari se standard povlai). Nivoi standardizacije Nivo standardizacije odnosi se na geografski, politiki ili ekonomski obim ukljuenosti u standardizaciju - meunarodna standardizacija standardizacija u kojoj mogu sudjelovati odgovarajua tijela iz svih zemalja - regionalna standardizacija standardizacija u kojoj mogu sudjelovati odgovarajua tijela zemalja samo jednog geografskog, politikog ili ekonomskog podruja svijeta - evropska standardizacija standardizacija u kojoj sudjeluju odgovarajua tijela evropskih drava - dravna/nacionalna standardizacija standardizacija na nivou odreene zemlje - pokrajinska standardizacija

standardizacija na nivou dijela neke zemlje U nekoj zemlji ili dijelu neke zemlje standardizacija se moe takoer provoditi u nekoj grani ili sektoru (npr. ministarstva), na lokalnom nivou, na nivou udruenja ili preduzea, te u pojedinim tvornicama, radionicama i uredima.