Upute za COBOL
ล to je COBOL?
COBOL je programski jezik koji je uglavnom usmjeren na rjeลกavanje poslovnog problema. Puni oblik COBOL-a je Common Business-Oriented Language. Primarno se koristi u poslovnim, financijskim i administrativnim sustavima poduzeฤa i vlade. Ovaj se jezik takoฤer koristi kao rjeลกenje za mnoge probleme obrade podataka.
Razvio ga je CODASYL (Konferencija o jezicima sustava podataka). Koristi se kao jezik u sustavu glavnog raฤunala.
Znaฤajke COBOL-a
Ovdje su neke od najvaลพnijih znaฤajki programskog jezika COBOL:
- Omoguฤuje vam rukovanje znatnom koliฤinom podataka zahvaljujuฤi naprednoj moguฤnosti upravljanja datotekama.
- Logiฤku strukturu u COBOL-u lakลกe je ฤitati i mijenjati.
- Moลพe se izvrลกiti i kompajlirati na strojevima poput IBM, osobna raฤunala itd.
- Alati za testiranje i otklanjanje pogreลกaka uvijek su dostupni na svim platformama raฤunala. Stoga je to robustan programski jezik.
- U COBOL-u moลพete jednostavno ispravljati pogreลกke jer ima razliฤite podjele.
- COBOL je dizajniran za poslovne aplikacije. Moลพe obraditi velike koliฤine podataka zahvaljujuฤi svojim naprednim moguฤnostima rukovanja datotekama.
Povijest COBOL-a
Evo vaลพnih znamenitosti iz povijesti COBOL-a:
- COBOL je prvi put dizajnirao CODASYL 1959.
- Krajem 1962, IBM najavili su da ฤe COBOL biti njihov primarni razvojni jezik.
- Izdanje COBOL-a iz 1965. uvodi moguฤnosti za rukovanje datotekama i tablicama masovne pohrane
- Godine 1968. COBOL je priznat i odobren od strane ANSI standardnog jezika za standardnu โโkomercijalnu upotrebu.
- Do 1970. COBOL je postao naลกiroko koriลกteni programski jezik u svijetu.
- Godine 1982. ISO je instalirao tada SC5 prvu radnu grupu: WG4 COBOL
- Godine 1985. ISO radna skupina 4 prihvatila je ovu verziju ANSI predloลพenog standarda.
- Godine 2002. objavljen je prvi objektno orijentirani COBOL koji se mogao enkapsulirati kao dio COBOL-a.
- U 2012. godini, ankete Computerworlda otkrile su da viลกe od 60% organizacija joลก uvijek koristi COBOL.
- U COBOL 2014 ukljuฤuje znaฤajke kao ลกto su preoptereฤenje metode, dinamiฤke tablice kapaciteta itd.
Kako instalirati COBOL na Windows 10
Dolje je dano slijedeฤi nekoliko jednostavnih koraka za instalaciju Hercules emulatora
Postoje razne vrste mainframea emulators koristi za Windows. Moลพete ih koristiti za pisanje i izvoฤenje jednostavnih COBOL programa.
Hercules je jedan od popularnih COBOL emulatora koji se lako moลพe instalirati na Windows. Hercules je alat otvorenog koda. Radi na najnovijem 64-bitnom z/Architektura.
Korak 1) Instalirajte Hercules
Posjetiti www.hercules-390.eu web stranica. Vidjet ฤete sljedeฤu vezu.
Korak 2) Pritisnite gumb Pokreni
U dijaloลกkom okviru kliknite gumb Pokreni
Korak 3) Kliknite na Dalje
Na sljedeฤem ekranu kliknite na gumb Dalje.
Korak 4) Prihvatite Licencni ugovor
Na zaslonu Ugovora o javnoj licenci,
- Odaberite radio gumb prihvatite izraz Licencnog ugovora
- Kliknite na gumb Dalje
Korak 5) Kliknite na Instaliraj
Na sljedeฤem ekranu kliknite gumb Instaliraj.
Korak 6) Pritisnite gumb Instaliraj
Pritisnite Instaliraj za poฤetak instalacije
Korak 7) Pritisnite gumb zavrลกi
Pritisnite gumb zavrลกi za izlaz iz ฤarobnjaka za postavljanje.
Korak 8) Kliknite na upit Hercules CMD
U poฤetnom izborniku kliknite na upit Hercules CMD.
Korak 9) Upiลกite 'hercules' za pokretanje emulatora
Moลพete vidjeti naredbeni redak.
COBOL programska struktura
Organizacija COBOL programa je hijerarhijska. Nije nuลพno da sve komponente budu prisutne da bi postojao hijerarhijski odnos.

Ovdje su razliฤite komponente COBOL programa:
Podjele
Divizija je blok koda koji obiฤno sadrลพi jedan ili viลกe odjeljaka. Poฤinje tamo gdje se susreฤe naziv odjela. Zavrลกava s poฤetkom sljedeฤeg odjeljenja.
Sekcije
Sekcije su logiฤka podjela programske logike. To je zbirka odlomaka.
stavci
Odlomci su dio odabira koji je korisniฤki definirano ili unaprijed definirano ime nakon kojeg treba slijediti toฤka. Ovaj odjeljak ukljuฤuje nula ili viลกe reฤenica.
reฤenice
Reฤenice su kombinacija jednog ili viลกe iskaza. Trebaju se pojaviti samo u odjeljku postupka. Reฤenica u COBOL jeziku mora zavrลกavati toฤkom (.).
Izjave
Ovo su smislene COBOL izjave koje izvode odreฤenu obradu.
Likovi
To su najniลพi u hijerarhiji koji se ne mogu podijeliti.
Vrste podjela
Razne podjele u strukturi programa COBOL su sljedeฤe:
- Odjel za identifikaciju
- Odjel za okoliลก
- Odjel podataka
- Odjel za postupke
Odjel za identifikaciju
- Programer i prevoditelj mogu koristiti ovu podjelu za prepoznavanje programa.
- Jedina obavezna podjela je ID programa.
- Identificira naziv programa koji sadrลพi znakove.
Odjel za okoliลก
Pomaลพe vam identificirati ulazne i izlazne datoteke u programu.
Odjeljak konfiguracije:
Ovaj odjeljak daje informacije o sustavu na kojem je program napisan i pokrenut.
Ovaj odjeljak ima dva odlomka:
Izvorno raฤunalo โ Kompletan program
Objektno raฤunalo โ Izvrลกite program.
Ulazno-izlazni odjeljci:
- Ovaj odjeljak daje detalje vezane uz datoteke koje se koriste u programu.
Ima ฤetiri odjeljka:
- Odjeljak datoteke โ Omoguฤuje definiranje strukture zapisa datoteke.
- Radni dio za skladiลกtenje: Ovaj odjeljak pomaลพe vam da deklarirate privremene varijable i strukture datoteka.
- Odjeljak lokalne pohrane: Ovaj odjeljak je isti kao odjeljak lokalne radne pohrane. Kljuฤna razlika izmeฤu to dvoje je u tome ลกto se varijable moraju inicijalizirati svaki put kada se program pokrene.
- Odjeljak za povezivanje: Ovaj odjeljak opisuje nazive podataka primljenih iz vanjske memorije.
Odjel za postupke:
- Ova podjela se koristi za ukljuฤivanje logike programa.
- Podjela procedura takoฤer ukljuฤuje izvrลกne izjave koje su definirane u podjeli podataka.
COBOL pravila kodiranja
Ovdje su neka od najvaลพnijih pravila kodiranja pri radu s COBOL-om:
- Prvih ลกest mjesta znakova dodijeljeno je rednim brojevima.
- Pozicija sedmog znaka rezervirana je za znak nastavka ili za zvjezdicu koja oznaฤava redak komentara.
- Stvarni stvarni tekst programa poฤinje sa stupcem 8.
- ฤetvrte pozicije od 8 do 11 poznate su kao podruฤje A, a pozicije od 12 do 72 nazivaju se podruฤje B.
Standardni oblik Cobol programa
- U svakom retku ima 80 znakova.
- Stupci (l-6): Oznaฤava slijed
- Stupac 7: Ova pozicija sadrลพi indikator^,/,-)
- Stupci (8-ll): Oznaฤava podruฤje A.
- Stupci (12-72): Oznaฤava podruฤje B.
- Stupci (72-80): Koristite za identifikaciju.
Pravila programske sintakse COBOL-a
Evo nekih vaลพnih pravila sintakse COBOL-a:
- COBOL ima sintaksu, koja je vrlo sliฤna engleskom jeziku, koja je dizajnirana da bude samodokumentirajuฤa i vrlo ฤitljiva.
- Primjer: y = x; predstavlja se s: MOVE x TO y
- To nije jezik koji razlikuje velika i mala slova.
- Ima viลกe od 300 rezerviranih rijeฤi
- Sloลพeni uvjeti mogu se "skratiti" uklanjanjem ponovljenih varijabli i uvjeta. Na primjer:
- JE VEฤI OD x I y VEฤI OD ILI JEDNAK
- Nedostaje mu standardna biblioteka velike veliฤine jer ima samo 43 izjave, 87 funkcija i samo jednu klasu.
Varijable u COBOL-u
U COBOL-u varijabla je imenovana lokacija u memoriji u koju program moลพe staviti podatke i iz koje moลพe dohvatiti podatke. Ime podataka ili identitet. To je naziv koji se koristi za identifikaciju podruฤja memorije koje je rezervirano za varijablu.
Varijable moraju biti opisane u smislu njihove veliฤine i tipa. Svaka varijabla koja se koristi u COBOL programu trebala bi imati enkripciju u DATA DIVISION.
Pravila za deklariranje varijabli u COBOL-u:
- Varijable se trebaju deklarirati u odjeljku Working-storage. Varijable mogu biti nizovi, zapisi, zapisi deskriptora datoteke itd.
- Ime varijable moลพe biti alfanumeriฤko, s prvim znakom kao abecedom.
- Koristi se samo dopuลกteni posebni znak i moลพe imati jedinu crticu koja mora biti ugraฤena
- 9 predstavlja samo jednoznamenkasti broj.
If Else izjave
U COBOL-u se naredba If else koristi za uvjetno grananje
Mogu se koristiti relacijski operatori i neke napisane fraze
Ako je x < y โ ovo se moลพe napisati kao da je x manje od y
<, >, =,>=,<= su dostupni relacijski operatori
NOT, AND, OR su logiฤki operatori koji se koriste u COBOL-u
Veฤe od, manje od, jednako su napisani izrazi
If x is less than y then Do the first action Else Do the second action End-if.
Da bismo provjerili koju vrstu podataka sadrลพi varijabla alfa broja, moลพemo koristiti uvjete ako je x broj, ako je x slovo. Temelji se na T ili F vrijednosti.
Moลพete koristiti if-then-else if za uvjete na viลกe razina
Evaluate X When 1 perform action1 When 2 perform action2 When 3 perform action3 When others perform action4 End-evaluate
Ako nijedan uvjet nije ispunjen, tada se druga klauzula izvrลกava. Ovo je priliฤno sliฤno naredbama switch u drugim jezicima.
Primjer COBOL programa
Primjer 1 โ Hello World!
IDENTIFICATION DIVISION. PROGRAM-ID. HELLO-WORLD. PROCEDURE DIVISION. DISPLAY 'Hello, world.' STOP RUN.
Prednosti COBOL-a
Evo vaลพnih nedostataka/prednosti koriลกtenja COBOL jezika:
- Moลพete koristiti COBOL kao samodokumentirajuฤi jezik.
- COBOL jezik moลพe podnijeti masivnu obradu podataka.
- To je jedan od prvenstveno koriลกtenih na visokoj razini programski jezici.
- Potpuno kompatibilan s prethodnim verzijama.
- COBOL jezik moลพe podnijeti masivnu obradu podataka.
- Rjeลกavanje greลกaka je lakลกe jer ima uฤinkovit sustav poruka o greลกkama.
- COBOL se takoฤer ลกiroko koristi kao samodokumentirajuฤi jezik.
- U COBOL-u se sve upute mogu kodirati jednostavnim engleskim rijeฤima.
Nedostaci COBOL-a
Evo nekoliko mana/nedostataka koriลกtenja COBOL-a:
- Ima vrlo sloลพenu sintaksu
- COBOL ima najstroลพi format
- Nije dizajniran za rukovanje znanstvenim primjenama
- Vrijeme potrebno za kompajliranje COBOL programa dosta je veฤe nego kod strojno orijentiranih programskih jezika.
Rezime
- COBOL je programski jezik koji je uglavnom usmjeren na rjeลกavanje poslovnog problema.
- COBOL je kratica za Common Business-Oriented Language
- Omoguฤuje vam rukovanje znatnom koliฤinom podataka zahvaljujuฤi naprednoj moguฤnosti upravljanja datotekama.
- COBOL je prvi put dizajnirao CODASYL 1959
- Programska struktura COBOL-a sastoji se od 1) odjeljka, 2) paragrafa 3) odjeljka 4) reฤenica 5) znakova
- ฤetiri vrste podjele u COBOL-u su 1) Identifikacija 2) Okolina 3) Podaci 4) Postupak
- U programu COBOL svaki red ima 80 znakova
- Sintaksa COBOL-a vrlo je sliฤna engleskom jeziku, koji je dizajniran da bude samodokumentirajuฤi i vrlo ฤitljiv.
- COBOL varijabla je imenovana lokacija u memoriji u koju program moลพe staviti podatke i iz koje moลพe dohvatiti podatke.
- U COBOL-u se naredba If else koristi za uvjetno grananje
- Najveฤa prednost COBOL-a je ลกto ga moลพete koristiti kao samodokumentirajuฤi jezik.
- Glavni nedostatak COBOL-a je ลกto ima vrlo rigidan format
Slobodno podijelite sa svojim prijateljima ako ste uลพivali u naลกem besplatnom COBOL teฤaju koji je osmiลกljen za softverske programere koji ลพele nauฤiti COBOL programiranje od osnova do naprednih tema.









