Upute za COBOL

ล to je COBOL?

COBOL je programski jezik koji je uglavnom usmjeren na rjeลกavanje poslovnog problema. Puni oblik COBOL-a je Common Business-Oriented Language. Primarno se koristi u poslovnim, financijskim i administrativnim sustavima poduzeฤ‡a i vlade. Ovaj se jezik takoฤ‘er koristi kao rjeลกenje za mnoge probleme obrade podataka.

Razvio ga je CODASYL (Konferencija o jezicima sustava podataka). Koristi se kao jezik u sustavu glavnog raฤunala.

Znaฤajke COBOL-a

Ovdje su neke od najvaลพnijih znaฤajki programskog jezika COBOL:

  • Omoguฤ‡uje vam rukovanje znatnom koliฤinom podataka zahvaljujuฤ‡i naprednoj moguฤ‡nosti upravljanja datotekama.
  • Logiฤku strukturu u COBOL-u lakลกe je ฤitati i mijenjati.
  • Moลพe se izvrลกiti i kompajlirati na strojevima poput IBM, osobna raฤunala itd.
  • Alati za testiranje i otklanjanje pogreลกaka uvijek su dostupni na svim platformama raฤunala. Stoga je to robustan programski jezik.
  • U COBOL-u moลพete jednostavno ispravljati pogreลกke jer ima razliฤite podjele.
  • COBOL je dizajniran za poslovne aplikacije. Moลพe obraditi velike koliฤine podataka zahvaljujuฤ‡i svojim naprednim moguฤ‡nostima rukovanja datotekama.

Povijest COBOL-a

Evo vaลพnih znamenitosti iz povijesti COBOL-a:

  • COBOL je prvi put dizajnirao CODASYL 1959.
  • Krajem 1962, IBM najavili su da ฤ‡e COBOL biti njihov primarni razvojni jezik.
  • Izdanje COBOL-a iz 1965. uvodi moguฤ‡nosti za rukovanje datotekama i tablicama masovne pohrane
  • Godine 1968. COBOL je priznat i odobren od strane ANSI standardnog jezika za standardnu โ€‹โ€‹komercijalnu upotrebu.
  • Do 1970. COBOL je postao naลกiroko koriลกteni programski jezik u svijetu.
  • Godine 1982. ISO je instalirao tada SC5 prvu radnu grupu: WG4 COBOL
  • Godine 1985. ISO radna skupina 4 prihvatila je ovu verziju ANSI predloลพenog standarda.
  • Godine 2002. objavljen je prvi objektno orijentirani COBOL koji se mogao enkapsulirati kao dio COBOL-a.
  • U 2012. godini, ankete Computerworlda otkrile su da viลกe od 60% organizacija joลก uvijek koristi COBOL.
  • U COBOL 2014 ukljuฤuje znaฤajke kao ลกto su preoptereฤ‡enje metode, dinamiฤke tablice kapaciteta itd.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Dolje je dano slijedeฤ‡i nekoliko jednostavnih koraka za instalaciju Hercules emulatora

Postoje razne vrste mainframea emulators koristi za Windows. Moลพete ih koristiti za pisanje i izvoฤ‘enje jednostavnih COBOL programa.

Hercules je jedan od popularnih COBOL emulatora koji se lako moลพe instalirati na Windows. Hercules je alat otvorenog koda. Radi na najnovijem 64-bitnom z/Architektura.

Korak 1) Instalirajte Hercules
Posjetiti www.hercules-390.eu web stranica. Vidjet ฤ‡ete sljedeฤ‡u vezu.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 2) Pritisnite gumb Pokreni
U dijaloลกkom okviru kliknite gumb Pokreni

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 3) Kliknite na Dalje
Na sljedeฤ‡em ekranu kliknite na gumb Dalje.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 4) Prihvatite Licencni ugovor
Na zaslonu Ugovora o javnoj licenci,

  1. Odaberite radio gumb prihvatite izraz Licencnog ugovora
  2. Kliknite na gumb Dalje

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 5) Kliknite na Instaliraj
Na sljedeฤ‡em ekranu kliknite gumb Instaliraj.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 6) Pritisnite gumb Instaliraj
Pritisnite Instaliraj za poฤetak instalacije

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 7) Pritisnite gumb zavrลกi
Pritisnite gumb zavrลกi za izlaz iz ฤarobnjaka za postavljanje.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 8) Kliknite na upit Hercules CMD
U poฤetnom izborniku kliknite na upit Hercules CMD.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

Korak 9) Upiลกite 'hercules' za pokretanje emulatora
Moลพete vidjeti naredbeni redak.

Kako instalirati COBOL na Windows 10

COBOL programska struktura

Organizacija COBOL programa je hijerarhijska. Nije nuลพno da sve komponente budu prisutne da bi postojao hijerarhijski odnos.

COBOL programska struktura
COBOL programska struktura

Ovdje su razliฤite komponente COBOL programa:

Podjele

Divizija je blok koda koji obiฤno sadrลพi jedan ili viลกe odjeljaka. Poฤinje tamo gdje se susreฤ‡e naziv odjela. Zavrลกava s poฤetkom sljedeฤ‡eg odjeljenja.

Sekcije

Sekcije su logiฤka podjela programske logike. To je zbirka odlomaka.

stavci

Odlomci su dio odabira koji je korisniฤki definirano ili unaprijed definirano ime nakon kojeg treba slijediti toฤka. Ovaj odjeljak ukljuฤuje nula ili viลกe reฤenica.

reฤenice

Reฤenice su kombinacija jednog ili viลกe iskaza. Trebaju se pojaviti samo u odjeljku postupka. Reฤenica u COBOL jeziku mora zavrลกavati toฤkom (.).

Izjave

Ovo su smislene COBOL izjave koje izvode odreฤ‘enu obradu.

Likovi

To su najniลพi u hijerarhiji koji se ne mogu podijeliti.

Vrste podjela

Razne podjele u strukturi programa COBOL su sljedeฤ‡e:

  • Odjel za identifikaciju
  • Odjel za okoliลก
  • Odjel podataka
  • Odjel za postupke

Odjel za identifikaciju

  • Programer i prevoditelj mogu koristiti ovu podjelu za prepoznavanje programa.
  • Jedina obavezna podjela je ID programa.
  • Identificira naziv programa koji sadrลพi znakove.

Odjel za okoliลก

Pomaลพe vam identificirati ulazne i izlazne datoteke u programu.

Odjeljak konfiguracije:

Ovaj odjeljak daje informacije o sustavu na kojem je program napisan i pokrenut.

Ovaj odjeljak ima dva odlomka:

Izvorno raฤunalo โ€“ Kompletan program

Objektno raฤunalo โ€“ Izvrลกite program.

Ulazno-izlazni odjeljci:

  • Ovaj odjeljak daje detalje vezane uz datoteke koje se koriste u programu.

Ima ฤetiri odjeljka:

  • Odjeljak datoteke โ€“ Omoguฤ‡uje definiranje strukture zapisa datoteke.
  • Radni dio za skladiลกtenje: Ovaj odjeljak pomaลพe vam da deklarirate privremene varijable i strukture datoteka.
  • Odjeljak lokalne pohrane: Ovaj odjeljak je isti kao odjeljak lokalne radne pohrane. Kljuฤna razlika izmeฤ‘u to dvoje je u tome ลกto se varijable moraju inicijalizirati svaki put kada se program pokrene.
  • Odjeljak za povezivanje: Ovaj odjeljak opisuje nazive podataka primljenih iz vanjske memorije.

Odjel za postupke:

  • Ova podjela se koristi za ukljuฤivanje logike programa.
  • Podjela procedura takoฤ‘er ukljuฤuje izvrลกne izjave koje su definirane u podjeli podataka.

COBOL pravila kodiranja

Ovdje su neka od najvaลพnijih pravila kodiranja pri radu s COBOL-om:

  • Prvih ลกest mjesta znakova dodijeljeno je rednim brojevima.
  • Pozicija sedmog znaka rezervirana je za znak nastavka ili za zvjezdicu koja oznaฤava redak komentara.
  • Stvarni stvarni tekst programa poฤinje sa stupcem 8.
  • ฤŒetvrte pozicije od 8 do 11 poznate su kao podruฤje A, a pozicije od 12 do 72 nazivaju se podruฤje B.

Standardni oblik Cobol programa

  • U svakom retku ima 80 znakova.
  • Stupci (l-6): Oznaฤava slijed
  • Stupac 7: Ova pozicija sadrลพi indikator^,/,-)
  • Stupci (8-ll): Oznaฤava podruฤje A.
  • Stupci (12-72): Oznaฤava podruฤje B.
  • Stupci (72-80): Koristite za identifikaciju.

Pravila programske sintakse COBOL-a

Evo nekih vaลพnih pravila sintakse COBOL-a:

  • COBOL ima sintaksu, koja je vrlo sliฤna engleskom jeziku, koja je dizajnirana da bude samodokumentirajuฤ‡a i vrlo ฤitljiva.
  • Primjer: y = x; predstavlja se s: MOVE x TO y
  • To nije jezik koji razlikuje velika i mala slova.
  • Ima viลกe od 300 rezerviranih rijeฤi
  • Sloลพeni uvjeti mogu se "skratiti" uklanjanjem ponovljenih varijabli i uvjeta. Na primjer:
  • JE VEฤ†I OD x I y VEฤ†I OD ILI JEDNAK
  • Nedostaje mu standardna biblioteka velike veliฤine jer ima samo 43 izjave, 87 funkcija i samo jednu klasu.

Varijable u COBOL-u

U COBOL-u varijabla je imenovana lokacija u memoriji u koju program moลพe staviti podatke i iz koje moลพe dohvatiti podatke. Ime podataka ili identitet. To je naziv koji se koristi za identifikaciju podruฤja memorije koje je rezervirano za varijablu.

Varijable moraju biti opisane u smislu njihove veliฤine i tipa. Svaka varijabla koja se koristi u COBOL programu trebala bi imati enkripciju u DATA DIVISION.

Pravila za deklariranje varijabli u COBOL-u:

  • Varijable se trebaju deklarirati u odjeljku Working-storage. Varijable mogu biti nizovi, zapisi, zapisi deskriptora datoteke itd.
  • Ime varijable moลพe biti alfanumeriฤko, s prvim znakom kao abecedom.
  • Koristi se samo dopuลกteni posebni znak i moลพe imati jedinu crticu koja mora biti ugraฤ‘ena
  • 9 predstavlja samo jednoznamenkasti broj.

If Else izjave

U COBOL-u se naredba If else koristi za uvjetno grananje

Mogu se koristiti relacijski operatori i neke napisane fraze

Ako je x < y โ€“ ovo se moลพe napisati kao da je x manje od y

<, >, =,>=,<= su dostupni relacijski operatori

NOT, AND, OR su logiฤki operatori koji se koriste u COBOL-u

Veฤ‡e od, manje od, jednako su napisani izrazi

If x is less than y then 
Do the first action 
Else
Do the second action 
End-if.

Da bismo provjerili koju vrstu podataka sadrลพi varijabla alfa broja, moลพemo koristiti uvjete ako je x broj, ako je x slovo. Temelji se na T ili F vrijednosti.

Moลพete koristiti if-then-else if za uvjete na viลกe razina

Evaluate X
When 1 perform action1
When 2 perform action2
When 3 perform action3
When others perform action4
End-evaluate

Ako nijedan uvjet nije ispunjen, tada se druga klauzula izvrลกava. Ovo je priliฤno sliฤno naredbama switch u drugim jezicima.

Primjer COBOL programa

Primjer 1 โ€“ Hello World!

IDENTIFICATION DIVISION.
PROGRAM-ID. HELLO-WORLD.
PROCEDURE DIVISION.
DISPLAY 'Hello, world.'
STOP RUN.

Prednosti COBOL-a

Evo vaลพnih nedostataka/prednosti koriลกtenja COBOL jezika:

  • Moลพete koristiti COBOL kao samodokumentirajuฤ‡i jezik.
  • COBOL jezik moลพe podnijeti masivnu obradu podataka.
  • To je jedan od prvenstveno koriลกtenih na visokoj razini programski jezici.
  • Potpuno kompatibilan s prethodnim verzijama.
  • COBOL jezik moลพe podnijeti masivnu obradu podataka.
  • Rjeลกavanje greลกaka je lakลกe jer ima uฤinkovit sustav poruka o greลกkama.
  • COBOL se takoฤ‘er ลกiroko koristi kao samodokumentirajuฤ‡i jezik.
  • U COBOL-u se sve upute mogu kodirati jednostavnim engleskim rijeฤima.

Nedostaci COBOL-a

Evo nekoliko mana/nedostataka koriลกtenja COBOL-a:

  • Ima vrlo sloลพenu sintaksu
  • COBOL ima najstroลพi format
  • Nije dizajniran za rukovanje znanstvenim primjenama
  • Vrijeme potrebno za kompajliranje COBOL programa dosta je veฤ‡e nego kod strojno orijentiranih programskih jezika.

Rezime

  • COBOL je programski jezik koji je uglavnom usmjeren na rjeลกavanje poslovnog problema.
  • COBOL je kratica za Common Business-Oriented Language
  • Omoguฤ‡uje vam rukovanje znatnom koliฤinom podataka zahvaljujuฤ‡i naprednoj moguฤ‡nosti upravljanja datotekama.
  • COBOL je prvi put dizajnirao CODASYL 1959
  • Programska struktura COBOL-a sastoji se od 1) odjeljka, 2) paragrafa 3) odjeljka 4) reฤenica 5) znakova
  • ฤŒetiri vrste podjele u COBOL-u su 1) Identifikacija 2) Okolina 3) Podaci 4) Postupak
  • U programu COBOL svaki red ima 80 znakova
  • Sintaksa COBOL-a vrlo je sliฤna engleskom jeziku, koji je dizajniran da bude samodokumentirajuฤ‡i i vrlo ฤitljiv.
  • COBOL varijabla je imenovana lokacija u memoriji u koju program moลพe staviti podatke i iz koje moลพe dohvatiti podatke.
  • U COBOL-u se naredba If else koristi za uvjetno grananje
  • Najveฤ‡a prednost COBOL-a je ลกto ga moลพete koristiti kao samodokumentirajuฤ‡i jezik.
  • Glavni nedostatak COBOL-a je ลกto ima vrlo rigidan format

Slobodno podijelite sa svojim prijateljima ako ste uลพivali u naลกem besplatnom COBOL teฤaju koji je osmiลกljen za softverske programere koji ลพele nauฤiti COBOL programiranje od osnova do naprednih tema.

Saลพmite ovu objavu uz: