Neformalno zapošljavanje žena u gospodarstvima u tranziciji

2012

2017

U tekstu se izlaže učešće žena u savremenim oružanim snagama kao globalna pojava sve većih razmera koja sve više menja vojske. Konstatuje se da od kada su žene počele sedamdesetih godina dvadesetog veka da ulaze u vojsku sa punim vojnim, profesionalnim statusom, tako da je istorijski obrazac maskulinog ekskluziviteta oružanih snaga doveden u pitanje. Ovaj proces je po jednim skepticima transformacija čak dublja od uvođenja nuklearnog oružja, a po drugima potencijalno pretećeg karaktera za nacionalnu odbranu. U tekstu se izlaže istorijat žena u vojskama, njihovo učešće u oružanim snagama svetskih ratova dvadsetog veka, kao i pojedinačna iskustva zemalja sa istaknutom proporcijom žena u sastavu svojih oružanih snaga, američko, švedsko i izraelsko iskustvo. Konstatuje se da žene u sastavu savremenih oružanih snaga sveta ne predstavljaju više privremenu promenu. Ma kakav ponegde još uvek bio neravnopravan status vojnikinja, ma kako profesionalno segregirane i kulturološki diskriminisane...

Sociologija i prostor, 2011

Socijalna Ekologija Casopis Za Ekolosku Misao I Sociologijska Istraživanja Okoline, 2008

2011

Narodna umjetnost, 2013

2020

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je jedna složena socioekonomska jedinica koja se temelji na obiteljskoj poljoprivrednoj proizvodnji te koristi vlastite proizvodne resurse i radnu snagu kojima obavlja sve djelatnosti. Vrlo su bitna budući da se bave djelatnostima koje su od životnog značaja u Republici Hrvatskoj, a i šire. Ovaj rad sadrži opširne informacije o Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu . Budući da je za razumijevanje OPG-a potrebno znanje o poljoprivredi, u radu je opširno opisana definicija poljoprivrede kao i podjela iste prema raznim čimbenicima. Pa tako govorimo o podjelama prema prirodi proizvoda, količini utjecaja čovjeka te podjeli prema sustavima proizvodnje. Osim poljoprivrede, za razumijevanje OPG-a potrebno je pobliže objasniti koja je definicija gospodarstva to jest koja su glavna obilježja poljoprivrednog gospodarstva. Što se tiče Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva, najveći naglasak je na dopunskim djelatnostima kojima se OPG-ovi mogu bavi...

Ekonomski pregled, 2019

Nezaposlenost kao jedan od važnih ekonomskih problema zaokuplja pažnju brojnih istraživa a, posebice od globalne Þ nancijske krize koja je uzrokovala visoke i trajne stope nezaposlenosti u Europskoj uniji (EU). Cilj ovoga rada je utvrditi zna ajne makroekonomske odrednice nezaposlenosti u EU. U tu svrhu u radu je provedena dinami ka panel analiza za svih 28 lanica EU u razdoblju od 1995. do 2016. godine. Sveobuhvatnoš u provedene analize utemeljene na ekonomskoj teoriji, koja uklju uje svih 28 zemalja lanica EU kroz do sada najduži promatrani period promatranja, ispitivanje homogenosti odrednica unutar EU te odrednice nezaposlenosti mladih, ovim radom se doprinosi postoje oj literaturi. Analizom je potvr ena zna ajnost jaza proizvodnje, investicija, realne dugoro ne kamatne stope, inß acije i nezaposlenosti u prethodnom razdoblju kao odrednica nezaposlenosti u itavoj EU, pri emu su samo realna kamatna stopa i nezaposlenost iz prethodnog razdoblja robusne u svim modelima. Odrednice nezaposlenosti u starim i novim zemljama lanicama pokazale su se relativno homogenima. Stopa rasta proizvodnje ima zna ajan negativan u inak samo na nezaposlenost mladih. Veza jaza nezaposlenosti i jaza proizvodnje dodatno je istražena stati kom

2011

Dvohraniteljski model obitelji postaje danas sve više norma u većini razvijenih zemalja. Cilj ovoga rada jest ispitati koliko je razvijena infrastruktura za usklađivanje obiteljskoga i poslovnoga života i kakav model obitelji preferiraju zaposlene žene u Hrvatskoj. Iz anketnog istraživanja na uzorku od 1309 zaposlenih žena od 20 do 39 godina statističkim tehnikama ispitali smo preferirane oblike obitelji i stavove o položaju žena na tržištu rada. Rezultati pokazuju da među zaposlenim ženama velika većina preferira model dvaju hranitelja, gdje oba roditelja rade plaćeni posao izvan kućanstva. Isto tako, mlađe generacije žena imaju liberalnije stavove o položaju žena na tržištu rada. Povećati zaposlenost žena, a istodobno povećati fertilitet, sigurno nije i neće biti nimalo lak zadatak, no razina fertiliteta u pojedinim zemljama gdje je stopa zaposlenosti žena vrlo visoka pokazuje kako to nije nemoguće. Zaključujemo da je nemogućnost rada sa skraćenim radnim vremenom u Hrvatskoj zapreka za žene koje žele kombinirati profesionalne i obiteljske obveze.

Meso: The first Croatian meat journal, 2017