Hrvatski petrarkizam (Croatian Petrarchism - Croatian language)

2006

Predmet ovoga djela je pomorski priručnik Pratichae schrivaneschae pomorca i pisca Julija Balovića (1672Balovića ( .-1727.) .) roñenog u Perastu, tada posjedu Mletačke Republike, danas u Crnoj Gori, potomka ugledne peraške pomorske obitelji albanskog podrijetla. U vrijeme mira obnašao je službu suca, a u vrijeme rata dužnosti brodskog pisara i zapovjednika, sudjelujući u mnogim pomorskim bitkama protiv pirata i Turaka. Osim navedenog djela, Balović je pisac poznate Peraške kronike na talijanskom jeziku u kojoj je opisao dogañaje od 1541. do 1658. godine, te zbirki narodnih pjesama jadranskoga primorja na hrvatskom jeziku. Uvodni dio čini prolog Gabriela Cavazzija, ravnatelja Instituta za istraživanje picenske pomorske povijesti (str. 6.-9.), napomena prireñivačice Ljerke Simunković (str. 10.-11.) te opsežna uvodna studija pisana usporedo hrvatskim i talijanskim jezikom (str. 12.-44.). Uvodna studija sadrži povijesni kontekst nastanka priručnika, podatke o Boki kotorskoj u 17. i 18. st, o pomorsko-trgovačkim obiteljima značajnim u jadranskoj pomorskoj trgovini (posebice o obitelji Balović), višestoljetnoj tradiciji pomorskih škola u Boki kotorskoj itd. Autorica ističe dva čimbenika koja su pomogla procvatu obalnih gradova Boke kotorske: premještanje središta svjetske trgovine na Mediteran, te naseljavanje alžirskih pirata u Ulcinju. Perast je postao granična zona gdje je bilo moguće organizirati trgovinu izmeñu Istoka i Venecije, kao i mletačka utvrda protiv Turaka i pirata. Brodski pisar je osoba javnopravnog karaktera koja je obzirom na rijetku pismenost toga doba najčešće bila jedina pismena osoba na brodu, pa je stoga uživao razumljiv ugled. Svi upisi u službene brodske knjige imali su javnu vjeru (fidem publicam), pa je brodski pisar, poput notara na kopnu, persona credibilis (osoba javne vjere). Svi brodovi nosivosti preko četrdeset vagana, bili su obvezni imati brodskog pisara. Primarna je dužnost brodskog pisara bila da zapiše svu robu na brodu te da tri dana nakon isplovljavanja svakom pojedinom vlasniku robe predoči popis roba koje su za račun svakoga od njih primljene na brod. O značaju osobe brodskog pisara na brodu govori stara mornarska izreka: "Na brodu je zapovjednik Bog, a pisar njegov prorok". Na kraju uvodne cjeline nalazi se popis izvora i literature (str. 42.-44.). Centralni dio rada (str. 53.-106.) posvećen je dvama rukopisima pod istim naslovom, od kojih prvi rukopis A iz 1693. godine (pohranjen u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici) ima 117 listova i sadrži različita pisma koja su trebala poslužiti kao predložak brodskim pisarima mletačkih trgovačkih i ratnih brodova u njihovim svakodnevnim aktivnostima pisanja različith pismena (pomorskih ugovora, brodskih isprava itd). Priručnik takoñer sadrži: slova različitih pisama (latinička, grčka, glagoljička, slova bosanske i srpske ćirilice), brojeve (rimske,

2015

2006

Književni jezik

This paper analyzes the Preslavisms in the text of Kopitar’s Gospel, a Bosnian Church Slavonic manuscript from the second half of the 14th century. The sporadic presence of the lexicon from the second redaction of the Slavonic translation of the Gospel (T2) in Kopitar’s manuscript raised the important question of the origin of the younger template used by the scribe of this codex. The comparative analysis showed that, in addition to the main template belonging to the tradition of the first redaction (T1), the scribe also used a control template with an updated Jurjevsko-Mstislav type vocabulary. The control template is close to the textual tradition of the second editorial board, whose testimonies are found in numerous East Slavic and South Slavic manuscripts.

The medieval church dedicated to Saints Peter, Lawrence and Andrew, known as Petilovrijenci, was built in mid-14th century on the main street in Dubrovnik. In the early 19th century the remains of the church, rebuilt after the earthquake of 1667, were sold at public auction to Luka Sorkočević who built a Neo-Classicist palace on the site. The paper analyses the first, medieval phase of the construction of the church on the basis of available published and unpublished archival sources from the Dubrovnik State Archives, the description of the church in the records of the apostolic visitation of Giovanni Francesco Sormano and archaeological documentation of excavations on the site of the former church. New findings related to its architecture are compared to known representations of the church of Petilovrijenci. Srednjovjekovna crkva posvećena sv. Petru, Lovri i Andriji, popularno zvanim Petilovrijenci, izgrađena je sredinom 14. stoljeća na Stradunu. Crkva danas nije sačuvana te se nje...

2005

U referatu autorica izlaže načelne zadatke istraživanja hrvatske filozofske baštine kako ih je formulirane zatekla kad je 1970. godine dobila mjesto asistenta u Institutu za filozofiju. Tim se načelima autorica rukovodila u svojim istraživanjima, no ujedno upućuje i na to da neki osnovni ciljevi i zadaci kako su bili iskazani u poče¬cima Instituta za filozofiju i Priloga za istraživanje hrvatske filozofske baštine (ali i prije) nisu ni danas u cijelosti realizirani, te bi trebali i dalje ostati žarište oko kojeg će se organizirati i koji će usmjeravati rad na istraživanju povijesti hrvatske filozofije.In the paper the authoress expounds the principal tasks of the research into the Croatian philosophical heritage as she had found them formulated in 1970, when she got a job as an assistant at the Institute for Philosophy. These principles have been the authoress\u27 guidance in her research, yet she also points at the fact that some of the basic goals and tasks, as formulated in the e...

2017

SAŽETAK U ovom članku su analizirani vjerski, politički i nacionalni aspekti betaifikacije i kanonizacije Leopolda Bogdana Mandića (1866-1942). Mandić je jedini katolički svetac koji je rođen u Crnoj Gori. Za blaženog je proglašen 1976, a za sveca 1983. godine. U istoriji Katoličke crkve on je jedan od najbrže beatifikovanih i kananizo-vanih svetaca. Za to su postojali brojni razlozi. Vatikan je na ovaj način želio da sprovede svoju politiku prema komunističkom režimu u Jugoslaviji. Katolička crkva u Hrvatskoj je namjeravala da ove događaje iskoristi za promociju hrvatskog nacio-nalizma u Crnoj Gori, a naročito u Boki Kotorskoj, gdje je Mandić rođen. Katolička crkva u Crnoj Gori je na ovaj način htjela da očuva i ojača katoličanstvo u Crnoj Gori gdje je pravoslavlje bilo dominantno. Članak je nastao isključivo na osnovu arhivskih izvora iz fonda Republičke komisije za vjerska pitanja Crne Gore. Kraj 60-ih i početak 70-ih godina XX vijeka u Socijalističkoj federativnoj repub-lici Jug...

2011

Cilj je ovoga rada izložiti studije P. Tekavcica iz podrucja hrvatsko-talijanske kontrastivne analize u kojima se prvi put propituju neke pragmaticke teme od iznimne važnosti za proucavanje diskursnih karakteristika hrvatskoga i talijanskoga jezika. Posebna je pozornost posvecena podužoj studiji iz 1989. godine u kojoj se autor bavi problematikom tzv. ''cestica'' u hrvatskome jeziku i njihovih ekvivalenata u talijanskome jeziku.

Topodynamics of Arrival. Essays on Self and Pilgrimage. Edited by Gert Hofmann and Snježana Zorić, 2012

Hrvatski prostor bilježi golemo mnoštvo hagiotoponima koji su nerijetko obilježeni bogatom pučkom kršćanskom tradicijom i lokalnim hodočašćima, katkad gotovo nepoznatima široj javnosti. Oni u sebi nose tisućljetna štovanja kršćanskih svetaca kroz koja je moguće iščitavati mnoge važne povijesne događaje i kulturne pomake danas utonule u zaborav. Njihovom evokacijom otkriva se škrinja svjedočanstava čijom snagom vjere, predaje i legende jača izraz samosvojnosti i autohtonosti – neprikosnovenoga dijela pučke filozofije koja se pronosi kroz naraštaje bez obzira na tehnološki razvoj i dinamiku života kojemu pripadamo. U tom smislu Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu izradio je kompjuterski program hagiotopografije kojim se na brz i efikasan način mogu dosegnuti svi hagiotoponimi s temeljnim zemljopisnim, crkvenim, vremenskim, stilskim i zaštitničkim odlikama lokaliteta koji nosi ime odabranoga kršćanskoga sveca. Na temelju tog programa te dosadašnjih studija o štovanju pape (biskupa) sv. Klementa Rimskoga, nastojat ćemo dati više svjetla na značaj kulta ovoga ranokršćanskoga sveca, njegovo širenje hrvatskim prostorom te znakovitost njegove tradicije danas.

Studia Slavica Savariensia, 2016

In this paper we research the scope of the lexical group specific to the poetical substyle of literary-artistic functional style in one-language general lexic Croatian dictionaries. We analyse stylistic reference points assigned to that part of the stratified lexis while using specific dictionary entries to problematise the division of the poetical lexis from the expressive lexis, then from the outdated lexis and the lexis of the more expansive literary language. The goal of the paper is to list poetic words in all researched dictionaries and analyse them, as well as point out lexicographic difficulties connected with multi-type stylistic denotation of a lexis with limited use.