Mogu li novinari i doktori zajedno?

Politička misao : časopis za politologiju, 2016

Medijska istraživanja

Početak pandemije obilježen je nedostatkom informacija, znanja i iskustava te se potreba za ontološkom sigurnošću zadovoljavala informiranjem putem medija, znanosti i drugih „ekspertnih sustava“. Pandemiju uzrokovanu COVID-om 19 ne treba promatrati samo kao zdravstvenu ili ekonomsku, već i društvenu krizu koja zahtijeva analizu socijalnog konteksta, društvenih čimbenika i aktera kao prediktora za razumijevanje učinaka i posljedica iste. Mediji su se tijekom pandemijske krize istaknuli kao važan prediktor percepcije rizika i povjerenja između institucija i javnosti. Općenito, našu percepciju prema određenim fenomenima u društvu dugujemo medijima koji izvještavanjem odabiru, izostavljaju, oblikuju ili na svojevrstan način interpretiraju pojedine društvene fenomene. Prema teoriji medijatizacije mediji se promatraju kroz prizmu (su)odnosa sa širim društvenim i institucionalnim okruženjem, stoga su ujedno ključni čimbenici percepcije pojedinih situacija i poticanja određenog tipa ponašan...

Serbian Journal of Anesthesia and Intensive Therapy, 2020

Problemi sjevernog Jadrana : Problemi sjevernog Jadrana, 2014

2017

Liječnici često nemaju čvrsto ustaljen medicinski model i smjernice kako da uspostave terapijski odnos sa svojim pacijentima, kao što imaju za utvrĎivanje dijagnoze i propisivanje farmakološkog i drugog liječenja. Terapijski odnos nastaje kada se u dimenziji ljudskog iskustva ispunjavaju bazične potrebe čovjeka za bliskošću i kontaktom. Iako je to ponekad zanemareno i podcijenjeno, odnos liječnika i pacijenta je fundamentalni dio pruţanja medicinske skrbi. Umjetnost moţe posluţiti kako bi medicinska zajednica postala svjesnija da je temeljni cilj medicinske prakse upravo uspostava kvalitetnog odnosa. Od temeljne vaţnosti za umijeće medicine su vještine aktivnog slušanja, perceptivnosti, učinkovite komunikacije i empatije. Budućnost medicinskog obrazovanja se temelji na kurikulima koji će raditi na razvoju tih vještina. Povećani napori pojedinaca i zajednice u promicanju zdravlja u cijelom svijetu te prihvaćanje definicije da je zdravlje više nego odsustvo bolesti, potaknulo je aktivno istraţivanja cjelovitog i cjelokupnog pristupa osobi u stvaranju i odrţavanju zdravlja. Istraţivanje odnosa izmeĎu umjetnosti i zdravlja nudi neke zanimljive načine kako povezati ova dva vaţna područja. Cilj ovog rada je kroz umjetnost prikazati različite vrste povezanosti, perspektiva, dobrobiti, isto tako i problema u odnosa liječnik-pacijent kako bi bilo potaknuto sustavno proučavanje uloge toga odnosa u liječenju bolesnika kao i implementacija umjetnosti u nastavu koja razvija vještine bitne za uspostavu tog odnosa.

Kartografija i Geoinformacije, 2017

in Livno. He attended elementary and secondary school in Tomislavgrad. In 2006 he enrolled in undergraduate studies in Geography at the Department of Geography of the University ofZadar, where he graduated in 2009, acquiring the degree of Bachelor of Science (BSc) in Geography. In the same year he enrolled in graduate studies in Applied Geography and gained his MSc in Geography on 14 June 2011, with the thesis topic Physical-Geographic Features of Duvno Field (Duvanjsko polje). He was among the best students in his year. He received a scholarship from the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia for the entire duration of his studies. In 2008, he won the Federik Grosogono award from the Croatian Geographic Society-Zadar for outstanding achievements. He also received two Rector's awards from the University of Zadar in the academic years 2008/09 and 2009/10. During his studies, he participated in a number of international workshops and programmes and spent four weeks at the University ofMaribor, and two weeks at the University of Primorska in Koper. In 2011, he enrolled in interdisciplinary postgraduate doctoral studies The Adriatic-A Link Between Continents organized by the Department of History and the Department ofGeography ofthe University of Zadar, where he successfully defended his doctoral thesis under the mentorship ofProf. D. Magaš. From July 2011, he worked as a junior researcher in the scientific project Geographic Basis of Development of the Littoral Regions ofCroatia led by Prof. D. Magaš, and as an assistant at the Department ofGeography ofthe University of Zadar. Independently, or as a co-author, he has published around 20 scientific and professional papers. His particular scientific interests are physical geography, especially geomorphology, wind power estimation, and the application ofnew technologies such as GIS in geography. He speaks fluent English, and also uses German and Slovenian. He is a member of the Croatian Geographic Society-Zadar and secretary ofthe Naša Baština (Our Heritage) association in Zagreb. He is married and lives in Zadar. The thesis entitled Topography Analysis in the Wind Estimation Process is 132 A4 pages long and includes 76 figures, ofwhich most are thematic maps and cartograms. There are 29 tables, seven notes, 168 bibliographic units, two appendices, an abstract with key words in Croatian and English, and the author's biography. The thesis is the result of a young scientist's interest in researching the complex issue of the role of topography in the process of estimating wind potential, which determines the Denis Radoš, MSc in Geography, and assistant and junior researcher at the Chair for Cartography and Geographic Information Systems (GIS) at the Department of Geography of the University of Zadar, has successfully defended his PhD thesis entitled Topography Analysis in the Wind Estimation Process within the doctoral studies in The Adriatic-A Link Between Continents organized by the Department of History and the Department ofGeography ofthe University ofZadar.

2018

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2010

Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas: zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2016., 2017

Sažetak: Autor analizira kako je Ante Trumbić, kao jedan od boraca za stvaranje jugoslavenske države tijekom Prvoga svjetskog rata, pristupao južnoslavenskom pitanju u duljem vremenskom razdoblju. Pri tome je osobito uzeo u obzir istraživačko pitanje o Trumbićevim odnosima s raznim predstavnicima iz Srbije, od državnika do niza drugih pojedinaca. U tekstu se autor bavi i epizodom oko sudbine Zadra nakon Prvoga svjetskog rata u kojoj se pojavljuje i otac Vladana Desnice. Ključne riječi: južnoslavensko pitanje, jugoslavenstvo, Jugoslavenski odbor, hrvatsko-srpski odnosi U z više-manje poznate historiografske naslove nastale u rasponu od 1920-ih godina do danas, glavni izvor za proučavanje ove intrigantne teme o južnoslavenskom pitanju u opusu Ante Trumbića njegove su političke bilješke, u kojima je s manjim ili većim vremenskim odmacima zapisivao brojne događaje, susrete, razgovore i obavijesti. One imaju i memoarske karakteristike jer ponekad donose retrospektivni osvrt, a uz njih se nalaze i brojni izvorni dokumenti. Sâm je Trumbić zapisao da je mnogo toga bilježio naprečac, da u njegovim rasutim zapisima ima delikatnih stvari, često i onih neprovjerenih i tek kad se one podvrgnu kritičkoj kontroli, moći će se "kasnije, recimo nakon 20 ili 30 godina kada u ličnom pogledu ne budu od aktuelnosti, slobodnije upotrebiti." 1 Trumbićeve se bilješke čuvaju u današnjem Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje se nalaze od 1939., kad su ih njegovi prijatelji Ivan Meštrović i Pavle Ostović, neposredno nakon Trumbićeve smrti, predali upravi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a pomiješane su u priličnoj mjeri s opsežnom dokumentacijom Jugoslavenskog odbora te čine jednu cjelinu zajedno s njegovom, isto tako opsežnom, osobnom ostavštinom u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici. 2 1 Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: Arhiv HAZU), fond Jugoslavenskog odbora (dalje: fond JO), Zaklada Jugoslavenskog odbora, bez sign.

2017

Zadnjih dvadeset godina raste svijest o važnosti usvajanja leksičkih kolokacija u učenju stranog jezika. Kolokacijska se kompetencija očituje u upotrebi kombinacija riječi koje se na sintagmatskoj razini pojavljuju zajedno i pri tome ulaze u različite semantičke odnose. Svojom kolokacijskom kompetencijom izvorni govornici prepoznaju kolokacije, dok neizvorni korisnici kolokacijsko slaganje moraju učiti, te nije dovoljno usvojiti samo značenje riječi nego i njen kolokacijski raspon. Kolokacije predstavljaju veliki problem za neizvorne korisnike zbog utjecaja njihovog materinskog jezika. Ovo se istraživanje bavi glagolskim kolokacijama engleskog jezika medicinske struke. Cilj je istražiti razinu kolokacijske kompetencije studenata 5. i 6. godine medicine, najčešće greške u upotrebi, pojavljuju li se greške češće na receptivnoj ili produktivnoj razini te percepciju studenata o načinu na koji najčešće usvajaju kolokacije.