Novi mediji kao kreatori hrvatskog turističkog imidža

Politička misao : časopis za politologiju, 2016

Govor, 2003

2019

Hotelska kuća

Svrha ovog istraživanja bila je analizirati motivaciju učenika srednjih strukovnih škola za upisom trogodišnjih ugostiteljskih odnosno četverogodišnjih turističkih zanimanja te saznati kakva su njihova predznanja i percepcija o struci u kojoj planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru. Pored toga, željelo se istražiti i koliko učenika ima ozbiljne namjere ostati raditi u struci ili se nastaviti obrazovati u njoj, a koliko njih namjerava napustiti inicijalno odabranu struku. Cilj istraživanja bio je na temelju prethodno analiziranih trendova dobiti ključne informacije na temelju kojih unaprijediti promociju i osnažiti motivaciju učenika za upisom spomenutih zanimanja. U tu svrhu je sredinom 2022. godine provedeno empirijsko istraživanje na uzorku od 686 učenika prvih razreda iz 11 srednjih ugostiteljsko-turističkih škola iz svih krajeva Hrvatske. Analiza je pokazala da na tržištu rada u ugostiteljstvu i turizmu vlada velik deficit formalno obrazovanih i kompetentnih kadrova koji ...

Ekonomski pregled, 2011

Prvobitna verzija članka primljena je u uredništvo 26. 05., a defi nitivna 17. 06. 2011. Autori zahvaljuju dvojici anonimnih recenzenata na uloženom trudu i vrijednim komentarima. 1 Ovaj je rad dio projekta "Eksperimentalna TSA 2007 po metodologiji Svjetske turističke organizacije-Izravni i neizravni učinci turizma u RH", izrađenog za potrebe Ministarstva turizma RH tijekom 2009. i 2010. godine.

Revija Za Sociologiju, 2004

Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.

Oeconomica Jadertina, 2021

Filmski turizam pratio je razvoj filma, a u Republici Hrvatskoj postaje sve popularniji oblik turizma zahvaljujući snimanju serije „Igra Prijestolja“ u Dubrovniku, okolici Splita i okolici Šibenika. Snimanje popularne serije je iznjedrilo niz novih turističkih ponuda na lokacijama snimanja, tako što brojne nacionalne i internacionalne agencije nude mnoštvo različitih putovanja i izleta koji uključuju posjet lokacijama snimanja serije. Turizam koji se samo oslanja na prirodne ljepote, kojih u Hrvatskoj ne nedostaje, nije model koji će dugoročno doprinijeti povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma u odnosu na ostale mediteranske zemlje. Međutim, ulaganjem u razvoj filmske industrije potencijalno se potiče razvoj filmskog turizma koji je prilika za smanjenje ovisnosti hrvatskog turizma o prirodnim ljepotama i vremenskim prilikama. Svrha istraživanja u ovom radu je da se izmjere ekonomski učinci filmskog turizma na primjeru serije „Igra Prijestolja“ u Republici Hrvatskoj. Primarni cil...

2006

Studia ethnologica Croatica, 2015

U radu se iznosi teza da u Hrvatskoj supostoje konfliktne memorije ustaštva i komunizma te da sukobi oko režima memorije nastaju na svakodnevnoj razini, unatoč tomu što je 70 odnosno 25 godina proteklo od nestanka ustaškog i komunističkog poretka. Nadalje se tvrdi da su konfliktne memorije reproducirane od strane političara i politiziranih medija te da se upravo zbog toga označitelji "komunist" i "ustaša" osnažuju u svakodnevnom diskursu. U potkrijepu navedenih teza iznosi se kontroverza oko jednoga znanstveno-popularnog zbornika.

2014

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2010

2019

U ovom radu prikazano je na koje sve načine medijska pismenost utječe na razmjenu informacija na digitalnim komunikacijskim platformama. Kako većina populacije koja se koristi društvenim mrežama jako često misli da medijska pismenost i pismenost materijalnog jezika ista vještina koju su stekli u osnovnoj školi, kako se održava stvarno značenje gramatičke i medijske pismenosti. Kako brzi razvitak, brzi napredak tehnologije zahtjeva promjenu znanja, vještine. Medij uzrokuju velike promjene u čovjekovom životu, oni postaju svakodnevni život pojedinca. Danas ne postoji čovjek koji nije upoznat barem s jednom digitalnom platformom. Što se tehnologija više razvija tako je društvo prisutno na više medijskih platforma. Medijske platforme prečesto imaju preveliki utjecaj na društvo, pojedinca koji ni ne primjećuje koliko mediji upravljaju njegovim životom. Problemi s kojima se susrećemo na društvenim mrežama od govora mržnje, krađe identiteta,.. Prikazano je koju ulogu imaju mediji pogotovo ...

CM: Communication and Media

Sažetak: Cilj rada je da istraži ekonomski položaj lokalnih medija Nišavskog okruga i kapacitete lokalnog medijskog tržišta. U radu su korišćeni rezultati istraživanja koji su dobijeni dubinskim intervjuima sa urednicima 20 lokalnih medija. Neki od sagovornika su urednici izdanja ili programa. Rezultati istraživanja potvrđuju loš ekonomski položaj istraživanih medija. Većina lokalnih medija ima probleme u poslovanju, najčešće ezistencijalne i kadrovske, a lokalno medijsko tržište je malo i siromašno. Rezultati istraživanja pokazuju da polovina medija ima kadrovske probleme, stalno ili povremeno. Lokalnim medijima Nišavskog okruga nedostaju novinari, snimatelji i montažeri. Velikih oglašivača skoro da nema u lokalnim medijima. Ipak, više od polovine medija iz uzorka ima pozitivne rezultate poslovanja, dok ostali ,,opstaju". Većina medija zaposlenima isplaćuje minimalac ili plate ispod republičkog proseka. Svi lokalni komercijalni mediji koriste sredstva namenjena projektnom sufinansiranju javnog interesa iz gradskih, opštinskih i republičkog budžeta, ali većina njih nije zadovoljna dobijenim sredstvima.Slično kao u svetu, preseljenje publike na internet, gde se građani informišu zahvaljujući onlajn medijima, smanjuje tiraže, rejting i prihode lokalnih medija u Nišavskom okrugu, ali većina sagovornika u našem istraživanju istakla je da je najveći problem siromašno lokalno medijsko tržište. Ključne reči: lokalni mediji, ekonomija medija, novinarstvo, medijsko tržište, projektno sufinansiranje. 1 Rad je realizovan u okviru projekta "Lokalni mediji Nišavskog okruga u digitalnom dobu" broj 183/1-16-7-01 koji je deo internog projekta Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu.

Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 2017

Cilj. Cilj je ovoga rada ukazati na doprinos knjižnica, osobito informacijske funkcije, u turizmu te tako pridonijeti istraživanjima u tom području. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se donose rezultati primarnog istraživanja o informacijskoj funkciji knjižnica u hrvatskom turizmu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 34 knjižnice, a ispitanici su bili ravnatelji samostalnih knjižnica, odnosno voditelji knjižnica u sastavu. Informacijska uloga knjižnica ispitana je s obzirom na knjižnični fond, aktivnosti knjižnica u turizmu i uključivanje knjižnica u turističke događaje. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je doprinos knjižnica u turizmu značajan, budući da u svojim fondovima sadrže zbirke i literaturu koja pruža informacijsku i teorijsku podršku znanstvenicima, stručnjacima i ostalima koji se bave turističkim istraživanjima. Knjižnice također sadrže literaturu koja služi informiranju turista i organiziraju događaje putem kojih korisnici i turisti mogu upoznati lokalnu kulturu.

Geodetski List, 2021

SAŽETAK. Kartografsko blago Bosne i Hercegovine sastoji se od mnoštva kartografskih dokumenata, među kojima se posebno ističu katastarski planovi stare i nove izmjere. Na planovima je, u različitim mjerilima, detaljno prikazan teritorij Bosne i Hercegovine. Tijekom izrade planova korištena je zbirka znakova (za planove stare izmjere) odnosno topografski ključ (za planove nove izmjere), temeljem kojih su prikazivane različite vrste kartografiranih objekata. U radu se obrađuju značajke kartografskog prikaza i topografiranja pojedinih građevinskih objekata, predočenih na planovima stare i nove izmjere. Dane su karakteristike obrađenih samostana, medresa i manastira te je provedena analiza njihovih prikaza na planovima stare i nove izmjere. Utvrđeno je da su prikazi na planovima nove izmjere ujednačeni, dok su na planovima stare izmjere prilično neujednačeni. Ključne riječi: stara i nova izmjera, katastarski plan, samostan, medresa, manastir.