Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
…
16 pages
1 file
U članku se analiziraju napisi iz serije „Kako pisat bunjevački?“, u kojima se iz pozicije zagovarača opisuje postulirani „bunjevački jezik“. Objavljivani su u subotičkom mjesečniku Bunjevačke novine od studenoga 1998. do kolovoza 1999. i trenutačno bolje od svih drugih izvora dokumentiraju temeljna uvjerenja jezičnih aktivista bačkih Bunjevaca nehrvata. Analiza upozorava na glavne elemente jezičnoga programa koji se u napisima zagovara: na strukturna obilježja „bunjevačkoga jezika“ koja se smatraju ključnima, na primjere njegove uporabe koji se smatraju uzornima te na pristup za koji se vjeruje da će dovesti do njegova osnaživanja u stvarnoj jezičnoj praksi. Ističu se k tomu i kulturni ideali koji programu stoje u pozadini. Uz pozivanje na novija iskustva s revitalizacijom ugroženih jezičnih varijeteta, članak završava zaključkom kako jezični program bačkih Bunjevaca nehrvata neće dovesti do revitalizacije bačke bunjevačke ikavice niti do očuvanja bunjevačke kulturne posebnosti, nego će pridonijeti njihovu daljnjemu potiskivanju. Ključne riječi: Bunjevci, jezična regulacija, jezična revitalizacija, jezik i kultura
2018
Tema ovog rada su bajke brace Grimm u nastavi Hrvatskoga jezika. S obzirom na rijetkost njihove upotrebe u nastavi Hrvatskoga jezika, rad se sustavni
Književni jezik
The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...
2019
Sandorf biblioteka Zirone Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000998896. ISBN 978-953-351-115-3 SADRŽAJ Predgovor 7 Uvod 9 1. PRESKRIPTIVIZAM I IDEOLOGIJA STANDARDNOG JEZIKA 17 Čime se lingvistika ne bavi i što lingvistika nije 19 Preskripcija i preskriptivizam 23 Jezična politika i jezično planiranje 28 Mjesto standardnog dijalekta u društvu 30 Kakva nam norma treba? 37 Kako se određuje što je pravilno? 40 Kojim se "nepravilnostima" bave preskriptivisti? 43 Arbitrarnost jezičnog znaka -jeziku je svejedno 56 Kritička lingvistika i kritički pristupi jezičnoj politici 58 Kritička analiza diskursa i ideologija 59 Jezični aktivizam 67 Kontrola javnog diskursa i manipulacija 71 Brisanje 73 M ono-ideologije preskriptivizma -jedan oblik, jedno značenje, jedan kôd 75 Ideologija standardnog jezika i ideologija monoglosije 79 Društveno isključivanje 83 Standard i sporazumijevanje kroz vjekove 91 S tandard -artificijelnost i učenje, učenje i samo učenje? 99 Poruka nije (samo) u riječima 105 "Neutralnost" standarda 109 Svi govorimo pravilno 115 "Suvremeno lice preskriptivizma" 119 Preskriptivistička priča bez kraja 122 Što, kako i koliko normirati 125 Društvene i jezične norme 128 Jezik i konzervativizam 132 Uzrujani slušatelj 138 Standardni dijalekt u javnoj upotrebi 148 "Jezična kultura" i pristojnost 152 Jezično nasilje, jezična nesigurnost i šizoglosija 155 Francuski preskriptivizam kao uzor 164 Praška škola 173 Gipka stabilnost i konsenzus oko jezične upotrebe 176 Standard kao "najprecizniji" i "najkompleksniji" kôd 178 Načela "jezične kulture" 181 Autonomija, stabilnost i konkretnost standarda 183 Jezična pravila 190 Preskriptivizam stranaca radi? 195 Problem terminologije i stručnog jezika 196 Riječi, simboli, termini i ideologemi 200 Kritika preskriptivizma 206 Preskriptivizam kao strukturna pojava 211 Anatomija preskriptivizma 213 2. ANATOMIJA HRVATSKOG PRESKRIPTIVIZMA 217 Ideologija tradicije i statičnosti 221 Ideologija standardnog jezika i formalnog stila 253 Ideologija doslovnog značenja 266 Ideologija logike i simetričnosti 284 Ideologija antiredundancije 312 Ideologija purizma (monoglosije i monooriginije) 320 Ideologija izvornog jezika 351 Prije zaključka 366 Zaključak: Treba li nam uopće standard ili -što uopće želimo i što nam je činiti? 368 Izvori 377 Bibliografija 379 Bilješka o autorima 394
1994
Vijesti iz hrvatske dijaspore prepune su izvješća o dobrotvornim skupovima i osnivačkim skupštinama raznih hrvatskih društava i udruga. Sva ta društva, posebice pak njihovi osnivači, koji su predstavljeni kao "ugledni iseljenici i čestiti rodoljubi", prednjače obećanjima "o svekolikoj pomoći" hrvatskoj vladi, narodnom gospodarstvu, kulturnim institucijama i cijeloj naciji. Na ovu "inflacijsku poplavu" raznih inicijativa i inicijatora ukazao je predsjednik Hrvatske bratske zajednice u Americi gosp. Bernard Luketich svojim uvodnikom u "Zajedničaru", a dopunio ga dopisom čitalaca Valentin Purić, onodobni predsjednik Hrvatske kulturne zajednice u Diisseldorfu, s napomenom da su malobrojna hrvatska društva u svijetu dosad bila izbjegavana i napadana upravo od toga i takva soja iseljeničkih aktivista. 1
Komunikacija i Kultura Online, 2017
Jezikoslovni zapiski, 2015
Sažetak: U radu se govori o principima jezičke tolerancije i odnosu između bosanskog, hrvatskog, srpskog i srpskohrvatskog jezika u sinhronijskoj i dijahronijskoj perspektivi, s fokusom na prosvjetnopedagošku praksu i različite koncepte u imenovanju i učenju maternjeg jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, specifično u Kantonu Sarajevo. Uz sociolingvistički pristup problemu, dodatno je izvršena kognitivnolingvistička analiza uloge medija i šire društvene javnosti u stvaranju različitih pogleda na ulogu maternjeg jezika u organizaciji prosvjetno-pedagoškog rada.
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду
Fluminensia, 2017
Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities, 2018
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005
2012
Kaj Casopis Za Književnost Umjetnost Kulturu, 2012
Narodna umjetnost-Hrvatski časopis za etnologiju i …, 2005
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 1982
Zbornik Janković, 2020
Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, 2012
Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za lingvistiku., 2020
Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities, 2018
Dijete Vrtic Obitelj, 2010
Philologia, 2021
Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 2016
Drustvena Istraživanja, 2010
Social Work, 2021
Slavisticna Revija, 2018