Socioeconomic Processes in Family Farming in Istria

2007

Peradarska industrija u svijetu, ali i u Hrvatskoj pretrpjela je znacajne gubitke u 2005. i 2006. zbog smanjene potrosnje prvenstveno mesa peradi, ali i jaja, tijekom globalne krize uzrokovane panikom među pucanstvom zbog sirenja virusa influence ptica podtipa H5N1 s Dalekom Istoka u Europu i Afriku i moguce pandemije koju su predviđali vodeci svjetski strucnjaci. Zemlje u kojima je domaca perad zaista bila zaražena ovim virusom pretrpjele su dodatne stete zbog uginuca peradi i suzbijanja ove zaraze, a mjerile su se u pojedinim europskim zemljama i u desecima milijuna Eura. Procjenjuje se da je samo u godini dana svjetsko gospodarstvo pretrpjelo gubitake u iznosu od 5, 4 milijardi US dolara zbog krize uzrokovane sirenjem virusa H5N1. Smanjena potrosnja peradskih proizvoda je dovela do narusavanja odnosa ponude i potražnje sto je, osim utjecaja na cijenu proizvoda, za posljedicu imalo i smanjivanje peradske proizvodnje u 2006. Izuzme li se spomenuta globalna kriza koja se odrazila i ...

Revija za Sociologiju, 1998

U hrvatskom je društvu u tijeku značajna transformacija s izrazitim društvenim rasloja­ vanjem, te varijabla socio-ekonomski položaj postaje vjerojatno mnogo važnija nego što je bi­ la prije. Logično je tako očekivati da če socio-ekonomski položaj pojedinca ili obitelji imati uskoro daleko veći utjecaj na različite oblike ponašanja i dinamiku odnosa u obitelji i na obi­ telj kao agens socijalizacije nego što je imao prije. Istodobno, ne postoje ni teorije, a niti istraživanja o djelovanju socio-ekonomskoga položaja obitelji na obiteljske i socijalizacijske varijable u hrvatskome društvu. Članak daje pregled teorija i istraživanja kako bi prikazao, opisao i objasnio djelovanje socio-ekonomskoga položaja na obiteljske i socijalizacijske vari­ jable u međunarodnome iskustvu. Glavni je cilj rada da opisivanjem i objašnjavanjem stra­ noga iskustva, bez pretenzija generalizacije na naše uvjete, ponudi pretpostavljene odnose tih varijalbi u našim uvjetima te potakne domaća istraživanja na ...

2009

Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 1996

2012

1971

The author tries to interpret the questions raised during recent discussions on Yugoslav agricultural co-operatives in the light of E. Kardelj’s theory on agricultural co-operatives. In the first section of his article the author sums up the principal views of that theory and states that the agricultural co-operative is not the aspired ultimate model of socialist development in rural communities. Therefore from the point of view of Kardelj’s theory the disappearance of the characteristics of the co-operative as an association of co-operating members, and the strengthening of its characteristics as an enterprise cannot be critically assessed. What is called the Yugoslav \u27co-operative question\u27 can be treated exclusively as a question of the possibility of the development of group economic operation by private farmers on the principles of workers’ self-management. However, this type of enterprise need not necessarily be organized on the co-operative model. The author then discus...

Scrinia Slavonica, 2007

2011

Sociologija i prostor, 2021

S o c i o l o g i j a i p r o s t o r Prethodno priopćenje Contribution to the Study of the Development and Significance of Rural Tourism in Šestanovac Municipality N e d i l j k o R a l i c a

Jer pazi, svaka kuna koju ja dam za nešto, ja nešto s tom kunom govorim, ja govorim u kakvom svijetu ja želim živjeti! (sugovornica iz okolice Zagreba) Na globalnoj razini sve je jača svijest o tome da postojeći ekonomski modeli i nisu toliko uspješni, odnosno da uspješno generiraju isključivo nejednakost. Istovremeno jača i svijest o tome da ekološki problemi nisu nešto što neće ostaviti nikakve posljedice. Važno je da postajemo svjesniji da nije istina da nas se sve to uopće ne tiče i da ništa ne možemo promijeniti. Pojedini društveni pokreti, poput ekonomije solidarnosti, nastoje aktivno promijeniti postojeće stanje i ponuditi drugačija i bolja rješenja. Iako ideje koje zastupa ekonomija solidarnosti mogu djelovati idealistički i nedostižno, pojedine prakse pokazuju da je promjene moguće ostvariti, za početak na mikro-razini. Grupe solidarne razmjene jedan su od oblika takvih solidarnih praksi koje imaju transformativan potencijal. Iako ih je najjednostavnije opisati kao alternativni oblik nabave hrane (i to prvenstveno organske) izravno od proizvođača, grupe solidarne razmjene puno su više od toga. Ne samo da potiču ekološki način proizvodnje hrane, koji je dobar i za ljude i za okoliš, već potiču ravnopravne partnerske odnose između kupaca i proizvođača, stvaraju solidarnost i jačaju povjerenje među ljudima. U svijetu takve zajednice prakse ne predstavljaju novinu, a u Hrvatskoj su se pojavile tijekom zadnjih pet godina. U ovom radu iznosim neke od rezultata dosadašnjeg istraživanja grupa solidarne razmjene s područja Zagrebačke županije. Ključne riječi: grupe solidarne razmjene, ekonomija solidarnosti, organska/ekološka poljoprivreda Uvod Za grupe solidarne razmjene (GSR) saznala sam od prijateljice koja se s obitelji odlučila na uzgoj organskog 1 povrća za vlastite potrebe, ali i za prodaju. Na moj upit o tome kome će i gdje prodavati povrće, ispričala mi je kako je nedavno saznala za GSR te kako se namjerava uključiti u jednu. Ne znam točno kako je ona saznala za GSR, ali znam da je ekološki vrlo osviještena, zaokupljena problemima duhovnosti, tolerancije, ravnopravnosti i društvene pravde (i to ne samo u razgovoru, već i kroz aktivno djelovanje). Uz to je i mlada te visoko obrazovana, a to je svrstava u skupinu ljudi s tzv. lijevim, zelenim ili alternativnim životnim stilom (tzv. selectives) (Grunwald 1992, prema Tomić Koludrović i Leburić 2002: 104-105). Novije studije posvećene problemu ekološke potrošnje tu kombinaciju politika životnog stila koji uključuje brigu za ekologiju, duhovnost, ljepotu i zdravlje te ujedno zagovara povratak 1 Pod organskim podrazumijevam povrće, odnosno svu hranu koja je proizvedena metodom organskog uzgoja. Znaor I ostali pod organskom, ili ekološkom, biološkom ili alternativnom poljoprivredom podrazumijevaju poljoprivredni sustav koji isključuje poljoprivredne kemikalija i genetski inženjering te se oslanja na vanjske podražaju isključivo tamo gdje sustav ne može biti održan unutrašnjim procesima" (Znaor et al. 2014: 33).

Mljekarstvo, 2005

Stručni rad-Professional paper UDK: 636.2 Sažetak Hrvatska je u gospodarskim tranzicijskim procesima koji zahvaćaju i poljoprivredu s ciljem povećanja produktivnosti i postizanja konkurentnosti na međunarodnim i europskim tržištima. Domaća proizvodnja kravljeg mlijeka osigurava do 80% od godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina a razlika se uvozi. U razdoblju 1990.-1992. godine tijekom Domovinskog rata uništeno je 103 000 krava i steonih junica. Od tada započinje proces deagrarizacije privatnog sektora pa tako i mliječnog govedarstva, uz postupne promjene intenzifikacije rasta proizvodnje i produktivnosti govedarstva. Proizvodni kapaciteti u govedarstvu i u proizvodnji mlijeka ne zadovoljavaju jer samo 23,39% proizvođača ima četiri i više muznih krava. Dominiraju mali proizvođači mlijeka (do 3 krave) s prosječnim posjedom veličine 0,10-3,0 hektara.

2008

Drustvena i demografska povijest Zadra, glavnog grada mletacke pokrajine Dalmacije, iznimno je istraživacki privlacna i zasigurno u historiografiji ni približno dovoljno obrađena tema. U razdoblju ranoga novoga vijeka, posebice nakon prestanka mletacko-turskih ratova pocetkom XVIII. stoljeca, Zadar je grad dinamicnih gibanja stanovnistva, odrediste u koje pristižu pojedinci i obitelji iz raznih dijelova istocnojadranske obale (i iz unutrasnjosti), ali i sa sireg podrucja Apeninskoga poluotoka. U ovom radu, koji predstavlja isjecak iz drustvene povijesti Zadra u XVII. i XVIII. stoljecu, cilj je prikazati djelovanje dviju zadarskih građanskih obitelji raznorodnog zavicajnog podrijetla. Rijec je o talijanskoj useljenickoj obitelji Cavaletti i domacoj (vjerojatno podrijetlom sa zadarske otocne ili kopnene okolice) obitelji Arvatini (Hrvatinic), a ciji se odvjetci – tragom gradiva iz Državnog arhiva u Zadru (Spisi zadarskih bilježnika, ponajprije oporuke) i historiografije – prate kroz n...

Vjesnik Za Arheologiju I Povijest Dalmatinsku, 2005

U radu se donose preliminarni kvantifikacijski podaci o distribuciji i broju nalazista, kako kopnenih tako i onih pod morem, na kojima su nađene amfore i fina keramika iz razdoblja od 4. do 1. st. pr. Kr. u srednjoj Dalmaciji. Analiza keramickih nalaza s velikog broja nalazista na otoku Visu te velicina plodnih povrsina na otoku Visu upucuju na zakljucak da se u razodblju od 4. do 1. st. pr. Kr na Visu moglo proizvesti i do dva miljuna litara vina godisnje, sto je ocit znak da se vino izvozilo. Analiza amfora i fine keramike omogucuju potpuno nove poglede na ekonomske i socijalne odnose u helenistickom razdoblju u srednjoj Dalmaciji. U deset dodataka donose se podaci o nalazistima razlicitih tipova amfora i fine keramike, te 16 karata i obilna bibliografija

Veterinarska stanica, 2021

Mikotoksini učestalo kontaminiraju hranu i hranu za životinje, prvenstveno žitarice i proizvode na bazi žitarica. Citrinin je mikotoksin kojeg sintetiziraju pojedine plijesni iz roda Penicillium, Aspergillus i Monascus, među kojima je P. citrinum njegov najznačajniji producent. S obzirom na nedostatnost podataka o razinama citrinina u žitaricama, u okviru ovog istraživanja analizirane se njegove koncentracije u kukuruzu (n=158) sa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj tijekom petogodišnjeg razdoblja (2017.-2021.). Citrinin je detektiran u 25,3 % uzoraka kukuruza prikupljenih na području cijele Hrvatske tijekom petogodišnjeg razdoblja. Najveća prosječna koncentracija utvrđena je 2016. godine (162,9±162,0 µg/kg) te 2020. godine (154,9±358,8 µg/kg), a najveća koncentracija od 968,6 µg/kg određena je u 2020. godini u uzorku kukuruza uzorkovanom na području južne regije. S obzirom na utvrđenu značajniju kontaminaciju pojedinih uzoraka, može se zaključiti o nužnosti sustav...

The text analyses some components of the quality of living, namely nutrition and health. In sociology, the quality of living is defined by the level of satisfaction people experience regarding their basic and other needs, living conditions and their standard of living. Numerous elements in the quality of living comprise different areas of human life, such as accommodation, working conditions, education, free time, health, diet etc. The last two life segments can be examined as separate branches of sociology, which in turbulent modern times become more and more interesting and known as sociology of nutrition and sociology of health (medical sociology). This paper presents the results of research carried out at the Institute for Social Research in Zagreb in 2004. Its representative sample were 2.220 respondents all over settlements network in Croatia and it was called Sociological aspects of the settlements network in the context of transition. Nutrition and health data obtained in th...