Utjecaj mlijeka na zdravlje čovjeka

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1994

1987

Uzorci mlijeka pojedinačnih proizvođača i uzorci mlijeka iz hladionika uzimani su na otkupnim područjima mljekara SR Hrvatske tijekom 1985. godine. Točka ledišta određena je za 6125 svježih uzoraka mlijeka upotrebom termistorskog krioskopa. Rezultati su pokazali da su pojedinačni uzorci razvodnjeni u 79,17% slučajeva, a uzorci mlijeka iz hladionika čak u 91,73% slučajeva.Samples of milk taken from the individual producers and samples of milk from, the refrigerator were taken in collection areas of dairies in Croatia trough 1985. Freezing point for 6125 fresh samples of milk were determined by thermistor cryoscopes. The results have shown that 79.17% of singly taken samples and even 91.73% of samples of milk from the refrigerator had extraneous wate

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, 1997

Broj somatskih stanica u neinficiranom kozjem mlijeku veći je u odnosu na broj u mlijeku neinficiranih krava. Prema literatumim podacima, njihov broj u kozjem mlijeku mote biti veći od 1x10^/ml. Pasmina, stado, stadij i redoslijed laktacije, sezona utječu na povećanje broja somatskih stanica u mlijeku, no glavni razlog je apokrini tip sekrecije mlijeka. Zbog toga se za utvrđivanje somatskih stanica u kozjem mlijeku ne mogu u potpunosti koristiti metode koje se koriste za kravlje mlijeko niti prihvatiti granična vrijednost od 400000 SS/ml. Mogu se koristiti samo metode specifične za stanice s DNA i one koje razlikuju stanice nukleotida od citoplazmatskih čestica. Veličina povećanja somatskih stanica u kozjem mlijeku iznad fiziološke razine uvjetovana je uzročnikom mastitisa. Dijagnoza subkliničkog mastitisa u koza provodi se izolacijom patogenih mikroorganizama iz mlijeka.

Kemijska i higijenska kvaliteta sirovog mlijeka predmet je istraživanja brojnih autora. Na količinu i kvalitetu proizvedenoga mlijeka utječu: genetski (pasmina, odnosno genotip) i fiziološki čimbenici (dob, stadij i redoslijed laktacije, zdravstveno stanje i tjelesna masa krave), te okolišni čimbenici (način držanja, mikroklima, hranidba, mužnja, postupak s mlijekom nakon mužnje) (Rajčević i sur., 2003). Odnos pojedinih sastojaka u mlijeku nije stalan i varira ovisno o spomenutim čimbenicima, pri čemu kemijski sastav mlijeka pojedinih krava znatnije varira nego sastav skupnog mlijeka određenog područja (Tratnik,1998). Cilj istraživanja bio je utvrditi kemijsku i higijensku kvalitetu sirovog mlijeka sa 30 obiteljskih gospodarstava različitih veličina stada, iz istočne, središnje i južne regije u Hrvatskoj. U uzorcima sirovog mlijeka (n=360) određen je udio mliječne masti, bjelančevina, suhe tvari, te broj mikroorganizama i somatskih stanica. Analizirano mlijeko potjecalo je od krava holstein, simentalske i smeđe pasmine te njihovih križanaca. Kemijski sastav mlijeka određen je metodom infracrvene spektrofotometrije, mikrobiološka kvaliteta mlijeka epifluorescentnom protočnom citometrijom, a broj somatskih stanica u mlijeku određen je fluoro-opto-elektronskom metodom. Utvrđeni rezultati kemijske kvalitete mlijeka u potpunosti su udovoljavali uvjetima "Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka", za sve skupine malih i velikih gospodarstava iz istočne, središnje i južne regije. Što se ukupnog broja mikroorganizama tiče, jedino skupina malih gospodarstava iz južne regije nije udovoljila uvjetima pravilnika. Mlijeko proizvedeno na malim gospodarstvima južne regije sadržavalo je značajno (P<0,0001) veći broj mikroorganizama u odnosu na mlijeko proizvedeno na drugim gospodarstvima. Utvrđena je značajna razlika (P<0,01) između broja somatskih stanica (BSS) u mlijeku velikih gospodarstava svih triju regija, dok između BSS u mlijeku malih gospodarstava različitih regija nije utvrđena značajna razlika (P<0,05).

Utjecaj spola, tjelesne mase pri klanju i proizvodne sezone na zikalno-kemijska svojstva mesa janjadi ličke pramenke gospodarstvu u Ličko-senjskoj županiji tijekom dvije proizvodne sezone. Prosječne mjesečne temperature u proizvodnim sezonama u 2010. i 2011. godini bile su u rasponu od 0,7 do 17,9 °C, odnosno od 0,2 do 18,4 °C dok su prosječne količine oborina bile u rasponu od 98,4 do 158,6 mm, odnosno od 18,0 do 57,6 mm (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011, 2012). Sva janjad je u razdoblju od partusa do klanja, tj. od polovice ožujka do kraja srpnja, bila uzgajana na način karakterističan za spomenuto područje. Naime, u prva tri tjedna janjad je hranjena isključivo mlijekom (sisanjem). Nakon toga se janjad uz mlijeko postupno privikavala na pašu i sijeno te je boravila zajedno s ovcama tijekom dana na pašnjaku, a noću u staji. Pokusne jedinke odabrane za istraživanje su bile ujednačene zastupljenosti po spolu i zaklane s navr-šenih 5 mjeseci pri očekivanoj tjelesn...

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2016

Višak bjelančevina i nedostatak energije u obroku koza uzrokuje višak dušičnih tvari u buragu uz oslobađanje amonijaka te porast koncentracije ureje u krvi i mlijeku, što nepovoljno utječe na proizvodnju i preradbene osobine mlijeka, zagađenje okoliša i reprodukcijske odlike koza. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj kratkoročne (30 dana) promjene sadržaja sirovih bjelančevina (Sb) u krmnoj smjesi na dnevnu količinu mlijeka (DkM), koncentraciju ureje (U) i omjer masti i bjelančevina (M/b) u kozjem mlijeku. Preliminarno istraživanje provedeno je na 72 alpina koze, grupirane u tri skupine, s po 24 nasumično odabrane koze. Od jarenja do odbića, koze su hranjene istim obrokom (12 % Sb), nakon čega je uslijedilo razdoblje kratkoročne hranidbe s različitim udjelom Sb u krmnoj smjesi: (S-1=14 % nizak udio, S-2=16 % optimalan i S-3=18 % visok udio).

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 2018

Mikotoksini su sekundarni metaboliti niske molekulske mase koje sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium te su česti kontaminanti raznovrsnih prehrambenih proizvoda. Kako bi se smanjio rast plijesni, a time i udio mikotoksina u namirnicama, koriste se razne fizikalne i kemijske metode. Posljednjih nekoliko godina ispituje se učinak bakterija mliječne kiseline (BMK) na sposobnost inhibicije rasta plijesni i njihova uloga u uklanjanju mikotoksina iz kontaminirane hrane. Zbog svojih, po zdravlje korisnih svojstava, bakterije mliječne kiseline predstavljaju izvrsno rješenje za tretiranje namirnica kontaminiranih mikotoksinima. Cilj ovog rada bio je ispitati i usporediti sposobnosti, živih, mrtvih i liofiliziranih stanica BMK na vezanje aflatoksina M1 (AFM1) u umjetno kontaminiranom mlijeku. Ovisno o korištenom soju, vremenu inkubacije i tretmanu, uspješnost vezanja AFM1 stanicama BMK iznosila je 23,73-94,49%. Liofilizirane stanice ispitivanih sojeva BMK manje...

Mikrobiološka kakvoća domaćeg svježeg sira i vrhnja predstavlja značajan javnozdravstveni problem jer je riječ o rizičnoj skupini namirnica koje mogu biti izvor različitih uzročnika bolesti. Svježi domaći sir vjerojatno je najstarija i najpoznatija vrsta sira u kućanstvu. Tu vrstu sira karakterizira visok sadržaj vode, niski udjel mliječne masti i pojačana kiselost, kao i karakterističan okus, miris, boja i konzistencija.

Meso: The first Croatian meat journal, 2020

2011

Sažetak Dioksini i dioksinima slični spojevi objedinjuju 29 različitih kongenera dioksina, furana i polikloriranih bifenila (PCB). Toksičnost navedenih spojeva vrlo je slična. Najtoksičniji kongener je 2,3,7,8-tetrakloro-dibenzo-p-dioksin (TCDD). Toksični potencijal ostalih dioksina (PCDD) i furana (PCDF) definira se u odnosu na TCDD. Izloženost ljudi dioksinima uglavnom se odnosi na izloženost preko hrane. Kada dioksini dospiju u organizam, dijelom se metaboliziraju i eliminiraju iz organizma, a dijelom se akumuliraju u masnom tkivu. Zakonskim propisima regulirano je da se udio dioksina u hrani i hrani za životinje izražava toksičnim ekvivalentom (TEQ). Ključne riječi: dioksini, poliklorirani bifenili, hrana