Alergija Na Grinje Kućne Prašine - Život S Nevidljivim Sustanarima

Socijalna Ekologija Casopis Za Ekolosku Misao I Sociologijska Istraživanja Okoline, 2009

U suvremenom društvu smeće i otpad postaju ekološki problemi čije je rješavanje od iznimne važnosti. Izuzev tehnoloških rješenja i strategija gospodarenja otpadom, u pogledu smanjenja komunalnog otpada od iznimne su važnosti svakodnevna ponašanja pojedinaca. U radu su prezentirani rezultati istraživanja prakse stanovništva Splita u zbrinjavanju otpada iz kućanstva, koje je provedeno radi ispitivanja ekološke osjetljivosti građana na problem otpada. Prema dobivenim rezultatima može se kazati da u svakodnevnoj praksi zbrinjavanja određenih vrsta otpada iz kućanstva, ne postoji većinska osjetljivost. Ispitanici u većoj mjeri zbrinjavaju ambalažni otpad, nego li druge vrste otpada koje nisu uključene u sustav otkupa. S obzirom na demografske i socioekonomske značajke određene skupine pokazuju se osjetljivijima od drugih. Smanjenje stvaranja otpada konstatirano je u pet ponašanja koja prakticira više od polovine ispitanika, pri čemu u nekim aspektima nadilaze postotak ispitanika koji zbrinjavaju ambalažni otpad. Spremnost za ekološko djelovanje na problemu otpada u većini aktivnosti pokazalo je manje od polovine ispitanika. Za razliku od rezultata svakodnevnih praksi i spremnosti za djelovanje, ispitanici pokazuju iznimno visoko vrednovanje okoliša u Hrvatskoj, visoko procjenjuju potrebu za ekološkom edukacijom, pokazuju brigu i važnost rješavanja problem smeća i daju prednost ekološkom očuvanju u odnosu na gospodarski rast. Međutim, ta se obazrivost očigledno ne pojavljuje kao motiv djelovanja u svakodnevnim praksama zbrinjavanja otpada, niti se u većoj mjeri nastavlja kroz ekološko djelovanje. Ključne riječi: ekološko djelovanje, ekološka osjetljivost, gospodarenje otpadom, percepcija okoliša, problem otpada i smeća, recikliranje Akumulacija smeća i otpadaka jedna je od kazni za rasipništvo civilizacije koje ljudsko društvo neizbježno plaća.

Lijec̆nic̆ki vjesnik, 2012

Sa`etak. Alergija na hranu ~esta je bolest koja zahva}a 11-26 milijuna ljudi na podru~ju Europe. Incidencija je ve}a u djece (5-8%) nego u odraslih (1-3%). Mehanizam nastanka alergije na hranu danas jo{ nije poznat. Mnoga su otvorena pitanja, npr: »Za{to su neke osobe alergi~ne na hranu? Za{to se na neku hranu ~e{}e javlja alergija? Za{to se u neke djece razvije tolerancija?« Prepoznavanje alergije na hranu ~esto je temeljeno na simptomima i katkad mo`e biti te{ko. Navedeno proizlazi iz ~injenice da se alergija na hranu mo`e manifestirati {irokim spektrom simptoma koji mogu varirati, od kroni~nih gastrointestinalnih do te{kih, za `ivot opasnih, anafilakti~kih reakcija. U dijagnostici alergije na hranu od male su pomo}i in vitro testovi, osobito u alergijskim bolestima posredovanih ne-IgE-om. Trenuta~no ne postoji sigurna i u~inkovita terapija u lije~enju bolesnika s alergijom na hranu, a lije~enje se temelji na eliminacijskoj dijeti koja zna~ajno naru{ava kvalitetu `ivota navedenih bolesnika.

Veterinarska stanica, 2021

Mikotoksini učestalo kontaminiraju hranu i hranu za životinje, prvenstveno žitarice i proizvode na bazi žitarica. Citrinin je mikotoksin kojeg sintetiziraju pojedine plijesni iz roda Penicillium, Aspergillus i Monascus, među kojima je P. citrinum njegov najznačajniji producent. S obzirom na nedostatnost podataka o razinama citrinina u žitaricama, u okviru ovog istraživanja analizirane se njegove koncentracije u kukuruzu (n=158) sa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj tijekom petogodišnjeg razdoblja (2017.-2021.). Citrinin je detektiran u 25,3 % uzoraka kukuruza prikupljenih na području cijele Hrvatske tijekom petogodišnjeg razdoblja. Najveća prosječna koncentracija utvrđena je 2016. godine (162,9±162,0 µg/kg) te 2020. godine (154,9±358,8 µg/kg), a najveća koncentracija od 968,6 µg/kg određena je u 2020. godini u uzorku kukuruza uzorkovanom na području južne regije. S obzirom na utvrđenu značajniju kontaminaciju pojedinih uzoraka, može se zaključiti o nužnosti sustav...

Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju, 1994

STED journal, 2020

Društvene devijacije, 2022

ljudskim vrijednostima, imperativ su svakog odgojno obrazovnog djelovanja sa ciljem da se djeci m smislu, roditelji imaju primarnu uvjetima usljed niskog socio ekonomskog statusa porodice. To je dovoljnim razlogom za alternativno zbrinjavanja.Cilj rada je predstaviti osnovne karakteristike hraniteljstva kao alternativnog oblika brige, njegovo formalno utemeljenje u zakonskoj regulativi, te iskustva u implementaciji. U tu svrhu cu kako bi se ispitala njihova iskustva. Rad brige u najboljem interesu djeteta. djeca bez roditeljskog staranja, alternativna briga, hraniteljstvo; Uvod (samo)aktualizacijom. Shodno tome, d roditeljske brige i postati dijelom sistema alternativnog zbrinjavanja. Tada govorimo o djeci bez roditeljskog staranja.

Kriminologija & socijalna integracija, 2016

Odsjek za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Sažetak Otpornost je koncept koji se sve više istražuje u području psihosocijalnih znanosti. Time se ujedno i rasvjetljavaju brojne nejasnoće u konceptualiziranju i operacionaliziranju ovog fenomena. Kroz pedesetogodišnji razvoj, koncept je prošao put od usmjerenosti na pojedinca ka usmjerenosti na sve šira okruženja pojedinca (obitelj, zajednica, kultura). U skladu s time, nejasnoće nastale u području istraživanja individualne otpornosti selile su se u područja istraživanja otpornosti u sustavima poput obitelji ili zajednice. Cilj ovog rada je dati pregled različitih načina konceptualizacije otpornosti obitelji te navesti operacionalizaciju otpornosti obitelji u projektu Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos razvoju kompleksnih intervencija koje se provodi na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2018

hrcak.srce.hr

Autor u navedenom članku opisuje znamenitu senjsku uskočku i plemićku obitelj Domazetović, koja u povijesnim dokumentima dolazi u različitim oblicima prezimena: Domazettovich, Domazetouvich, Domazetovich, Tomazetovich i Domazetović. Donosi i fotograije dvaju grbova: obiteljski obojeni grb i kameni grb s njihove obiteljske kuće u Senju. Pripadaju starom bosanskom praplemstvu. Podrijetlom su iz Bosne, a u Senj su se doselili nakon pada Bosne pod Turke Osmanlije 1463. godine. Već su 1665. godine stekli senjsko građanstvo zbog velikog društvenog ugleda u Senju, a Pavao Domazetović koji je sudjelovao u poznatoj pobuni 1721. godine protiv uvođenja monopola soli, odnosno plaćanja solne daće, dobiva i senjski patricijat koji se posebice cijenio u gradu. Isti Pavao Domazetović zbog izuzetnih vojničkih zasluga u borbi s Turcima Osmanlijama dobiva od kralja Karla III. (Karlo VI.), 21. listopada 1724. u Beču austrijsko plemstvo i grb te ubrzo biva promaknut u austrijskog baruna za iste zasluge. U narodnoj pjesmi su opjevani neki članovi ove poznate senjske uskočke obitelji, gdje su prikazani kao hrabri branitelji stoljetnih hrvatskih prostora. Pojedini članovi ove uskočke obitelji istaknuli su se u borbama s Turcima Osmanlijama kao časnici i vojvode senjskih uskoka. Tijekom 17. i 18. st. spominju se kao iskusni senjski trgovci i brodovlasnici. Za vrijeme rata za Poljsko Kraljevstvo njihovo mnogobrojno brodovlje sudjeluje kao dio austro-ugarske mornarice te se ističu u borbama na moru. O velikom ugledu ove senjske obitelji svjedoči i raskošna kuća koju je 1744. godine sagradio Juraj Domazetović te na nju postavio kamenu ploču s isklesanim obiteljskim reljefnim grbom i natpisom na latinskom jeziku. Ova kuća je sačuvana do danas, a tijekom 19. st. bila je središte političkog i društvenog života grada Senja. Ovoj obitelji je pripadao i Fran (Franj) Domazetović, banski savjetnik u Zagrebu koji je umro 1949, a bio je jedan od posljednjih članova ove slavne senjske uskočke i plemićke obitelji.

Revija za socijalnu politiku, 2006