Praksa teorije: Matko Meštrović & dizajn

2005

The specific intent of this paper is to set up the research of modular coordination in the work of Nikola Dobrović. It is focused on two villas that were built by Dobrović during the prewar period: villa Vesna (1939) and villa Svid (1940), both placed in the region of Dubrovnik. In order to gain a closer insight into the design process of modern architects, these houses are subjected to structural and dimensional analyses. The investigation shows that the classical principles of proportion are not abandoned, as suggested in the later explications of the author, but that they were put in the mode of crisis. This aberration has been interpreted in this work as a distinctive "opening to the future", inherent "will to change".Tema ovog rada je istraživanje problema modularne koordinacije u radu Nikole Dobrovića. Predmet istraživanja su dve vile koje je Dobrović projektovao i sagradio na području Dubrovnika pred početak Drugog svetskog rata: vila Vesna iz 1939. i vila...

Polemos Casopis Za Interdisciplinarna Istraživanja Rata I Mira, 2009

rad je izrađen u okviru znanstvenog projekta «javnost, elite, mediji i komunikacijska strategija ulaska Hrvatske u eu» na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu. ** dr.sc. božo skoko ([email protected]) docent je na Fakultetu političkih znanosti sveučilišta u Zagrebu.

Drustvena Istraživanja, 2010

2014

Izraz "stil" (stylos, stilus) ima porijeklo u grĉkome i latinskom jeziku a znaĉi drţalo, pisaljka, tj. alat kojim se nekada pisalo na voštanim tablicama. Moţe ukazivati kako na idejni sadrţaj djela, pogled na svijet umjetnika, obiĉaj, naviku i ponašanje, tako i na oblik izraţaja neke mislene, osjećajne, voljne ili opaţajne situacije, profinjenost, otmjenost, pokret . Rekli bismo, stil je način ljudskoga otiskivanja u svjetovima (univerzumu) života. Pojam "stil" u psiholgiju je prema Sternbergu i Zhangovoj (2005), prvi uveo Gordon V. Alllport 1937. godine u svome djelu "Liĉnost: psihološka interpretacija". U traganju za odgovorima na pitanja što, zašto i kako jesmo, Allport i kasnije, u svojoj briljantnoj studiji "Sklop i razvoj liĉnosti" (1961) upućuje kako odgovori na ova pitanja neizostavno ukazuju i na postojanje psihološog konstrukta 1 -stila, kojega ne iscrpljuju koncepti, dimenzije, domeni i karakteristike ljudskih sposobnosti i liĉnosti. Prema priznanju samoga Allporta (1961) koncept "stil" je teško definirati, što svakako potkrepljuje ĉinjenica raznolikosti temeljnih pojmova kojima razliĉiti autori 2 nastoje definirati i operacionalizirati ovaj psihološki konstrukt. Tako je stil (a) ustaljen, individualni, razliĉit, dosljedan, trajan ili relativno trajan, svojstven, karakteristiĉan; (b) naĉin, osobitost, svojstvo, preferencija, sloţaj, pravac, pristup; (c) saznavanja, opaţanja, mišljenja, uĉenja i školskoga uĉenja, rješavanja problema, ţivljenja, funkcionisanja, spoznavanja, pojmovnoga organiziranja, postupanja, percipiranja, primanja i pohranjivanja (informacija), sistematiziranja, ispoljavanja (sebe) reprezentiranja i interpretiranja (svijeta). Allport (1991) odreĊuje stil kao način kako ljudi žive u svijetu, što je svakako semantiĉki široko ali i psihološko-psihometrijski intrigantno i inspirativno: Ako ţelimo da stvarno upoznamo neko lice nije dovoljno da znamo rezultate njegovog uspeha u testovima liĉnosti, niti da znamo istoriju njegove prošlosti, ni ono što bi to lice moglo da kaţe u jednom intervjuu. Razumevanje zahteva da ga obuhvatimo celo kao jedno jedinstveno biće u njegovom svetu. To je velika istina kojoj nas uĉi egzistencijalizam. U tome je i umetnost dramatiĉara, romanopisca i biografa. UporeĊen sa ovim umetnicima psiholog se loše snalazi pokušavajući da nam kaţe kako ĉovek gleda na svoj svet i pruţa nam sliku njegovih proceptivnih upućenosti. Pa ipak, svi mi, ukljuĉujući i psihologa, razvijamo izvesnu veštinu razumevanja kognitivnih stilova drugih ljudi. Mi znamo kako naši prijatelji misle i kako će njihove glavne vrednosti i orijentacije obojiti njihove sudove i njihovo ponašanje. Njihovi kognitivni stilovi su njihov odreĊeni naĉin kako oni ţive u svetu.(str.189) 1 U psihologiji (hipotetiĉki) konstrukti predstavljaju srednji ĉlan S -O -R formule. Više u: .

2011

Cilj je ovoga rada izložiti studije P. Tekavcica iz podrucja hrvatsko-talijanske kontrastivne analize u kojima se prvi put propituju neke pragmaticke teme od iznimne važnosti za proucavanje diskursnih karakteristika hrvatskoga i talijanskoga jezika. Posebna je pozornost posvecena podužoj studiji iz 1989. godine u kojoj se autor bavi problematikom tzv. ''cestica'' u hrvatskome jeziku i njihovih ekvivalenata u talijanskome jeziku.

Dijete Vrtic Obitelj, 2010

dvo ok.indd 16 5/10/10 5:51:49 PM istražujemo i stvaramo dijete vrtić obitelj 17 broj 59 proljeće 2010.

Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2004

ГОДИШЊАК ФИЛОЗОФСКОГ ФАКУЛТЕТА У НОВОМ САДУ, 2015

Članak istražuje odnos između osoba s ometenošću i pozorišta polazeći od rada Udruženja Per-Art. U prvom delu rada autor naglašava da moderno sazrevanje društvene solidarnosti s osobama s ometenošću nije imalo za rezultat njihovu veću, nego manju prisutnost u likovnim umetnostima. Nakon pokazivanja da se prisustvo osoba s ometenošću na platnu vekovima svodilo na mehanizam zahvaljujući kojem se osnaživala svakidašnja svest o »zajedničkom«, i uvežbavala se da s lakoćom odbacuje sve što odstupa od društveno usvojenih normi, autor analizira posebnosti inkluzivnih gestova na savremenoj pozornišnoj sceni. Za razliku od uvođenja pojedinačnih likova s ometenošću u konvencionalne predstave, autor ističe da svakidašnji režim brige osobe s ometenošću prepoznaje kao objekte o kojima se moraju pobrinuti drugi, dok im uslovi grupnog umetničkog rada omogućavaju da iskroje vlastiti lik tako da se, što je najvažnije, ne oslanjaju na predstave i očekivanja drugih. U drugom delu rada autor sučeljava F...

2003