Alibi (Black or White) | Tekst doktorskog umetničkog projekta

edited by Izet Masic, Avicena, d.o.o., Sarajevo, 1995

Vjesnik Istarskog arhiva, 2019

Drustvena Istraživanja, 2010

Prostor, 2020

This paper deals with the architecture of Bartol Felbinger in the context of the relevant and positively evaluated conceptual levels of design. The archi tect's work is thus perceived in the context of building up the City of Zagreb and the initiation of Croatian Modern architecture. Furthermore, the paper looks into Classicism and Biedermeir inherently linked with Felbinger's work. They are viewed here in the context of the architectural culture of continental Croatia.

2021

Prevođenje je oduvijek, a poglavito u 21. stoljeću, neophodan proces za ljudski rod. Ono omogućava povezivanje i razumijevanje različitih jezika kultura. Razvojem tehnologije, digitalnih vještina i filmske industrije, u posljednjih se nekoliko desetljeća posebice razvija tzv. audiovizualno prevođenje, u koje se ubraja prijevod filmova i serija te računalnih igara i karaoka. Unutar samog audiovizualnog prevođenja moguće je razlikovati nekoliko kategorija koje se prema načinu prevođenja i korištenim tehnikama međusobno razlikuju. Jedna od najzastupljenijih vrsta audiovizualnog prevođenja je podslovljavanje, odnosno titlovanje, čije su temeljne odrednice prostorno i vremensko ograničenje. Prevoditelj je kod podslovljavanja dužan poštovati ta ograničenja, inače bi moglo doći do nerazumijevanja određene scene. Uz to se kod podslovljavanja audiovizualni prevoditelj koristi čitavim nizom tehnika i metoda kako ne bi prekoračio broj znakova u zadanom vremenu, poput redukcije, izostavljanja, ...

hrcak.srce.hr

kovića-filologa, književnika, dugogodišnjega predsjednika riječkoga ogranka Matice hrvatske, neumorna istraživača hrvatske glagoljaške baštine. U njegovu na više polja javnoga djelovanja još od rane mladosti izuzetno aktivnome životu neizostavnu sastavnicu čini znanstvena djelatnost, ponajprije usmjerena istraživanju hrvatske glagoljice i glagoljaštva. U ovome se prilogu iznosi opći pregled znanstvenoga rad mr. sc. Darka Dekovića, s posebnim naglaskom na rad u okviru Akademijina Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci.

Serbian Journal of Anesthesia and Intensive Therapy, 2020

Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 1970

Uporedna analiza Kišovog romana Peščanik i Albaharijevog romana Cink započinje hipotezom da se ova dva romana, uprkos tematskoj sličnosti, poetički razlikuju. Analiza Kišovog romana započinje tumačenjem modifikacija u autentičnom očevom pismu kojim se završava Peščanik. U stavu junaka da se sve osipa susrećemo se i sa univerzalnim iskazom, ali i sa autopoetički postavljenim pitanjem: kako književno uobličiti vreme u kome se sve osipa. Kiš to čini putem poverenja u Književnost, tačnije u njenu moć da preobrazi prepoznavanje u viđenje predmeta, te u moć da bude garant kontinuiteta. Nasuprot Kišovom poverenju u Književnost, kod Albaharija se pojavljuje radikalna sumnja u književnost, sumnja u moć njene forme i moć kontinuiteta. Izraz takve radikalne sumnje u književnost jeste žanr metafikcije, koji je istovremeno i karakterističan žanr postmoderne poetike.

2017

U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...

Drustvena Istraživanja, 1996

Croatica Christiana periodica, 2000

Dijete Vrtic Obitelj, 2010

dvo ok.indd 16 5/10/10 5:51:49 PM istražujemo i stvaramo dijete vrtić obitelj 17 broj 59 proljeće 2010.

2014

Izraz "stil" (stylos, stilus) ima porijeklo u grĉkome i latinskom jeziku a znaĉi drţalo, pisaljka, tj. alat kojim se nekada pisalo na voštanim tablicama. Moţe ukazivati kako na idejni sadrţaj djela, pogled na svijet umjetnika, obiĉaj, naviku i ponašanje, tako i na oblik izraţaja neke mislene, osjećajne, voljne ili opaţajne situacije, profinjenost, otmjenost, pokret . Rekli bismo, stil je način ljudskoga otiskivanja u svjetovima (univerzumu) života. Pojam "stil" u psiholgiju je prema Sternbergu i Zhangovoj (2005), prvi uveo Gordon V. Alllport 1937. godine u svome djelu "Liĉnost: psihološka interpretacija". U traganju za odgovorima na pitanja što, zašto i kako jesmo, Allport i kasnije, u svojoj briljantnoj studiji "Sklop i razvoj liĉnosti" (1961) upućuje kako odgovori na ova pitanja neizostavno ukazuju i na postojanje psihološog konstrukta 1 -stila, kojega ne iscrpljuju koncepti, dimenzije, domeni i karakteristike ljudskih sposobnosti i liĉnosti. Prema priznanju samoga Allporta (1961) koncept "stil" je teško definirati, što svakako potkrepljuje ĉinjenica raznolikosti temeljnih pojmova kojima razliĉiti autori 2 nastoje definirati i operacionalizirati ovaj psihološki konstrukt. Tako je stil (a) ustaljen, individualni, razliĉit, dosljedan, trajan ili relativno trajan, svojstven, karakteristiĉan; (b) naĉin, osobitost, svojstvo, preferencija, sloţaj, pravac, pristup; (c) saznavanja, opaţanja, mišljenja, uĉenja i školskoga uĉenja, rješavanja problema, ţivljenja, funkcionisanja, spoznavanja, pojmovnoga organiziranja, postupanja, percipiranja, primanja i pohranjivanja (informacija), sistematiziranja, ispoljavanja (sebe) reprezentiranja i interpretiranja (svijeta). Allport (1991) odreĊuje stil kao način kako ljudi žive u svijetu, što je svakako semantiĉki široko ali i psihološko-psihometrijski intrigantno i inspirativno: Ako ţelimo da stvarno upoznamo neko lice nije dovoljno da znamo rezultate njegovog uspeha u testovima liĉnosti, niti da znamo istoriju njegove prošlosti, ni ono što bi to lice moglo da kaţe u jednom intervjuu. Razumevanje zahteva da ga obuhvatimo celo kao jedno jedinstveno biće u njegovom svetu. To je velika istina kojoj nas uĉi egzistencijalizam. U tome je i umetnost dramatiĉara, romanopisca i biografa. UporeĊen sa ovim umetnicima psiholog se loše snalazi pokušavajući da nam kaţe kako ĉovek gleda na svoj svet i pruţa nam sliku njegovih proceptivnih upućenosti. Pa ipak, svi mi, ukljuĉujući i psihologa, razvijamo izvesnu veštinu razumevanja kognitivnih stilova drugih ljudi. Mi znamo kako naši prijatelji misle i kako će njihove glavne vrednosti i orijentacije obojiti njihove sudove i njihovo ponašanje. Njihovi kognitivni stilovi su njihov odreĊeni naĉin kako oni ţive u svetu.(str.189) 1 U psihologiji (hipotetiĉki) konstrukti predstavljaju srednji ĉlan S -O -R formule. Više u: .

Peristil

Željka Kolveshi Muzej grada Zagreba Vanda Ladović (1929.-2017.) "Moj muzej" riječi su Vande Ladović koje je izgovarala uvijek kada bi govorila o Muzeju grada Zagreba, muzeju u kojem je provela cijeli radni vijek kao uvažena kustosica, viša kustosica i muzejska savjetnica. Iste riječi ponovila je i 2002. godine u intervjuu za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca koji je sniman deset godina nakon njezina odlaska u mirovinu 1992. godine. Vanda Ladović rođena je u Zagrebu, u Zagrebu je umrla. Tu je završila gimnaziju, upisala studij arhitekture, promijenila izbor nakon dvije godine i upisala studij povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1957. godine. Već u jesen te godine, na fotografiji svečanog primanja kolektiva Muzeja grada Zagreba u povodu 50. obljetnice muzeja kod gradonačelnika Većeslava Holjevca u salonu gradske palače Dverce, u drugom redu slijeva, vidi se mlada, gotovo sramežljivog osmjeha, Vanda Brezinščak (28 godina), netom zaposlena kao honorarna službenica, buduća kustosica, u društvu tadašnje osmeročlane ekipe muzeja. Nakon deset godina, na fotografiji s otvorenja jedne izložbe kamera je zabilježila Vandu Ladović, sigurnu, apartnu kustosicu, iza koje je tada već bio zavidan broj izložbi koje je realizirala samostalno ili u suradnji s kolegama iz muzeja. Nakon dvadeset godina, 1977., Vanda je autorica muzeološke koncepcije i scenarija završenoga novog stalnog postava Muzeja grada Zagreba na što je bila najviše ponosna u svojem profesionalnom radu-interpretacijski i prezentacijski u potpunosti je odgovarao muzeološkom standardu tadašnjih suvremenih muzeja.

Ivana Lazarević, znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,