Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - numeričko određenje

Scrinia Slavonica

Autor je, na temelju izvornog arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine, podataka Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, kao i dostupne literature, pokušao ustanoviti broj stradalog (ubijenog) nesrpskog civilnog stanovništva okupirane vukovarske općine u razdoblju od siječnja 1992. do siječnja 1998. godine. Pritom se rukovodio činjenicom da je navedena tematika, neovisno o svojemu značaju, u suvremenoj hrvatskoj historiografiji gotovo posve zanemarena. Tekst, sukladno tome, valja smatrati tek uvodom u buduća, kompleksnija istraživanja problematike vezane uz izravne demografske gubitke domicilnog stanovništva na širem vukovarskom području za trajanja Domovinskog rata.

Journal of contemporary history

U članku se daje pregled najsustavnijih izračuna i procjena o demografskim i stvarnim ljudskim gubicima hrvatskih Nijemaca i Mađara prouzročenim Drugim svjetskim ratom. Uz usporedbu tih izračuna i procjena ukazuje se i na drugačije pokazatelje u historiografskim, publicističkim i viktimološkim radovima, i ponajprije na znatno pouzdanije poimenične popise ljudskih gubitaka – žrtvoslove. Naglašava se potreba propitivanja utemeljenosti broja i demografskih i stvarnih ljudskih gubitaka hrvatskih Nijemaca i Mađara i ponajprije strukture tih gubitaka u izračunima odnosno procjenama na koje se u hrvatskoj historiografiji i javnosti uglavnom poziva.

2010

Autor je nastojao prikazati primjenu kvantitativnih metoda u povijesnim istraživanjima. Upoznao je čitatelje sa značajkama arhivskoga gradiva koje je proučavao tijekom dosadašnjih istraživanja. Najprije je ukratko prikazao teorijske karakteristike pojedinih kvantitativnih metoda, a zatim je u pojedinim primjerima nastojao prikazati značajke svake od njih te objasniti dobivene rezultate. Ključne riječi: kvantitativne metode, Slavonija, gospodarska povijest, primjena kvantitativnih metoda 1 Popisivači su 1698. i 1702. godine dobili jasne upute za obavljanje popisa Slavonije. Međutim, popisivači se nisu pridržavali u potpunosti tih uputa pa se popisi pojedinih okruga uvelike razlikuju, što otežava statističku obradu podataka iz tih popisa. (Ive Mažuran, "Slavonija nakon oslobođenja od osmanske brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

Scrinia Slavonica, 2008

ŽRTVOSLOV NIJEMACA SLAVONSKOG BRODA I BRODSKOG POSAVLJA Drugi svjetski rat i poraaee UDK 323.15(497.5 Slavonski Brod = 112.2)"194" Struèni rad Primljeno: 15. 1. 2008. Na temelju podataka navedenih u njemaèkoj/podunavskošvapskoj i jugoslavenskoj i hrvatskoj historiografiji, povijesnoj publicistici i tisku, te arhivskoga gradiva, a posebice poimeniènih popisa/žrtvoslova, izneseni su brojèani i poimenièni pokazatelji o stradalim i žrtvama odnosno o poginulim, ubijenim, umrlim i nestalim Nijemcima Slavonskog Broda i Brodskog Posavlja, vojnicima, tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraaeu, te brojèani i poimenièni pokazatelji stradalih i žrtava odnosno ubijenih, umrlih i nestalih Nijemaca Slavonskog Broda i Brodskog Posavlja, civila, tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraaeu. Prema do sada utvrðenim poimeniènim pokazateljima za grad Slavonski Brod i 21 naselje Brodskog Posavlja, tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraaeu, život je izgubilo najmanje 106 Nijemaca. Prilog je pokušaj cjelovitog prikaza stvarnih ljudskih gubitaka Nijemaca Slavonskog Broda i Brodskog Posavlja u Drugom svjetskom ratu i u poraaeu, uz reviziju podataka, èesto nepotpunih i(li) razlièitih, navedenih u njemaèkim i hrvatskim izdanjima i radovima, koji donose poimeniène popise stradalih i žrtava za Slavonski Brod i Brodsko Posavlje.

Historijski pogledi, 2018

Sveučilište u Zagrebu. Hrvatski studiji., 2014

Miroslav Akmadža rođen je 1967. godine u Ljubuškom, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pedagošku akademiju završio je u Mostaru, a povijest diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2003. i doktorirao. Duži niz godina radio je na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao nositelj kolegija iz hrvatske i svjetske povijesti 20. stoljeća, a predavao je i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Danas predaje kao vanjski suradnik na Hrvatskim studijima u Zagrebu, a od 2008. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest -Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Dosad je objavio nekoliko znanstvenih knjiga, srednjoškolskih udžbenika, te nekoliko desetaka znanstvenih radova, ponajprije na temu odnosa države i Crkve. V SAŽETAK Prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990., odnosno dokidanjem dotadašnjeg jednopartijskog komunističkog sustava vlasti, Republika Hrvatska priključuje se sveopćem procesu demokratizacije koji je u to vrijeme već bio zahvatio većinu dotadašnjih komunističkih zemalja u Europi. Novim hrvatskim Ustavom (iz prosinca 1990.), utemeljenim na načelima demokracije, i kršćanstvo je dobilo svoju punu slobodu proglašenjem ustavnog načela vjerske slobode. Katolička crkva time je stekla slobodu javnog djelovanja u Hrvatskoj, kroz koje je dala značajan doprinos stvaranju samostalne, suverene i međunarodno priznate moderne hrvatske države. Središnji dio rada stoga obuhvaća i analizira javno djelovanje i aktivnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj u razdoblju 1991. -1995., koje su se očitovale ponajprije kroz rad, stavove i odluke Biskupske konferencije Jugoslavije, odnosno (od 1993. godine) Hrvatske biskupske konferencije, kao službeno predstavničko tijelo biskupa Katoličke crkve u Hrvatskoj, a koje je donosilo i javnosti obznanjivalo službene stavove Crkve o svim važnijim političkim odlukama i događajima u Republici Hrvatskoj. Također, djelovanje Katoličke crkve u promatranom razdoblju obrađeno je i prikazano i kroz brojne druge javne istupe predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj i njihova nastojanja i upornost u traženju mira i zaustavljanja sukoba na ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske, kao i u zagovaranju poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Usporednom analizom izvornih dokumenata, službenih izjava i priopćenja Katoličke crkve, medijskih tekstova i relevantne literature, u radu je kronološki prikazano djelovanje i aktivnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj nakon uspostave demokracije i proglašenja njezine neovisnosti 1991. godine, u novonastalim političkim i društvenim okolnostima, te u ratnim uvjetima kao posljedicom velikosrpske agresije na Hrvatsku koja je započela u ljeto 1991. godine. Prikazano je također kakva je u tim prijelomnim političkim i ratnim zbivanjima bila uloga Katoličke crkve u hrvatskim, te međunarodnim okvirima, odnosno njezin utjecaj na domaće i svjetske političke i vojne dužnosnike, međunarodne institucije, domaću i svjetsku javnost, kolika je i kakva bila uloga Katoličke crkve u procesu međunarodnoga priznavanja Republike Hrvatske, te od kakvog je značaja bilo njezino pastoralno i karitativno djelovanje i moralni utjecaj na hrvatski narod u ratnim zbivanjima koja su obilježila hrvatsku povijest u prvoj polovici 1990-ih. U kontekstu javnoga djelovanja Katoličke crkve u promatranom razdoblju i njezina utjecaja na događanja u Hrvatskoj, također je obrađeno i pitanje njezina odnosa sa Srpskom VI pravoslavnom crkvom, kao i odnos sa Svetom Stolicom, odnosno utjecaj pape Ivana Pavla II. i službene vatikanske politike na zbivanja u Hrvatskoj u prvoj polovici 1990-ih. Završni dio rada donosi pregled materijalnih i ljudskih stradanja Katoličke crkve u Hrvatskoj, odnosno pregled stradanja crkvene arhitekture, koji je prikazan po (nad)biskupijama, te stradanja njezinih službenika.

Zbornik Janković, 2020

U historiografiji dosad nije poklonjena veća pažnja Milanu Žugelju, poznaniku i suborcu Andrije Hebranga u komunističkom pokretu, a po gestapovskim i udbinim dokumentima sudeći i čovjeku čija je smrt uzrokovana bliskom povezanošću s Hebrangom. Milan Žugelj je dva puta uhićen zbog Andrije Hebranga: prvi put 1942., kada je Hebrang u ustaškom zatvoru njega označio kao svog obavještajnog informatora u Beču i drugi put 1948., kada je Žugelj uhićen zbog sumnje da su Hebrang i on zajedno pristali na rad za gestapovske i ustaške organe. Baš zbog toga smo se odlučili za objavljivanje 19 dokumenata: 16 gestapovskih i 3 udbina, koji su primarna građa za rasvjetljavanje djelovanja Andrije Hebanga i Milana Žugelja; od tih 19 dokumenata su dosad samo dva bila objavljena (u knjizi M. Milatovića o Hebrangu, 1952), ali i ta dva u obliku faksimila, bez navođenja arhivskog izvora.

Historijski pogledi, 2018

The author of the paper deals with the research and study of the process of the dissolution of the former SFRY, and the restoration of the independence of Bosnia and Herzegovina, through the pages of the daily newspaper Oslobodjenje. Namely, important lexical sources relevant to the study of historical processes in Bosnia and Herzegovina are available in the Oslobodjenje paper, which monitored and brought news about the process of the dissolution of the SFRY, and the restoration of the independence of Bosnia and Herzegovina. Therefore, the aim of the paper is to investigate the atmosphere and the environment in which the changes were taking place, as was the case in Bosnia and Herzegovina, as was the reaction of the then side, but also the domestic, political and other public. In this way, one more complete picture of everyday life in Bosnia and Herzegovina is to be given in these fateful moments of its millennial existence and specialties.

MEGAHR podaci

Zbornik za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 2013

To čini i u oblasti seksualnosti. U kulturama koje su međusobno slične, kao onim kodiranim patrijarhalno-tradicionalističkim uzusima u sinergiji s verskim normama, poput autohtonog bosanskog sredinom XIX i latinoameričkog s početka XX veka -semiosfemo samoopisivanje, na sličan način kodira odnose prema bitnim aspektima života, pa i pitanjima odnosa među polovima. Patrijarhalna porodica se u takvim kulturama javlja kao značajan agens. S tim u vezi, ukazano je i na važne intertekstualne aspekte poetike hronotopa ubistva na vratima doma kao simbola zaštite i utočišta -invarijantnog simbola u svim kulturama. Istraživačka pažnja usmerena je i na retoričko-dramaturške aspekte referentnog hronotopa koji, začuđujućom sličnošću, međusobno intertekstualno koreliraju kod dvojice nobelovaca.