Dobne I Spolne Razlike U Nekim Vidovima Metakognicije

Psihologijske teme

U radu su prikazani teorijski argumenti i empirijske potvrde za ideju i protiv ideje da kognitivni procesi (mišljenje, rezoniranje, očekivanje i vjerovanje) ili emocije i motivacija mogu izravno utjecati na i mijenjati sadržaj vida. Prema hipotezi o modularnosti uma i Marrovoj računalnoj teoriji vid je informacijski zatvoren modul s fiksnom, urođenom arhitekturom. Ona se temelji na specifičnim načelima koja su bitno drugačija od općega kognitivnog funkcioniranja. Vid mora biti kognitivno inpenetrabilan zato jer mora stvoriti točnu mentalnu reprezentaciju vanjskog svijeta i time omogućiti jedinki uspješno snalaženje u njemu. Suprotno tome, prema modelu prediktivnog kodiranja, kao suvremenog oblika zagovaranja penetrabilnosti vida, mozak stalno generira predikcije koje olakšavaju i usmjeravaju procesiranje osjetnih informacija i posljedično mijenjaju ono što vidimo. U novije vrijeme mnoga bihevioralna i neuroznanstvena istraživanja pokazuju da se vid doista mijenja pod utjecajem nauče...

Gff, 2017

U radu smo došli do uvida da književnost u neoliberalnom društvu karakterišu, pre svega, njena ludička i didaktička funkcija. Rad pokazuje u čemu je važnost zapostavljene saznajne funkcije književnosti koja je ovoga puta zamišljenja kao slutnja budućih fenomena, a ne kao odraz sadašnjosti. Takva literarna slutnja izbegava ideološka ograničenja teorijskih koncepcija unutar kojih se tematizovani fenomeni pojavljuju danas, čime se oni pokazuju u novom svetlu. U konkretnom slučaju, pokazaće se da je Desnica u romanu Proljeća Ivana Galeba naslutio pojavu postmodernog plutajućeg subjekta i njegovih osnovnih karakteristika: odricanja od metanaracije, a samim tim i od volje za moć. Ključne reči: saznajna funkcija književnosti, umetnik, volja za moć, postmoderna

Okrugli sto s međunarodnim učešćem "Melanom", 2018

Melanom je globalni zdravstveni problem s kontinuiranim porastom u incidence. Rezultati tretmana metastatskog melanoma su, do skorašnjih napredovanja u terapijama, bili slabi, s medijanom ukupnog preživljavanja (OS) od 7,5 mjeseci i petogodišnjom stopom preživljavanja 6%. U kliničkim istraživanjima za metastatski melanom, selektivni inhibitori BRAF gena, vemurafenib i dabrafenib, pokazali su značajnu antitumorsku aktivnost i poboljšanje u OS i PFS kada se porede s dakarbazinom. Međutim, skoro će svaki pacijent tretiran BRAF inhibitorima imati progresiju bolesti, a tumori pokazuju reaktivacije MAPK puta u vrijeme pojave rezistencije. Specifična BRAF inhibicija vodi ka paradoksalnoj aktivaciji ćelija s RAS divljim “wild” genom uzvodno u MAPK putu i iz tih razloga vodi rezistenciji na terapiju, ćelijskoj proliferaciji i povećanoj stopi RAS kožnog toksiciteta. Pretklinički podaci sugerisali su da inhibitori MEK gena u MAPK putu mogu da zaustave rast i isprovociraju ćelijsku smrt kod nek...

Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za filozofiju., 2020

Veterinarska stanica, 2020

U ovom radu dana je usporedba odontoklastične resorptivne lezije u mačaka (FORL) s humanim karijesom, kao dvije najčešće dijagnosticirane bolesti u usnoj šupljini ovih dviju vrsta. FORL najčešća je bolest zuba u felida što prouzroči bol, gingivalnu upalu, uništavanje parodontnog veziva i gubitka zuba. Progresivna je bolest te je jedini tretman ekstrakcija zuba. Klinički se očituje hiperplastičnom ili hiperemičnom gingivom, a lezije su najčešće locirane na području premolara vrata zuba te se nazivaju vratnim lezijama. Specifične promjene koje se javljaju kod FORL-a su hipercementoza koja prouzroči gomoljast oblik vrha korijena, supererupcija, zadebljanja kosti duž alveolarne granice ili površine alveolarnih ploča. Simptomi su hipersalivacija i bolnost u području čeljusti gdje su oboljeli zubi i bolnost zuba zbog otvorenog pulpinog kanala. Karijes je po učestalosti druga bolest čovječanstva te obično započinje na mjestima gdje se najviše nakupljaju ostatci hrane te se oblikuje zubni p...

Ekonomski Pregled, 2012

Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 1970

Uporedna analiza Kišovog romana Peščanik i Albaharijevog romana Cink započinje hipotezom da se ova dva romana, uprkos tematskoj sličnosti, poetički razlikuju. Analiza Kišovog romana započinje tumačenjem modifikacija u autentičnom očevom pismu kojim se završava Peščanik. U stavu junaka da se sve osipa susrećemo se i sa univerzalnim iskazom, ali i sa autopoetički postavljenim pitanjem: kako književno uobličiti vreme u kome se sve osipa. Kiš to čini putem poverenja u Književnost, tačnije u njenu moć da preobrazi prepoznavanje u viđenje predmeta, te u moć da bude garant kontinuiteta. Nasuprot Kišovom poverenju u Književnost, kod Albaharija se pojavljuje radikalna sumnja u književnost, sumnja u moć njene forme i moć kontinuiteta. Izraz takve radikalne sumnje u književnost jeste žanr metafikcije, koji je istovremeno i karakterističan žanr postmoderne poetike.

Kriminologija Socijalna Integracija, 2002

Journal of Applied Health Sciences, 2016

Autori rada najtoplije zahvaljuju p. A. bobašu, svećeniku dominikancu na svesrdnoj i stručnoj pomoći u izradi rada. Uvod Duhovnost kao složeni i multidimenzionalni dio ljudskog iskustva usko je povezana s fenomenom zdravlja, bolesti, liječenja i izlječenja. brojna su znanstvena istraživanja kroz povijest potvrdila povezanost duhovnosti i poboljšanja zdravlja. Prva istraživanja na području Duhovna strana izlječenjanadnaravno čudo ili spontana remisija

Suvremena lingvistika, 2010

Mjerenjem pokreta oka u paradigmi slušanja istraživala se razlika u jezičnoj obradi u djece uredna jezičnog razvoja i djece s posebnim jezičnim teškoćama (PJT). Pri tome su mjereni anticipirajući pokreti očiju koji upućuju na...