Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?

Društvena istraživanja, 2006

hrcak.srce.hr

Emocionalna inteligencija je pojam koji se u posljednjih petnaest godina~esto spominjao u psiholo{koj, ali i {iroj op}oj javnosti. Naziv, definiranje i prva istra`ivanja emocionalne inteligencije vezuju se uz imena dvojice autora, Johna Mayera i Petera Saloveya, koji su svojstveno znanstvenoj metodologiji pomalo, ali sustavno, razvijali modele i instrumentarij za procjenu EI. U podru~ju mjerenja individualnih razlika u emocionalnoj inteligenciji naj~e{}e se spominju dva pristupa: a) samoprocjene vlastitih sposobnosti i b) ispitivanje emocionalne inteligencije testovima uratka. U Hrvatskoj je razvijeno nekoliko skala samoprocjene (

Suvremena lingvistika, 2010

Mjerenjem pokreta oka u paradigmi slušanja istraživala se razlika u jezičnoj obradi u djece uredna jezičnog razvoja i djece s posebnim jezičnim teškoćama (PJT). Pri tome su mjereni anticipirajući pokreti očiju koji upućuju na...

Određenje, naziv i prva istraživanja emocionalne inteligencije vezana su uz imena Saloveya i Mayera provedena devedesetih godina prošlog stoljeća. Emocionalnu inteligenciju su odredili kao skup sposobnosti koje bi trebale doprinijeti točnijoj procjeni i izražavanju svojih emocija, kao i procjeni tuđih emocija i njihovoj upotrebi u motiviranju, planiranju i postignuću ciljeva tijekom života. Kasniji modeli uvode pojam emocionalne kompetencije za koje su smatrali da su većim dijelom determinirane djelovanjem socijalnih, kulturalnih, obrazovnih i ostalih okolinskih čimbenika na biološku konstituciju organizma. U većini modela pretpostavlja se da emocionalno kompetentna djeca upravljaju svojim postupcima, mislima i osjećajima na prilagođen i fleksibilan način. U radu su prikazana relevantna istraživanja o presudnom utjecaju roditeljskih odgojnih stilova i interpersonalnih odnosa u obitelji na razvoj emocionalne inteligencije. U drugom dijelu prikazana su ispitivanja utjecaja emocionalne inteligencije na socijalnu prilagođenost. Utvrđeno je da je niska razina emocionalne inteligencije značajan prediktor interpersonalnih sukoba. U brojnim istraživanjima rezultati ukazuju da su adolescenti s nižom razinom emocionalne inteligencije imali višu razinu agresivnosti i konfliktnih ponašanja od vršnjaka s višom razinom emocionalne inteligencije. Dodatno, utvrđeno je da su mladi s višom razinom emocionalne inteligencije u prosjeku manje skloni raznim ovisničkim ponašanjima, uspješnije rješavaju stresne situacije, izbjegavaju sukobe i imaju nižu razinu agresivnog ponašanja. Rezultati istraživanja prikazanih u ovom radu potvrđuju navedene pretpostavke i sugeriraju zaključak da je emocionalna inteligencija vrlo važan preventivni i zaštitni čimbenik od nastajanja različitih poteškoća u ponašanju kao i eventualnog razvoja psihopatoloških poremećaja.

1973

Зборник радова Економског факултета у Источном Сарајеву, 2013

Rezime: U posljednje vrijeme sve se više pažnje posvećuje uključivanju emocionalnih znanja u analizu procesa razmišljanja pri donošenju ekonomskih poslovnih odluka. Cilj ovog rada je da uz pomoć dostupne literature iz različitih naučnih disciplina, koje tretiraju različite aspekte uticaja emocija na odlučivanje pokuša pronaći novi kvalitet, odnosno novo znanje u navedenoj oblasti, koje će pomoći akterima da efikasnije i efektivnije donose odluke. U radu smo koristili komparativna metodu, da bismo upoređivali sličnosti i razlike te prednosti i nedostatke ranijih modela odlučivanja, koje nisu uključivale emocionalne komponente sa novim modelom koji uključuje navedene komponente.

Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za filozofiju., 2020

Hrvatski Casopis Za Odgoj I Obrazovanje, 2012

Research into educational processes reveals that the dominant emotions are boredom and fear and that negative emotions are prevalent, but also that the situation can be changed and a domination of positive emotions can be reached. Emotions are not only a part of educational climate, but the essential aspect of educational process. They form a part of both verbal and non-verbal communication, they are the subject of teaching in art education, but also in the overall human relationships. Emotions can be perceived as love towards one's own profession, towards the subject we work on, towards pupils or students, but also reversely-that of pupils and students towards teacher, subject or profession. Successful teaching is not only based on emotions, it is, as Pestalozzi put it, a unity of head, heart and hand. This paper is the result of the project which has been carried out at three levels: (1) a study into theoretical level of emotions in teaching; (2) a seminar for teachers on the emotions in teaching with the application of a creative approach, collection of teachers' questions about the issues in practice and survey of emotional climate in this form of educational process; and (3) a report on the results of the project and solutions to the problems in practice. The aim of this research has been to apply the so-called lateral thinking onto the issue of emotions in teaching, by using this method in seminars for teachers, while approaching the issue in six different ways: as a process, information, emotionally, critically, optimistically, and creatively. In writing this paper we have also used this approach, which represents a shift from the positivist approach. The obtained results indicate that there is a problem of fierce and uncontrolled emotional reaction in practice, a problem of heavy emotions that are the result of child trauma and unpleasant emotions connected with grading and ranking. It turns out that teaching with the creative technique of 'lateral thinking' cause favourable emotional climate and the seminar participants felt pleasant emotions in 98% cases.