Evropska unija i rodna ravnopravnost knjiga 1

2013

Etnoloska Tribina, 2009

Članak propituje neke od pristupa teorije diskursa pitanjima identiteta i implikacije na analizu europskoga identiteta. Mnogo je literature o europskome identitetu i članak se ponajprije usredotočuje na radove koji pokrivaju teme "europske kulture" (pitanja jezika, multikulturalizma, baštine, pripadnosti, granica, identifikacije). U propitivanju pristupa europskom identitetu članak pokazuje vrijednost sinteze između diskurzivne teorije Ernesta Laclaua i Lacanove misli kako je razrađuje Slavoj Žižek.

Folia onomastica Croatica, 2003

Reforma izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, 2021

U ovom radu ponudit će se rodna analiza potreba i mogućih pravaca reforme izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Fokus rada će biti na tri centralna istraživačka pitanja. Prvo, analizirat će se u kojoj mjeri i na koji način konsocijacijski politički sistemi o(ne)mogućavaju predstavljanje žena u politici. Pri tome će se u obzir uzeti različite dimenzije predstavljanja (formalno, deskriptivno, sadržajno i simbolično predstavljanje). Drugo, analizirat će se da li je Izborni zakon Bosne i Hercegovine usklađen sa Zakonom o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine. I treće, ispitivat će se u kojem pravcu se trebaju i mogu odvijati reforme izbornog zakonodavstva BiH. U tom kontekstu biće predstavljene i preporuke CEDAW komiteta i različite rodno odgovorne inicijative za reforme izbornog zakonodavstva koje dolaze kako od institucija nadležnih za rodnu ravnopravnost, tako i iz sfere civilnog društva.

2017

Филолог – часопис за језик књижевност и културу, 2020

Rad se bavi analizom srpskih i španskih poslovica i izreka o braku iz sociolingvističke perspektive, a korpus koji analiziramo prikupljen je iz zbirki poslovica i onlajn baza. Sociolingvistička analiza paremija koje se bave temom stupanja u brak i odlučivanja o adekvatnom bračnom partneru/partnerki, kao i poželjnim okolnostima i ljudskim osobinama, pruža sliku muško-ženskih i bračnih odnosa u srpskom i španskom društvu. Paremije su odabrane kao predmet analize imajući u vidu da oslikavaju društvene i kulturne ideje naroda koji ih koristi i sadrže informacije o ponašanju i načinima razmišljanja određene zajednice, što omogućava da uvidimo kulturne modele formirane oko različitih tema. Analiza paremija o poželjnim osobinama i vrlinama žena prilikom stupanja u brak, kao i o ulogama muških članova porodice zaslužnih za donošenje odluka o braku, potvrđuje postojanje patrijarhalnog kulturnog modela i tradicionalan karakter srpskog i španskog društva i kulture, koji se zasniva na hijerarhijskoj muško-ženskoj društvenoj organizaciji. Žene su ograničene na privatni domen, ostaju u okviru kuće i porodice, poželjno je da budu vredne, štedljive, poslušne i da nose miraz. Cilj ovog rada je da osvesti kulturno i jezičko nasleđe u vidu poslovica i izreka na srpskom i španskom jeziku jer ono predstavlja jedan od načina legitimizacije i održavanja – na hijerarhiji moći zasnovanih – rodnih odnosa.

2016

Iako je dostupnost pobačaja pitanje ljudskih prava, učestali su napadi na liberalne zakone o pobačaju koji počivaju na stajalištu da fetus ima pravo na život, premda to ne proizlazi iz međunarodnog prava. Posljednjih godina u Hrvatskoj regulacija pobačaja ponovno postaje aktualna politička i društvena tema, a uskoro se očekuje odluka Ustavnog suda povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (NN 18/78). S obzirom na aktualnost teme i nedostatak (međunarodno)pravne literature ovim se člankom želi pridonijeti informiranoj, znanstveno utemeljenoj raspravi o međunarodnopravnim obvezama država pri regulaciji pobačaja i implementaciji zakona u praksi. Članak analizira praksu Europskog suda za ljudska prava i Europske komisije za ljudska prava u odnosu na regulaciju pobačaja stavljajući tu praksu u kontekst globalnih standarda, posebice onih koji proizlaze iz prakse odbora uspostavljenih konvencijama za zaštitu ljudskih prava Ujedinjenih naroda. Analiziraju se slučajevi koji kritiziraju zakone o pobačaju ili njihovu implementaciju u praksi: oni koje su podnijeli partneri žena koje su pobacile te oni koje su podnijele žene. Pozornost se posvećuje sljedećim pitanjima: prepoznaju li Sud i Komisija pravo na reproduktivno samoodređenje i u kojoj mjeri te kako pristupaju procjeni balansiranja između različitih interesa i primjenjuju li doktrinu slobodnog polja procjene. Također se razmatra koliko je praksa Suda i Komisije usklađena s praksom tijela UN-a. Zaključno se sumiraju obveze koje državama članicama nameće Konvencija u vezi s regulacijom pobačaja. Ključne riječi: regulacija pobačaja, praksa Europskog suda za ljudska prava, praksa odbora UN-a * Dr.sc. Ivana Radačić, viša znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar

Croatica et Slavica Iadertina, 2009

Što je obitelj? U tekstu će se pokušati obraditi tema obitelji u djelima suvremene ruske spisateljice Ljudmile Ulicke. Njezina su djela često definirana kao "obiteljske sage" jer je tema obitelji jedna od najprisutnijih u njezinim romanima i novelama. Mjesto i vrijeme obitelji najznačajnija su sjecišta koja nam daju mogućnost da se pokuša odgovoriti na pitanja: što je obitelj, tko obitelj čini, kada se ona okuplja, tko su njezini članovi i sl. Budući da suvremena obitelj kakvu opisuje Ulicka, često dokida "srodstvo po krvi", u njezinoj je prozi često riječ o "srodstvu po izboru". Tekst će stoga pokušati pokazati da je slučaj postao važniji od determinizma, što odgovara općim postavkama postmodernističke proze. Ključne riječi: obitelj, porodica, vrijeme obitelji, mjesto obitelji, krvno srodstvo, srodstvo po izboru Citiramo li rječnike, naići ćemo na vrlo srodne definicije obitelji: "obitelj je ukupnost bliskih rođaka koji žive zajedno" (Dal', 2003) ili "zajednica roditelja s djecom i drugima u istom kućanstvu" (Anić, 2000). Obitelj se definira i kao "mala grupa osnovana na braku ili krvnom srodstvu, čiji su članovi povezani zajedništvom svakodnevice, uzajamnom moralnom odgovornošću i uzajamnom pomoći" (BCÈ, 2005) ili, kako definira Opća enciklopedija, obitelj je "osnovna društvena zajednica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, obično roditelja i djece, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije" (Opća enciklopedija, sv. 6, 1980). U svima ovim definicijama uočavaju se dva osnovna elementa: rodbinska veza i zajednički život. U brojnim pak sociološkim analizama koje se bave pitanjima obitelji, obitelj je definirana kao: "kolijevka čovječanstva", "veza biološkog i socijalnog", "dio 1 Ovaj je tekst nastao kao odgovor na temu Međunarodne filološke konferencije održane u Sankt-Peterburgu 2006. godine te je u ovome obliku znatno proširena i dopunjena verzija referata pročitanoga na spomenutoj konferenciji od 13. do 18. ožujka iste godine pod temom: "Sem'ja i ee raspad. Determinizm i slučajnost' v proizvedenijah Ljudmily Ulickoj" i teksta objavljenoga pod tim naslovom u zborniku Materialy XXXV Meždunarodnoj filologičeskoj konferencii. Istorija russkoj literatury, 2006.

Književni jezik

The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...

Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду

Nastava rumunskog kao stranog jezika je u Srbiji, ali i u celom svetu, u toku poslednje decenije doživela potpuni preobražaj. Sve je više dostupnog materijala koji se može koristi kao primarno ili sekundarno sredstvo u nastavi rumunskog jezika. S druge strane, sve je manji broj radova koji se bave analizom sadržaja udžbenika na rumunskom jeziku. Stoga je predmet ovog rada analiza sadržaja i procena zastupljenosti elemenata kulture u udžbenicima za učenje rumunskog jezika kao stranog. Metodom analize sadržaja želeli smo da pokažemo u kojoj meri su elementi kulture – znamenitosti, turizam, obrazovanje, umetnost, tradicija i sport – zastupljeni i na koji način su u udžbenicima predstavljeni. Za potrebe rada analizirali smo šest udžbenika koji se koriste u nastavi rumunskog jezika kao stranog na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Neophodno je bilo uzeti u obzir sve kategorije kako bi se moglo doći do zaključka koje kategorije su više ili manje zastupljene (po sadržini i po formi) u u...