Telegrami za Angela Palmerasa: Priče iz ratnog djetinjstva

Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku, 2011

SAŽETAK: Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milo srđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku rekonstru iraju se okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na silna smrt i proces koji je uslijedio stavljaju se u kontekst obiteljskog nasilja i demografskih prilika u desetljeću neposredno nakon velikog potresa. Razmatra se odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine. Uvod Poniranje u prošlost izazovan je pothvat, osobito kada se radi o istraživanju djece koja se "rijetko vide i čuju u izvorima pa su za povjesničare najopskurnija društvena skupina". 1 Za Nikolu, dvije su tragične okolnosti učinile pisani trag njegova postojanja dubljim i trajnijim: prvo što je bio napušten i drugo što je svoj kratki život skončao nasilnom smrću. Matične knjige, koje su inače prvorazredni izvor za proučavanje povijesti stanovništva, osobito onih slojeva i pojedinaca koji svojim marginalnim društvenim položajem izmiču notarskim zapisima jer, primjerice, ništa nemaju i ništa ne nasljeđuju ili pak spadaju u onu većinu koja nikada nije zabilježena u spisima kriminalnih sudova, o dječačiću Rina Kralj-Brassard, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,

Desničini susreti 2012. Dio 1., 2013

UDK: 32-05Tito"1940/48"(045) Izvorni znanstveni članak Sažetak: Pripovijest o "Narodnooslobodilačkoj borbi" bila je važna uporišna točka u legitimacijskom diskursu jugoslavenskih komunističkih vlasti, a u velikoj se mjeri temeljila upravo na radovima Josipa Broza Tita. Svoje ključne radove posvećene NOB-u Tito je napisao u razdoblju od 1941. do 1948. godine, dok se ratu kasnije vraćao uglavnom kroz svoja sjećanja, intervjue i prigodne govore. U radu se stoga analiziraju i kontekstualiziraju njegovi članci, politički referati i prigodni govori nastali u navedenom razdoblju, kao i ključni obrasci i predodžbe o ratu koji su postavljeni u Titovim radovima. Posebna pozornost posvećena je referatu na Petom kongresu KPJ 1948. godine, pri čemu se nastoje utvrditi razlike u odnosu na ranije tekstove, odnosno nova značenja pripisana NOB-u u promijenjenom političkom kontekstu sukoba sa SSSR-om. Posljednje poglavlje donosi okvirni osvrt na recepciju Titova djela nakon 1948. godine.

2020

ovime izjavljujem da je moj diplomski rad pod naslovom Djetinjstvo i infantilizam u romanu "Oblomov" I. A. Gončarova rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi. Sadržaj mojega rada u potpunosti odgovara sadržaju obranjenoga i nakon obrane uređenoga rada. Zadar, 7. srpnja 2020.

Sociološki diskurs, 2013

This paper examines the structure of the underage delinquents' opinions on the perceived behavior of their parents. The juvenile delinquents commented on the behavior of their mothers and fathers according to a specially constructed nonstandardized questionnaire. Particular features of each delinquent's estimation were important for the definition of those aspects of parental behavior which are significant for the appearance of delinquency in their children. Factor-scale achieved by the application of the Basic Components Methods indicated that emotional neglect by the mother, aggressiveness by the father, and inconsistent discipline exercised by the mother are crucial aspects of parental behavior according to which future delinquency can be predicted. These results lead to a conclusion that the perception of negative parental behavior towards the children in the period of early childhood is central to the appearance of delinquency in the period of adolescence.

Ljetopis Socijalnog Rada, 2015

Poznańskie Studia Slawistyczne, 2023

In this paper I analyze one of the first collections of poems for children in the SCBM language, Niz dragocijenoga bisera ili Duhovne i moralne pjesme za djecu by Jovan Sundečić (Zadar 1856, Cetinje 1865). Although many have stated that it is one of the first original publications intended for children and young readers of the South Slavic area, there has been no detailed analysis of it until now. In the introductory part of the paper, I will look at the circumstances which led to creation of literature for children and young people, in the central part, through the analysis of Sundečić's book, I will show why Romanticism in children's literature inevitably intertwined with Enlightenment, and I will try to illuminate the socio-historical circumstances that led to the reprint. In the conclusion, I make an evaluation of the book from the viewpoint of Romanticism, as the period in which it was created, as well as the contemporary moment, which tends to mark the timeless literary qualities.

Politicka Misao, 2013

Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, 2023

Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 2006

Mnogi misle da za poznavanje osobe nije bitno poznavati njegovu biografiju. Kažu, dovoljno je poznavati osobu na izravan, neposredan način. To je točno. Nema ništa dragocjenije nego poznavati osobu kroz susrete, kroz zajedničko bivanje, rad, smijeh i žalost, kroz život. No, često se, susrećući ljude u određenom životnom razdoblju i upoznajući njihovu osebujnu osobnost, pitamo gdje su i kako te osobe oblikovane, što ih je učinilo takvima kakve jesu. I premda znamo da ljudski duh posjeduje neizmjernu snagu, koja mu omogućuje da se iskaže i oblikuje onkraj svakog očekivanja i izvan svih socio-kulturoloških spona, njegov duh i njegov život oblikuje mnoštvo ljudi, susreta, podneblja, događaja. Čovjekova se stvarnost u svoj složenosti otkriva kao jednostavno tkanje prelijepe tkanice od mnoštva raznobojnih vlakana. To je ono što nazivamo biografijom jedne osobe. Obično riječ biografija izaziva nemalu odbojnost jer se čini da je riječ o službenom izvješću o nečijemu životnom putu ili pokušaju nedostatne objektivizacije svega onoga što čovjek jest. Ili se čini kako je riječ o književnome rodu koji je, premda već prisutan u davnim vremenima, postao popularnim i unosnim u naše vrijeme. Biografije i autobiografije pišu se po narudžbi i s točno određenom svrhom. Unatoč svemu tomu biografija jednoga čovjeka nešto je nemjerljivo. Onaje poput autokarte koja nam pokazuje pravi put i usmjerava nas kada se izgubimo. Čovjek je sazdan i od svoje vlastite biografije koja se isprepleće s mnoštvom drugih biografija.

Vjesnik Istarskog arhiva, 2019