OČUVANJE TRADICIJE U ŠPANSKOJ POEZIJI ZA DECU

Филолог – часопис за језик књижевност и културу, 2020

Rad se bavi analizom srpskih i španskih poslovica i izreka o braku iz sociolingvističke perspektive, a korpus koji analiziramo prikupljen je iz zbirki poslovica i onlajn baza. Sociolingvistička analiza paremija koje se bave temom stupanja u brak i odlučivanja o adekvatnom bračnom partneru/partnerki, kao i poželjnim okolnostima i ljudskim osobinama, pruža sliku muško-ženskih i bračnih odnosa u srpskom i španskom društvu. Paremije su odabrane kao predmet analize imajući u vidu da oslikavaju društvene i kulturne ideje naroda koji ih koristi i sadrže informacije o ponašanju i načinima razmišljanja određene zajednice, što omogućava da uvidimo kulturne modele formirane oko različitih tema. Analiza paremija o poželjnim osobinama i vrlinama žena prilikom stupanja u brak, kao i o ulogama muških članova porodice zaslužnih za donošenje odluka o braku, potvrđuje postojanje patrijarhalnog kulturnog modela i tradicionalan karakter srpskog i španskog društva i kulture, koji se zasniva na hijerarhijskoj muško-ženskoj društvenoj organizaciji. Žene su ograničene na privatni domen, ostaju u okviru kuće i porodice, poželjno je da budu vredne, štedljive, poslušne i da nose miraz. Cilj ovog rada je da osvesti kulturno i jezičko nasleđe u vidu poslovica i izreka na srpskom i španskom jeziku jer ono predstavlja jedan od načina legitimizacije i održavanja – na hijerarhiji moći zasnovanih – rodnih odnosa.

Poznańskie Studia Slawistyczne, 2023

In this paper I analyze one of the first collections of poems for children in the SCBM language, Niz dragocijenoga bisera ili Duhovne i moralne pjesme za djecu by Jovan Sundečić (Zadar 1856, Cetinje 1865). Although many have stated that it is one of the first original publications intended for children and young readers of the South Slavic area, there has been no detailed analysis of it until now. In the introductory part of the paper, I will look at the circumstances which led to creation of literature for children and young people, in the central part, through the analysis of Sundečić's book, I will show why Romanticism in children's literature inevitably intertwined with Enlightenment, and I will try to illuminate the socio-historical circumstances that led to the reprint. In the conclusion, I make an evaluation of the book from the viewpoint of Romanticism, as the period in which it was created, as well as the contemporary moment, which tends to mark the timeless literary qualities.

Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 2016

Novi Muallim, 2017

Sažetak: Istinski procvat i pravi razvoj, naša književnost, i u prozi u i poeziji, doživljava sa dolaskom islama. Uključivanjem u islamski kulturno -civilizacijski krug, naši autori po ugledu na orijentalno književno naslijeđe, naročito kada je riječ o divanskom pjesništvu, ispisuju stihove koji su nerijtko, zahvaljujući bogatstvu svoga izraza, svojoj sadržajnosti i dubokoj duhovnoj poruci, te izuzetnom majstorstvu bosanskih autora, nadmašivali i stihove svojih prethodnika na koje su se ugledali. Mnoštvo je tema i motiva koji su probudili inspiraciju naših pjesnika da o njima na svoj način progovore. Tesavvuf je najinspirativnija i najprisutnija tema u poeziji i djelima naših pjesnika. Sufijsko učenje o svijetu i životu, i sistem življenje koji su nerijetko i sami praktikovali, ostvario je veliki uticaj na njih. Naročito je značajan uticaj ovog stvaralaštva u prikazu tog duhovno -spoznajnog apekta svijesti naših ljudi. Tačnije, primijetna je tendencija naših pjesnika, da svojim stihovima u našem čovjeku pobude istinski osjećaj privrženosti Bogu i želju za usklađivanjem životnog puta u skladu sa Njegovim htijenjem i odredbom. Posmtrajući njihova djela, možemo primjetiti da u njima dominiraju tri osnovna motiva: ljubav, vino i ljepota.

Dijete, igra, stvaralaštvo, 2016

Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Prihvaćanje i doživljavanje estetskih osobina gotovo je uvijek emocionalno obojeno. Glazbena nastava se u ranom školskom obrazovanju ostvaruje putem pjevanja, sviranja, slušanja glazbe, glazbenog stvaralaštva kao i pokreta na glazbeni poticaj, i ne postoji nikakav razlog da djeci ne približimo taj neophodno potreban doživljaj umjetničkog dijela i u ranijoj predškolskoj dobi. Bezrazložno, zapostavljeni glazbeni sadržaji i aktivnosti u odgojno obrazovnom sustavu su upravo narodno stvaralaštvo i tradicijska glazba. Dakle, rad inicira potrebu intenzivnijeg približavanja tradicijske glazbe djeci predškolske dobi pomoću integriranog razvojnog kurikuluma u umjetničkim područjima. Empirijski dio rada ukazuje na negativan utjecaj masovnih medija u kojima moderna glazba postaje sve popularnija te sve više potiskuje vrijednosti tradicijske glazbe. Tradicijska je glazba jako važna za estetski odgoj djeteta, stoga je potrebno da se u vrtićkoj dobi upoznaju s tom vrstom glazbe. U tome najveću ulogu imaju roditelji i odgojitelji, koji su anketirani u cilju razvoja suradničkog odnosa kojim bi se dijete zaštitilo neselektivnog pristupa ponudivši im vrijednosti koji proizlaze iz tradicijske glazbe. Ovim istraživanjem pokušat će se između ostalog odgovoriti na pitanja kolika je razina osviještenosti kod roditelja i odgajatelja i kakvo je njihovo mišljenje o važnosti tradicijske glazbe za taj dječji uzrast. Ključne riječi; glazba, tradicija, dijete, odgoj, doživljaj kultura Summary Accepting and experiencing esthetical characteristics is always very emotionally driven. Musical education in the early schooling system is conducted through singing, playing musical instruments, listening to the music, musical creative work as well as inciting musical development. Consequently, there is no reason not to bring nearer this very essential form of artistic expression to the children in the earliest levels of pre-school education. Without any obvious reasons, neglected musical materials and activities in the schooling system are traditional music and national musical heritage. Thus, this work initiates the need for more intense work on brining closer the traditional music to the children of pre-school age through the curriculum of integrated development in different forms of artistic expressions. Empirical part of this work focuses on the negative influences of mass media in which the modern musical forms are more and more popular and are more and more taking away the space the traditional musical values deserve. Traditional music is very important in the aesthetical development of the child, so it is necessary to introduce them to this type of music at the kindergarten stage. Important part in this development is played by the parents and kindergarten teachers. Parents and teachers are surveyed for the purposes of developing a more collaborative relationship in order to protect children from unselected influences offering them values that derive from the traditional music. This research will offer answers, among others, on the questions about the level of parents’ expertise and what is their opinion on importance of traditional music on for the development of pre-school children. Keywords: music, tradition, children, development, experiencing culture Tradicijska glazba Prenoseći narodno stvaralaštvo na najmlađe naraštaje, nastavljamo tradiciju i zalog očuvanja tradicionalnih vrijednosti. Bilo koja umjetnost u bilo kojem vremenu ne može se zamisliti bez folklornih elemenata, premda je njegov udio ponekad jedva zamjetljiv. Vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti zasnivaju se manje ili više na elementima folklora. Narodna melodija koja se čuje negdje u pejzažu nosi sa svojom melodikom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno živi i od kojeg je autentično izrečen. Dakle, ako se želi emocionalno doživjeti i glazbeno realizirati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba proučiti atmosferu i psihologiju dotičnog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno stopljeni. Folklor ne nameće nikakve dogme i propise, on omogućava potpunu slobodu umjetniku u njegovom stvaranju i interpretiranju. (www.wikipedia.com) Tradicijska glazba u Hrvatskoj, kao i drugdje, očituje se kroz sve segmente narodnog stvaralaštva, glazbu, poeziju, prozu, pjesmu, ples, običaje, narodne igre... Svi se oni odlikuju bogatstvom različitih stilova izvođenja, heterogenošću repertoara, raznovrsnošću napjeva korištenih glazbala, navika, običaja... Takva je raznorodnost posljedica neujednačenih uvjeta življenja, turbulentnih povijesnih zbivanja te smještaja Hrvatske na zemljopisnom, političkom i kulturnom susretištu srednjoeuropskog, balkanskog i mediteranskog prostora. Upravo zbog bogatsva i šarolikosti tradicijske glazbe u Hrvatskoj, potrebno je ustrajati na tome da ta ista tradicija ne padne u zaborav. Najsigurniji put do očuvanja tradicije je upravo preko najmlađih naraštaja – djece. Zbog toga sugeriramo i vidimo riješenje kroz promicanje brojnih aktivnosti i sadržaje kroz razvojne inegrirane kurikulume umjetničkih područja koje, što se tiče glazbe, sadrže: brojalice, igre s pjevanjem, dječje pjesme, narodni običaji, nošnje, te kao najkompleksnija aktivnost, narodni plesovi.

Anafora, 2016

The study explores the way Sándor Márai's novel entitled Féltékenyek (The Jealous Ones) has modernized the anecdotal tradition of the 19th century Hungarian literature. In addition, it aims to point out the one-sidedness of the approach that considers anecdotal narration old-fashioned in the context of modern literature. The major assumption of the study is that Márai applies anecdotal familiarity as an expression of commonly accepted values of the bourgeois way of life. This concept of familiarity primarily differs from its 19th century version characterized by intimate informality in being more abstract, more intellectual and more formal.

Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 2018

U prvom delu teksta se opisuje proces auto-sakralizacije moderne poezije, kao način na koji moderna poezija izdvaja pesnički čin i pesnički jezik iz sfere ekspresivne teorije i prostora svakodnevnice. U daljem toku teksta pokazuje na koji način se poezije sakralizuje kod Raičkovića (zaključno sa prvim izdanjem zbirke Kamena uspavanka iz 1963) da bi se potom kreirala tipologija gestova desakralizacije poezije na primeru poeme Slučajni memoari (1978)

2013

Omeragić, Merima. „Žensko pismo i re/konsturkcija ženske književne tradicije“. Zeničke sveske 18 (2013): 38-47, https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=6503

2006

Predmet ovoga djela je pomorski priručnik Pratichae schrivaneschae pomorca i pisca Julija Balovića (1672Balovića ( .-1727.) .) roñenog u Perastu, tada posjedu Mletačke Republike, danas u Crnoj Gori, potomka ugledne peraške pomorske obitelji albanskog podrijetla. U vrijeme mira obnašao je službu suca, a u vrijeme rata dužnosti brodskog pisara i zapovjednika, sudjelujući u mnogim pomorskim bitkama protiv pirata i Turaka. Osim navedenog djela, Balović je pisac poznate Peraške kronike na talijanskom jeziku u kojoj je opisao dogañaje od 1541. do 1658. godine, te zbirki narodnih pjesama jadranskoga primorja na hrvatskom jeziku. Uvodni dio čini prolog Gabriela Cavazzija, ravnatelja Instituta za istraživanje picenske pomorske povijesti (str. 6.-9.), napomena prireñivačice Ljerke Simunković (str. 10.-11.) te opsežna uvodna studija pisana usporedo hrvatskim i talijanskim jezikom (str. 12.-44.). Uvodna studija sadrži povijesni kontekst nastanka priručnika, podatke o Boki kotorskoj u 17. i 18. st, o pomorsko-trgovačkim obiteljima značajnim u jadranskoj pomorskoj trgovini (posebice o obitelji Balović), višestoljetnoj tradiciji pomorskih škola u Boki kotorskoj itd. Autorica ističe dva čimbenika koja su pomogla procvatu obalnih gradova Boke kotorske: premještanje središta svjetske trgovine na Mediteran, te naseljavanje alžirskih pirata u Ulcinju. Perast je postao granična zona gdje je bilo moguće organizirati trgovinu izmeñu Istoka i Venecije, kao i mletačka utvrda protiv Turaka i pirata. Brodski pisar je osoba javnopravnog karaktera koja je obzirom na rijetku pismenost toga doba najčešće bila jedina pismena osoba na brodu, pa je stoga uživao razumljiv ugled. Svi upisi u službene brodske knjige imali su javnu vjeru (fidem publicam), pa je brodski pisar, poput notara na kopnu, persona credibilis (osoba javne vjere). Svi brodovi nosivosti preko četrdeset vagana, bili su obvezni imati brodskog pisara. Primarna je dužnost brodskog pisara bila da zapiše svu robu na brodu te da tri dana nakon isplovljavanja svakom pojedinom vlasniku robe predoči popis roba koje su za račun svakoga od njih primljene na brod. O značaju osobe brodskog pisara na brodu govori stara mornarska izreka: "Na brodu je zapovjednik Bog, a pisar njegov prorok". Na kraju uvodne cjeline nalazi se popis izvora i literature (str. 42.-44.). Centralni dio rada (str. 53.-106.) posvećen je dvama rukopisima pod istim naslovom, od kojih prvi rukopis A iz 1693. godine (pohranjen u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici) ima 117 listova i sadrži različita pisma koja su trebala poslužiti kao predložak brodskim pisarima mletačkih trgovačkih i ratnih brodova u njihovim svakodnevnim aktivnostima pisanja različith pismena (pomorskih ugovora, brodskih isprava itd). Priručnik takoñer sadrži: slova različitih pisama (latinička, grčka, glagoljička, slova bosanske i srpske ćirilice), brojeve (rimske,

2019

This paper interprets the various learning strategies present in the novels of Frankenstein or Modern Prometheus and Tarzan. Emphasis is placed on learning strategies, primarily learning strategies of language acquisition and language learning, and then learning about the natural environment and knowing one's identity. There is an interesting bond that novels share with feral or wild children. The interpretation of these works was carried out through a literary, pedagogical and psychological approach.