HRVATSKO HIDROLOŠKO DRUŠTVO

sumlist.sumari.hr

Lijec̆nic̆ki vjesnik

Lijec̆nic̆ki vjesnik, 2010

Sa`etak. U Zagrebu je 12. prosinca 2009. odr`an simpozij »Dijete u suvremenome hrvatskom dru{tvu«, koji su organizirali Hrvatsko pedijatrijsko dru{tvo, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i UNICEF za Hrvatsku. Predava~i su prikazali va`ne podatke o te{ko}ama kojima su izlo`ena djeca u Hrvatskoj. Naime, nove bolesti, koje su u suvremenom svijetu sve ~e{}e u djece, zahtijevaju od svih koji su uklju~eni u zdravstvenu za{titu djece nove pristupe radu, {to podrazumijeva i dodatnu edukaciju. To nisu bolesti uobi~ajene u svakodnevnoj lije~ni~koj praksi. Pristup dru{tva, zbog raznolikosti te{ko}a s kojima se djeca suo~avaju, mo`e biti samo multidisciplinaran. Temeljni nacionalni interes dru{tva je usmjeriti vi{e pozornosti i financijska sredstva na zdravstvenu za{titu djece, jer to osigurava opstanak i zdravu budu}nost dru{tva. Taj pristup zahtijeva nacionalni konsenzus i jasnu politi~ku odluku svih odgovornih slu`bi.

2009

U istraživanom području izdvajaju se tri prirodnogeografske cjeline pogodne za naseljavanje: Uži podgorski pojasevi, pobrđa i rubovi riječnih dolina. Podgorski pojasevi vrijedni su u početnoj fazi naseljavanja i u toj zoni nalazimo brojne izvore, no uglavnom manje izdašnosti. Pobrđa su intenzivno naseljavana od 15. do 18. st., a oblik naseljenosti je disperzan, s mnogim zaselcima. Brojni su prirodni i društveni čimbenici uzrokovali disperznu naseljenost, a svakako i razmjerno teška vodoopskrba iz ograničenih vodnih resursa. Rubovi dolina naseljavani su u 18. stoljeću, isprva kao nepovoljni jer su doline prirodno nepogodne za naseljavanje zbog svoje provodnosti, čestih magla i temperaturnih inverzija. Vlažne doline su prepreke, a pobrđa prometno značajnija sve do željezničkog doba kada naselja na rubovima dolina postaju najvažnija naselja. Razvoj prometa i regulacijski radovi u drugoj polovici 20. st. dovode do daljnjeg jačanja naselja na dolinskim rubovima, a dolinske ravni sve se i...

2018

2013

Mljekarstvo, 1991

Radovi. Razdio povijesnih znanosti

U ovom radu daje se izvještaj o istraživanju i obrada građe jednoga grobnog humka iz ranoga brončanog doba, zvanoga Mala glavica, smještenog na kosi Matakov brig u selu Podvršje, sjev. ist. od Kadra, blizu jedne brončnodobne gradine zvane Mali Šibenik. Humak je istražen u okviru praktičnoga terenskoga rada studenata arheologije Filozofskoga fakulteta u Zadru 1986. godine. Imao je promjer 14x15 m I visinu 0,70 m, jer je dosta oštećen odnošenjem kamenja. Sastojao se od zemlje i kamenja. Bio je izgrađen tako što je najprije obzidom od kamenja označen krug promjera oko 10 m koji je zatim ispunjen čistom zemljom crvenicom debljine oko 20—30 om i na im podlogu polagani ostaci spaljenih pokojnika, pa pokriveni naslagom kamenja i zemlje, prvotne visine oko 1,5—2 m. U humku su otkrivena 4 oštećena groba s ostacima spaljenih pokojnika, od kojih su tri bez grobne škrinje, a jedan sa škrinjom od neobrađenoga kamenja. Od prilogu u jednom grobu nađen je samo I zub psa. Međutim, veća količina grad...

2009

Dijatomejska zemlja (DZ) je silicijska sedimentna stijena koju izgrađuju fosilizirani ostatci jednostanicnih biljnih organizama, dijatoma, srodnih algama. Fosilni ostatci (frustule) izgrađeni su gotovo potpuno od amorfnog silicijskog dioksida vrlo male i zanemarujuce otrovnosti za sisavce. U brojnim zemljama amorfni silicijski dioksid je dozvoljen dodatak u ljudskoj i stocnoj hrani. DZ je vjerojatno najdjelotvornije prirodno prasivo koje se vec, osim razlicitih i brojnih upotreba, desetljecima rabi i kao insekticid u zastiti uskladistene zrnene robe. Uporaba DZ je veoma sigurna, gotovo zanemarujuce opasnosti i osigurava dugotrajnu zastitu od infestacije insektima, ne mijenja kakvocu finalnih proizvoda žitarica i donekle je usporediva u troskovima zastite zrnene robe s drugim znatno otrovnijim i opasnijim insekticidima. Svjesni brojnih korisnih uporaba DZ, a posebice u sigurnom i ekoloski prihvatljvom suzbijanju brojnih nametnika, za covjeka i domace životinje, poceli smo istraživati...

MEGAHR podaci