Prilog poznavanju prehrambenih navika u kasnom srednjem vijeku

2008

2015

1998

Autor analizira dva dokumenta, iz vremena vladavine kralja Bele IV., o posjedima dodije ljenim templarima. Na osnovu podataka iz tih dokumenata nastoji utvrditi jesu li možda postojali rudnici zlata i srebra na zemljama koje se spominju u tim dokumentima. Pri tom konzultira I postojeću malobrojnu literaturu. ' Item vitra Drawas concessimus eidem domui terram Petriz, exemtam de Comitatu de Posoga; sed si auri fodina fuerit ibi inuenta, eximius frater noster Colomanus Rex, et Dux totius Sclauoniae, debet habere quintam partem eiusdem terrae; si forte auri fodina cessaret, videlicet qoud non inueniretur ibi aurum, debet illa quinta pars restitui domui prius dictae; si vero inueniretur aurum et argentum in iilis quatour partibus eiusdem terrae, quae

2003

Na temelju analize više popisa Našièkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jaèanja uzgoja vinove loze na vlastelinstvu došlo u drugoj polovici 18. stoljeaea, kada se površine obraðenih vinograda višestruko poveaeavaju. Istodobno, iz desetinskih popisa vidljivo je da je od 1706. do 1722. kontinuirano rasla velièina desetine pa se može pretpostaviti da je rasla i proizvodnja vina. Iz podataka o vlastelinskim prihodima vidljivo je da su vinogradi na alodijalnom gospodarstvu rodili bolje nego na seoskim imanjima. Jaèanje uzgoja vinove loze nastavljeno je sve do 1736. godine, nakon koje su površine pod vinovom lozom vjerojatno dosta smanjene. Uzrok tome treba tražiti u ratu izmeðu Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva te epidimiji kuge u Slavoniji. Poslije završetka rata i prestanka epidemije na vlastelinstvu je vjerojatno ponovno lagano poveaeana površina obraðenih vinograda. Tome su pridonijele i mjere koje je poduzela obitelj Pejaèeviae želeaei ojaèati gospodarstvo na posjedu.

Radovi Zavoda Za Hrvatsku Povijest, 1994

edited by Izet Masic, Avicena d.o.o. Sarajevo, 1998

Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku, 2011

SAŽETAK: Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milo srđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku rekonstru iraju se okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na silna smrt i proces koji je uslijedio stavljaju se u kontekst obiteljskog nasilja i demografskih prilika u desetljeću neposredno nakon velikog potresa. Razmatra se odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine. Uvod Poniranje u prošlost izazovan je pothvat, osobito kada se radi o istraživanju djece koja se "rijetko vide i čuju u izvorima pa su za povjesničare najopskurnija društvena skupina". 1 Za Nikolu, dvije su tragične okolnosti učinile pisani trag njegova postojanja dubljim i trajnijim: prvo što je bio napušten i drugo što je svoj kratki život skončao nasilnom smrću. Matične knjige, koje su inače prvorazredni izvor za proučavanje povijesti stanovništva, osobito onih slojeva i pojedinaca koji svojim marginalnim društvenim položajem izmiču notarskim zapisima jer, primjerice, ništa nemaju i ništa ne nasljeđuju ili pak spadaju u onu većinu koja nikada nije zabilježena u spisima kriminalnih sudova, o dječačiću Rina Kralj-Brassard, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,

Zbornik Pravnog Fakulteta Sveucilista U Rijeci, 2006

Povijesni Prilozi, 2013

Starohrvatska Prosvjeta, 2007

Izvješćuje se o rezultatima arheoloških istraživanja srednjovjekovnih nalazišta koja je Arheološki muzej u Za dru proveo od 1997. do 2003. godine na području sela Korlata kod Benkovca. Istraživano je ranohrvatsko groblje koje se nalazi sjeveroistočno od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i recentno groblje uz stariji prilazni put toj crkvi smještenoj na glavici brdašca. Izvodila su se revizijska istraživanja ostataka crkve sv. Nediljice, te istraživanja groblja oko nje. Pokusna istraživanja provedena su na Bašića zemlji, gdje se nalazi srednjovjekovno groblje, te oko crkve sv. Jeronima (sv. Jere), porušene u Domovinskom ratu. U ruševinama oko crkve sv. Jeronima pronađen je veći broj ulomaka srednjovjekovnoga crkvenog namještaja, što indicira postojanje ranijega, srednjovjekovnog sakralnog objekta (na istome mjestu ili u neposrednoj blizini). Sadašnja crkva sv. Jeronima nastala je, kako je ovim istraži vanjima ustanovljeno, na mjestu jednoga rimskoga gospodarskog sklopa, čiji se ostaci još pružaju južno i jugoi stočno od crkve.