Bronhijalna astma - Andrea Nadjfejes

2006

Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 2020

The Medicus, 2011

Sažetak Procjena alergijskog statusa obvezan je i vrlo važan dio obrade bolesnika sa sumnjom na alergijsku bolest dišnih organa. Ona ima dijagnostičku i diferencijalnodijagnostičku važnost te visoku prediktivnost za dijagnozu alergijskog rinitisa i astme. Važna je i u detekciji mogućih pokretača napadaja ili pogoršanja bolesti te procjeni indikacije za liječenje specifičnom imunoterapijom. Danas se u redovitoj kliničkoj praksi za procjenu alergijskog statusa rabe in vivo (kožno ubodno testiranje) i in vitro metode (određivanje specifičnih IgE-protutijela). Anamneza i ubodni kožni test i dalje su "zlatni standard" u identifikaciji klinički relevantne alergije. Pozitivan nalaz ovih testova, a bez odgovarajuće anamneze i kliničke prezentacije upućuje na senzibilizaciju, a ne alergijsku bolest, dok je negativni nalaz ne isključuje. Povišena razina ukupnog IgE-a i eozinofilija nespecifični su nalazi te uvijek treba razmotriti i druge moguće uzroke njihove prisutnosti.

Acta Medica Croatica, 2013

Brojnim istraživanjima dokumentiran je višegodišnji trend porasta prevalencije alergijskih bolesti u industrijaliziranim zemljama, pri čemu su alergeni unutarnjeg okoliša, a posebno grinje kućne prašine, vodeći rizični čimbenik (1). Novijim epidemiološkim istraživanjima potvrđena je i u našem području visoka prevalencija simptoma alergijskih bolesti (2), a među alergenima odgovornima za senzibilizaciju, grinje su pokazivale najveću učestalost (3). PODJELA GRINJA I NJIHOVA ULOGA U ALERGIJSKIM BOLESTIMA Od oko 50000 poznatih vrsta grinja samo je manji broj stalnih ili povremenih stanovnika kućne prašine. Naziv "grinje kućne prašine" tradicionalno se koristi za samo nekoliko vrsta porodice Pyroglyphidae, koje se u kućnoj prašini mogu naći redovito (4). Za razliku od većine vrsta koje pripadaju ovoj porodici, a žive na pticama i u njihovim gnijezdima na ograničenim zemljopisnim područjima, vrste vezane uz kućnu prašinu rasprostranjene su širom svijeta. Tu spadaju tri roda potporodice Pyroglyphinae (Euroglyphus, Hughesiella, Gymnoglyphus) i četiri roda potporodice Dermatophagoidinae (Dermatophagoides, Hirstia, Malayoglyphus, Sturnophagoides) (tablica 1). Drugu skupinu čine grinje vezane ponajprije uz različita skladišta, farme, tla i druga slična staništa, tradicionalno nazvane "skladišne grinje" (4). Međutim, one se povremeno mogu naći i u kućnoj prašini ruralnih, ali i urbanih područja te se u novije vrijeme prepoznaje njihova važnost kao uzročnih čimbenika alergijskih bolesti (5). Sve skladišne grinje spadaju u četiri porodice. Porodica Acaridae zastupljena je s dva roda potporodice Acarinae (Acarus,

2020

Kartografija i Geoinformacije, 2017

in Livno. He attended elementary and secondary school in Tomislavgrad. In 2006 he enrolled in undergraduate studies in Geography at the Department of Geography of the University ofZadar, where he graduated in 2009, acquiring the degree of Bachelor of Science (BSc) in Geography. In the same year he enrolled in graduate studies in Applied Geography and gained his MSc in Geography on 14 June 2011, with the thesis topic Physical-Geographic Features of Duvno Field (Duvanjsko polje). He was among the best students in his year. He received a scholarship from the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia for the entire duration of his studies. In 2008, he won the Federik Grosogono award from the Croatian Geographic Society-Zadar for outstanding achievements. He also received two Rector's awards from the University of Zadar in the academic years 2008/09 and 2009/10. During his studies, he participated in a number of international workshops and programmes and spent four weeks at the University ofMaribor, and two weeks at the University of Primorska in Koper. In 2011, he enrolled in interdisciplinary postgraduate doctoral studies The Adriatic-A Link Between Continents organized by the Department of History and the Department ofGeography ofthe University of Zadar, where he successfully defended his doctoral thesis under the mentorship ofProf. D. Magaš. From July 2011, he worked as a junior researcher in the scientific project Geographic Basis of Development of the Littoral Regions ofCroatia led by Prof. D. Magaš, and as an assistant at the Department ofGeography ofthe University of Zadar. Independently, or as a co-author, he has published around 20 scientific and professional papers. His particular scientific interests are physical geography, especially geomorphology, wind power estimation, and the application ofnew technologies such as GIS in geography. He speaks fluent English, and also uses German and Slovenian. He is a member of the Croatian Geographic Society-Zadar and secretary ofthe Naša Baština (Our Heritage) association in Zagreb. He is married and lives in Zadar. The thesis entitled Topography Analysis in the Wind Estimation Process is 132 A4 pages long and includes 76 figures, ofwhich most are thematic maps and cartograms. There are 29 tables, seven notes, 168 bibliographic units, two appendices, an abstract with key words in Croatian and English, and the author's biography. The thesis is the result of a young scientist's interest in researching the complex issue of the role of topography in the process of estimating wind potential, which determines the Denis Radoš, MSc in Geography, and assistant and junior researcher at the Chair for Cartography and Geographic Information Systems (GIS) at the Department of Geography of the University of Zadar, has successfully defended his PhD thesis entitled Topography Analysis in the Wind Estimation Process within the doctoral studies in The Adriatic-A Link Between Continents organized by the Department of History and the Department ofGeography ofthe University ofZadar.

2012

Kulturna Bastina, 2011

Izvorni znanstveni rad U članku se na osnovi bogate sačuvane osobne dokumentacije iznose podaci o životu i djelovanju splitskog arhitekta Milorada Družeića. Između dva svjetska rata bavio se uglavnom arhitekturom. Ocjenjuje se njegovo mjesto u okviru zagrebačke moderne, kao sljedbenika te avangardne škole. Posvetio se urbanizmu Splita i obližnjih naselja sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Jedan je od prvaka u teoriji i praksi prostornog planiranja. Obilježio je značajno razdoblje u dinamičnom rastu grada. Ključne riječi: Split, XX. stoljeće, urbanizam, arhitektura, graditeljsko naslijeđe ŽIVOTNI PUT U razdoblju između dva svjetska rata Split se ubrzano napučivao, pa se intenzivno izgrađivao i širio. U to vrijeme u gradu je djelovalo nekoliko istaknutih arhitekata i građevinskih inženjera, među kojima su Nikola Armanda,

Acta Medica Croatica, 2013

Uvod Najčešći uzročnici piogenog jetrenog apscesa u Europi su Escherichia coli, Streptococcus spp. ili Staphylococcus spp., dok Klebsiella pneumoniae prevladava u jugoistočnoj Aziji uz porast incidencije u Sjevernoj Americi. Bolesnici koji obolijevaju od piogenog jetrenog apscesa obično su starije životne dobi te boluju od maligne bolesti, bilijarnih abnormalnosti ili dijabetesa (1-11). Početkom dvadesetog stoljeća liječenje piogenog jetrenog apscesa sastojalo se isključivo od otvorene kirurške incizije i drenaže jetrenog apscesa (8,12). S otkrićem antibiotika te razvojem kompjutorizirane tomografije (CT) i ultrazvučne dijagnostike, ultrazvučno kontrolirana aspiracija i drenaža apscesa uz antibiotsku terapiju postale su metode izbora liječenja piogenog jetrenog apscesa (12-17). Kirurška incizija i drenaža ostaju rezervirane za liječenje komplikacija te u slučaju neuspjele ili neizvedive aspiracije i drenaže pod kontrolom ultrazvuka (multilokularnost jetrenog apscesa, nepovoljni anatomski položaj, ruptura jetrenog apscesa, komunikacija apscesne šupljine s bilijarnim stablom, povišene razine ureje, kreatinina i serumskog bilirubina) (15-22). U slučaju piogenog jetrenog apscesa i sumnje na neoplazmu ili prisutnost hepatolitijaze indicirana je resekcija jetre (17). Prikaz bolesnika Šezdesetogodišnji bolesnik je premješten u našu ustanovu iz Klinike za zarazne bolesti u Zagrebu; septičan, s bolovima pod desnim rebrenim lukom, mikrobiološki dokazanom Klebsiella pneumoniae iz hemokulture te ultrazvučno postavljenom dijagnozom piogenog jetrenog apscesa, koji nije reagirao na provedenu antibiotsku terapiju. Nakon prijma se učinilo laboratorijsku, UZV i MSCT obradu abdomena. Nađeni su

Arhiv Za Higijenu Rada I Toksikologiju, 1990