Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
2019, Salona iza Porta Andetria. Arheološka istraživanja u Ulici Stjepana Radića u Solinu, Split, 125-145
…
27 pages
1 file
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019
Na 136 nadgrobnih natpisa rimskih aktivnih vojnika ili veterana koji se datiraju u doba principata, a potječu iz Salone ili njezina okruženja, spominju se još po jedna ili više osoba. Analiza natpisa pokazala je da ih je najmanje 190, a povezane su s vojnicima i veteranima na različite načine. Najčešće su to njihove žene (coniunx, uxor) s kojima su imali djecu, zatim oslobođenice i oslobođenici koji su imenovani ili navedeni uobičajenom sintagmom (lib. libertaeque), roditelji, krvna braća i tzv. braća po oružju, sestre, hospite, suborci iz postrojbe, prijatelji, robovi, a u pojedinim primjerima punac, šurjak, šurjakinja, prijateljica. Neki su i nasljednici preminulih vojnika i veterana. Rijetki natpisi ne navode u kakvu su odnosu vojnik i druga osoba, ali se to ipak može pretpostaviti. Utvrđuje se tko je koga komemorirao, a analizom imena nastoji se odrediti podrijetlo ovih osoba. Sva tri elementa pomažu da se dokuči društveni status životnih suputnika rimskih vojnika u Saloni.
Sv. 61(2019), 2019
Autor obrađuje deset natpisa iz Salone koji su pripadali aktivnim i isluženim vojnicima ravenatske i mizenatske carske ratne mornarice. Diploma mornaričkog centuriona datira u 71. godinu, nadgrobni natpis jednog mornara u drugu polovicu 1. stoljeća, ulomak natpisa između 1. i 3. stoljeća, a ostalih sedam nadgrobnih natpisa pripada kasnom principatu. Natpisi se sagledavaju u kontekstu važnosti luke u Saloni i jačanja njezine vojne posade u kasnom principatu.
Opuscula Archaeologica, 2011
Two fragmentary altars found by chance in Grudine, Solin are published in this work. Th e larger altar is dedicated to Ceres, Victoria and Venus. Evidence of worship of Ceres and, particularly, Victoria in the province of Dalmatia is very meagre, as opposed to the very widespread cult of Venus. Th e other altar is dedicated to Silvanus V() and Liber. A minimum of six altars from Roman Dalmatia are dedicated to Silvanus V(), while the connection between Silvanus and Liber is present on only one other Dalmatian monument.
2006
Zbog nepomirljivih stavova njihovih obitelji dramatiËna ljubavna veza s nizom potresnih obrata zavrπava tragiËnim raspletom-ubojstvom Miljenka, a nedugo zatim i smrÊu Dobrile. Ta je legenda posluaeila pripovjedaËu Marku KaaeotiÊu kao predloaeak za njegov najbolji i najpoznatiji roman Miljenko i Dobrila, koji je objavljen u Zadru 1833. godine na talijanskom jeziku. Marko KaaeotiÊ (1804.-1842.) smatra se prvim naπim piscem povijesnih romana na hrvatskoj obali u doba romantizma. KaaeotiÊevom zaslugom legenda o kaπtelanskim zaruËnicima prenesena je iz kolektivne memorije u lijepu knjiaeevnost i tako je do danas nastavila aeivjeti dvostrukim aeivotom. 1 Roman Miljenko i Dobrila svojim se izlaskom ponovno vratio u narodnu predaju stvarajuÊi uvijek nove varijacije raznim prijevodima, kombinacijama prijevoda, dramatizacijama, skladanjem pjesama i, konaËno, istoimene opere. Radovi inspirirani tom legendom Ëesti su i u likovnim umjetnostima. 2 Nada JerËiÊ, odgojiteljica za djecu predπkolske dobi i pjesnikinja, za potrebe ovog projekta legendu je preradila u PriËu o Miljenku i Dobrili, prema navedenom romanu i lokalnoj tradiciji. Ta njeaeno i osjeÊajno prepriËana priËa, koja govori o ljubavi, prijateljstvu, sreÊi, nesreÊi, nepravdi, mraenji, ljepoti i pomirenju… nosi u sebi niz odgojnih i moralnih vrijednosti. Za razliku od tragiËnog zavrπetka zaviËajne uspomene, naπa priËa ima difuzni magliËasti kraj koji ostavlja djeci dodatnu moguÊnost da sami zamisle ili kreiraju drugaËiji zavrπetak. Dakle, ta nam je prilagoena legenda posluaeila kao osnova za pribliaeavanje izgleda kaπtela-dvorca, odjeÊe plemiÊa i plemkinja, puËana i obiËaja tog vremena najmlaoj populaciji naπega grada na nov i zanimljiv naËin. UobiËajna narodna predaja koja se usmeno prepriËavala i prenosila od baka, teta ili mama na djecu danas je sve oskudnija. Veliki demografski porast stanovniπtva te ubrzani ritam modernoga globalistiËkog aeivota ostavljaju najmanje prostora za njegovanje nematerijalne baπtine. Stoga smo odluËili projekt provesti u predπkolskim ustanovama koje obuhvaÊaju najmlau populaciju i tako institucionalizirati i distribuirati priËu iz naπe baπtine. 3 Osim toga, namjera nam je bila izraditi model prezentacije te legende koji bi se mogao aplicirati u neki drugi prostor ili na neku drugu priËu. U renesansno-baroknom zdanju dvorca Vitturi, najidealnijem ambijentu dogaanja radnje i radionice, uz baroknu glazbenu podlogu tog vremena, kostimirani naratori ispriËali su djeci preraenu legendu. Naratori su vodili djecu kroz dijalog, pa im je doaeivljaj bio ugodan i pun emocija. U igri, putem iskustvenoga i intelektualnog uËenja, sva su djeca slagala i sloaeila za njih pripremljene puzzle s likovima Miljenka i Dobrile, za πto su svi dobili nagradu-kartolinu PriËa o Miljenku i Dobrili koju su ponijeli kuÊi roditeljima. Nagrada je djeci bilo i fotografiranje u za to pripremljenim kostimiranim kulisama likova postavljenim u atriju dvorca tako da je svako dijete samo odabralo svog Miljenka ili Dobrilu. Nakon sudjelovanja 20 pedagoπkih grupa, 400 djece i 60 odgojno-obrazovnih djelatnika u radionicama proveli smo evaluaciju projekta u vrtiÊima Kaπtela. Prikupili smo djeËje radove, izjave, dramatizacije priËe na Ëakavπtini koje su nastale nakon posjeta Muzeju, s namjerom da ih prikaaeemo javnosti na nekoj primjerenoj izloaebi i u publikaciji. Tom prigodom prezentirat Êemo i rezultate anketnih listova koje je Muzej priredio za odgojitelje i sve sudionike muzejske priËaonice-igraonice. VeÊ sada moaeemo zakljuËiti da je projekt uspio i da je dobar putokaz kako osuvremeniti i prezentirati nematerijalnu baπtinu.
Annales Instituti Archaeologici, 2009
1998
Autor analizira dva dokumenta, iz vremena vladavine kralja Bele IV., o posjedima dodije ljenim templarima. Na osnovu podataka iz tih dokumenata nastoji utvrditi jesu li možda postojali rudnici zlata i srebra na zemljama koje se spominju u tim dokumentima. Pri tom konzultira I postojeću malobrojnu literaturu. ' Item vitra Drawas concessimus eidem domui terram Petriz, exemtam de Comitatu de Posoga; sed si auri fodina fuerit ibi inuenta, eximius frater noster Colomanus Rex, et Dux totius Sclauoniae, debet habere quintam partem eiusdem terrae; si forte auri fodina cessaret, videlicet qoud non inueniretur ibi aurum, debet illa quinta pars restitui domui prius dictae; si vero inueniretur aurum et argentum in iilis quatour partibus eiusdem terrae, quae
2019
Rezultati istraživanja u Lovasu (zapadni Srijem)-Otkriće ranolatenskoga biritualnog groblja Research results for Lovas (Western Syrmia)-Discovery of an Early La Tène biritual cemetery
Starohrvatska Prosvjeta, 2007
Izvješćuje se o rezultatima arheoloških istraživanja srednjovjekovnih nalazišta koja je Arheološki muzej u Za dru proveo od 1997. do 2003. godine na području sela Korlata kod Benkovca. Istraživano je ranohrvatsko groblje koje se nalazi sjeveroistočno od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, kao i recentno groblje uz stariji prilazni put toj crkvi smještenoj na glavici brdašca. Izvodila su se revizijska istraživanja ostataka crkve sv. Nediljice, te istraživanja groblja oko nje. Pokusna istraživanja provedena su na Bašića zemlji, gdje se nalazi srednjovjekovno groblje, te oko crkve sv. Jeronima (sv. Jere), porušene u Domovinskom ratu. U ruševinama oko crkve sv. Jeronima pronađen je veći broj ulomaka srednjovjekovnoga crkvenog namještaja, što indicira postojanje ranijega, srednjovjekovnog sakralnog objekta (na istome mjestu ili u neposrednoj blizini). Sadašnja crkva sv. Jeronima nastala je, kako je ovim istraži vanjima ustanovljeno, na mjestu jednoga rimskoga gospodarskog sklopa, čiji se ostaci još pružaju južno i jugoi stočno od crkve.
Annales Instituti Archaeologici, 2011
Ekipa arheologa Instituta za arheologiju iz Zagreba u suradnji s arheolozima nadležnih muzeja obavila je tijekom 2009. g., na zemljištima planirane izgradnje trase brze ceste Našice -Pleternica -Lužani u dužini od 62 km, evidenciju 31 arheološkog lokaliteta iz prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih razdoblja. Trasa brze ceste prolazi preko 23 preventivno zaštićena arheološka lokaliteta, a novo je evidentirano još 8 nalazišta. Na području izgradnje akumulacija Dubovik i Breznica kod Podgorača obavljen je pregled zemljišta i evidentirana su tri arheološka lokaliteta iz prapovijesnih razdoblja. Nakon arhivskoga i terenskog pregleda lokaliteti su preventivno zaštićeni i izrađen je elaborat "Kulturno-povijesna baština", kao dio Konzervatorske studije o utjecaju na okoliš izgradnje planiranih cesta i akumulacija, u kojem su propisani uvjeti izgradnje -spašavanje od uništenja vrijedne kulturne baštine. To uključuje obvezan stalni nadzor arheologa pri skidanju humusa uzduž trasa cesta i na zemljištima planiranih akumulacija kao i zaštitna arheološka istraživanja zaštićenih zona lokaliteta.
2015
Filozofski fakultet u Splitu Odsjek za povijest Put iza nove bolnice 10c U radu se obrađuje 12 salonitanskih natpisa koje su različitim božanstvima posvetili pripadnici rimske vojske tijekom principata. Autor izlaže o kultovima spomenutih božanstava u Saloni, o okolnostima nastajanja pojedinih posveta i statusu vojnika koji su ih postavili.
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Buzetski zbornik, 2004
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 2020
Senjski Zbornik, 1999
2010
Klesarstvo I Graditeljstvo, 2014
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1997
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2000
Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za arheologiju., 2020
Starohrvatska prosvjeta, 1991
Radovi. Razdio povijesnih znanosti