Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
Zadarska smotra 3-4, 2016, 175-181.
…
7 pages
1 file
Bačka je zemljopisna i povijesna regija koju na zapadu i jugu omeđuje Dunav, a na istoku Tisa. Sjeverna joj je granica manje izrazita i prolazi nešto sjevernije od gradića Baje. Do kraja Prvoga svjetskog rata Bačka je pripadala povijesnoj Ugarskoj, no nakon 1920. samo je njezin najsjeverniji dio ostao u Mađarskoj. Veći dio Bačke pripao je tada novostvorenoj Kraljevini SHS i danas je u sastavu Srbije. Na jugu Bačka graniči sa Srijemom, a na istoku s Baranjom, pa tako čini neposredno sjeveroistočno susjedstvo regija koje su u povijesti bile ili su danas u sastavu Hrvatske. Iako sama nikad nije pripadala Hrvatskoj, u njoj je živjelo i živi i hrvatsko stanovništvo, i to u nekim njezinim dijelovima (u prvom redu sjevernim i zapadnim) u toliku broju da su u 1930-ima i 1940-ima postojali politički programi koji su težili tomu da se ti di-
2018
Tema ovog rada su bajke brace Grimm u nastavi Hrvatskoga jezika. S obzirom na rijetkost njihove upotrebe u nastavi Hrvatskoga jezika, rad se sustavni
Književni jezik
The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...
Tabula, 2018
Teorijsko polazište rada su osnovne postavke kognitivne lingvistike i suvremena teorija identiteta koja ide u smjeru dekonstruiranja esencijalističkog pristupa pojmu te idenititet promatra kao narativ. Rad donosi pogled na identitet kao konstrukt u formi narativa pri čemu su neki segmenti identiteta (npr. nacionalni identitet) rezultat pounutrenja narativa koje proizvodi i održava društvo odnosne neke njegove instance. Uloga jezika u konstrukciji narativa je dvostruka i ovaj rad istražuje ulogu jezika u konstrukciji nacionalnog identiteta kod pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Također, rad donosi neke osnovne narative koji se proizvode od strane političkih predstavnika hrvatske manjinske zajednice. Ključne riječi: identitet, narativ, konstrukcija identiteta, jezik i identitet, nacionali identitet, Hrvati u Srbiji Uvod U radu ćemo identitet, prema suvremenoj teoriji identiteta (McAdams 2006), promatrati kao priču odnosno narativ koji nastaje kao odgovor na pitanje Tko sam ja?. Ta priča velikim dijelom izrasta iz iskustva. S druge strane nacionalni je identitet, također konstrukt, narativ, koji dijelom osobnoga identiteta postaje internalizacijom narativâ o nacionalnosti koje stvara društvo.
2019
Sandorf biblioteka Zirone Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000998896. ISBN 978-953-351-115-3 SADRŽAJ Predgovor 7 Uvod 9 1. PRESKRIPTIVIZAM I IDEOLOGIJA STANDARDNOG JEZIKA 17 Čime se lingvistika ne bavi i što lingvistika nije 19 Preskripcija i preskriptivizam 23 Jezična politika i jezično planiranje 28 Mjesto standardnog dijalekta u društvu 30 Kakva nam norma treba? 37 Kako se određuje što je pravilno? 40 Kojim se "nepravilnostima" bave preskriptivisti? 43 Arbitrarnost jezičnog znaka -jeziku je svejedno 56 Kritička lingvistika i kritički pristupi jezičnoj politici 58 Kritička analiza diskursa i ideologija 59 Jezični aktivizam 67 Kontrola javnog diskursa i manipulacija 71 Brisanje 73 M ono-ideologije preskriptivizma -jedan oblik, jedno značenje, jedan kôd 75 Ideologija standardnog jezika i ideologija monoglosije 79 Društveno isključivanje 83 Standard i sporazumijevanje kroz vjekove 91 S tandard -artificijelnost i učenje, učenje i samo učenje? 99 Poruka nije (samo) u riječima 105 "Neutralnost" standarda 109 Svi govorimo pravilno 115 "Suvremeno lice preskriptivizma" 119 Preskriptivistička priča bez kraja 122 Što, kako i koliko normirati 125 Društvene i jezične norme 128 Jezik i konzervativizam 132 Uzrujani slušatelj 138 Standardni dijalekt u javnoj upotrebi 148 "Jezična kultura" i pristojnost 152 Jezično nasilje, jezična nesigurnost i šizoglosija 155 Francuski preskriptivizam kao uzor 164 Praška škola 173 Gipka stabilnost i konsenzus oko jezične upotrebe 176 Standard kao "najprecizniji" i "najkompleksniji" kôd 178 Načela "jezične kulture" 181 Autonomija, stabilnost i konkretnost standarda 183 Jezična pravila 190 Preskriptivizam stranaca radi? 195 Problem terminologije i stručnog jezika 196 Riječi, simboli, termini i ideologemi 200 Kritika preskriptivizma 206 Preskriptivizam kao strukturna pojava 211 Anatomija preskriptivizma 213 2. ANATOMIJA HRVATSKOG PRESKRIPTIVIZMA 217 Ideologija tradicije i statičnosti 221 Ideologija standardnog jezika i formalnog stila 253 Ideologija doslovnog značenja 266 Ideologija logike i simetričnosti 284 Ideologija antiredundancije 312 Ideologija purizma (monoglosije i monooriginije) 320 Ideologija izvornog jezika 351 Prije zaključka 366 Zaključak: Treba li nam uopće standard ili -što uopće želimo i što nam je činiti? 368 Izvori 377 Bibliografija 379 Bilješka o autorima 394
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 1982
Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za lingvistiku., 2020
This thesis presents a corpus linguistic research on lexical creations in German in the period between the 1990s and the second half of the 2010s as well as their translatability into Croatian. The research is based on the following underlying hypotheses: 1) The most common parts of speech among lexical creations are nouns; 2) All lexical creations, neologisms and nonce words, are coined by the same mechanisms; 3) The most common method of making lexical creations is word-building; 4) German lexical creations are usually translated into Croatian by combining two or more techniques of translating culture-specific items. The aim of the research is to describe recent tendencies in the word-building of lexical creations in the German language, to emphasize the importance of nonce words when analyzing lexical creations and to outline possible techniques for translating German lexical innovations into Croatian. Lexical creations are the result of changes a language undergoes on a nearly daily basis, attracting considerable attention from scholars and the general public. On the one hand, lexical creations emerge as a direct response to the need to refer to new concepts and phenomena that must be designated, while on the other hand, they reflect the speaker's desire for expressive communication. Thus, lexical creations are necessarily linked to a particular language community at a given point in time and to the innovativeness of their authors, i.e. the context in which they emerged. Lexical creations are a genuinely interesting linguistic topic addressed by a number of linguistic disciplines, such as lexicology, lexicography, morphology, diachronic semantics, contact linguistics, sociolinguistics, pragmatics and stylistics. The role of language policy must not be neglected, since lexical creations can at the same time be a result of the susceptibility of a language to the influence of other languages, but also a result of linguistic purism. In this thesis, the term "lexical creations" is considered to be the superordinate of the terms "neologisms" and "nonce words". Reference sources in linguistics mostly refer to "neologisms", whereas "nonce words" are either not mentioned at all, or are not considered relevant, or are referred to as "neologisms" in a broader sense of the term. The thesis opens with a theoretical framework which identifies lexical creations as a phenomenon of linguistic change, emphasizing their essence: the necessity to meet the communication and cognitive needs of the members of a particular language community (Schippan 2002). We will analyze the motivation underlying the creation of lexical creations, which can be extralinguistic or intralinguistic (e.g. Fleischer 1987, Kinne 1998, Muhvić-Dimanovski 2005, Steffens 2010). We will also provide a possible classification of the mechanisms by which lexical creations are created, the most prominent of which are wordbuilding, borrowing, creation of multiword expressions, and semantic change (e.g., Muhvić
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005
Slovo Casopis Staroslavenskog Instituta, 2011
2012
Ephemerides theologicae Zagrabienses, 2001
Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2011
Komunikacija i Kultura Online, 2017
Prilozi za orijentalnu filologiju
Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 2016
Philologia, 2021
Povijesni prilozi, 2019
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2019
Rasprave Instituta za hrvatski …, 2011
Fluminensia, 2017
Jezikoslovni zapiski, 2015
Narodna umjetnost-Hrvatski časopis za etnologiju i …, 2005
Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, 2015