Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj

2019

U radu se razmatraju implikacije demografskih procesa u Bosni i Hercegovini na geopoliticku situaciju u državi. Naglasak je na proucavanju demograf

Jer pazi, svaka kuna koju ja dam za nešto, ja nešto s tom kunom govorim, ja govorim u kakvom svijetu ja želim živjeti! (sugovornica iz okolice Zagreba) Na globalnoj razini sve je jača svijest o tome da postojeći ekonomski modeli i nisu toliko uspješni, odnosno da uspješno generiraju isključivo nejednakost. Istovremeno jača i svijest o tome da ekološki problemi nisu nešto što neće ostaviti nikakve posljedice. Važno je da postajemo svjesniji da nije istina da nas se sve to uopće ne tiče i da ništa ne možemo promijeniti. Pojedini društveni pokreti, poput ekonomije solidarnosti, nastoje aktivno promijeniti postojeće stanje i ponuditi drugačija i bolja rješenja. Iako ideje koje zastupa ekonomija solidarnosti mogu djelovati idealistički i nedostižno, pojedine prakse pokazuju da je promjene moguće ostvariti, za početak na mikro-razini. Grupe solidarne razmjene jedan su od oblika takvih solidarnih praksi koje imaju transformativan potencijal. Iako ih je najjednostavnije opisati kao alternativni oblik nabave hrane (i to prvenstveno organske) izravno od proizvođača, grupe solidarne razmjene puno su više od toga. Ne samo da potiču ekološki način proizvodnje hrane, koji je dobar i za ljude i za okoliš, već potiču ravnopravne partnerske odnose između kupaca i proizvođača, stvaraju solidarnost i jačaju povjerenje među ljudima. U svijetu takve zajednice prakse ne predstavljaju novinu, a u Hrvatskoj su se pojavile tijekom zadnjih pet godina. U ovom radu iznosim neke od rezultata dosadašnjeg istraživanja grupa solidarne razmjene s područja Zagrebačke županije. Ključne riječi: grupe solidarne razmjene, ekonomija solidarnosti, organska/ekološka poljoprivreda Uvod Za grupe solidarne razmjene (GSR) saznala sam od prijateljice koja se s obitelji odlučila na uzgoj organskog 1 povrća za vlastite potrebe, ali i za prodaju. Na moj upit o tome kome će i gdje prodavati povrće, ispričala mi je kako je nedavno saznala za GSR te kako se namjerava uključiti u jednu. Ne znam točno kako je ona saznala za GSR, ali znam da je ekološki vrlo osviještena, zaokupljena problemima duhovnosti, tolerancije, ravnopravnosti i društvene pravde (i to ne samo u razgovoru, već i kroz aktivno djelovanje). Uz to je i mlada te visoko obrazovana, a to je svrstava u skupinu ljudi s tzv. lijevim, zelenim ili alternativnim životnim stilom (tzv. selectives) (Grunwald 1992, prema Tomić Koludrović i Leburić 2002: 104-105). Novije studije posvećene problemu ekološke potrošnje tu kombinaciju politika životnog stila koji uključuje brigu za ekologiju, duhovnost, ljepotu i zdravlje te ujedno zagovara povratak 1 Pod organskim podrazumijevam povrće, odnosno svu hranu koja je proizvedena metodom organskog uzgoja. Znaor I ostali pod organskom, ili ekološkom, biološkom ili alternativnom poljoprivredom podrazumijevaju poljoprivredni sustav koji isključuje poljoprivredne kemikalija i genetski inženjering te se oslanja na vanjske podražaju isključivo tamo gdje sustav ne može biti održan unutrašnjim procesima" (Znaor et al. 2014: 33).

Socijalna Ekologija Casopis Za Ekolosku Misao I Sociologijska Istraživanja Okoline, 2012

Sažetak Seksizam u svojim tradicionalnim i modernim varijantama prepoznat je kao utemeljen koncept u hrvatskom društvu na temelju rezultata istraživanja o rodnom identitetu koje je provedeno 2004. godine u sklopu projekta "Modernizacija i identitet hrvatskog društva", i to osobito među starijima, niže obrazovanima i muškim dijelovima hrvatske populacije. U ovome radu ponovno se konceptualizira seksistički diskurs, te se iznose usporedbe glavnih rezultata istraživanja o relacijama neo/seksizma i modernizacije u hrvatskom društvu u 2010. godini na reprezentativnom uzorku ispitanika (N = 1008) s obzirom na glavne rodne skupine, uz testiranje određenih sociodemografskih varijabli. Komparativni rezultati istraživanja iz 2004. i 2010. godine donose neke razlike u promjenama mišljenja i stavova u seksističkom diskursu, premda glavna struktura neo/seksističkih koncepata, na temelju izvedene faktorske analize i testova za nezavisne uzorke, u bitnome ostaje nepromijenjena, uz ponovljeno detektiranje nekih rodno egalitarnih stavova mladih. Međutim, u Hrvatskoj i dalje ostaju temeljito obilježeni patrijarhalni neoseksistički modeli mišljenja i predrasude o rodnom identitetu i rodnim grupama, koje je moguće jasno prepoznati u svijesti naše populacije.

Stanovnistvo

Politička misao, 2024

Posljednjih nekoliko godina svjedočimo uzletu populističke radikalne desnice kako diljem Europe tako i u Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima održanim 2020. populistička radikalna desnica ostvarila je najbolji rezultat u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, spomenuta problematika dosad je nedovoljno istražena u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. Cilj rada je doprinijeti razumijevanju spomenutog fenomena prostornom analizom izbornog rezultata Domovinskog pokreta, najjače stranke populističke radikalne desnice u Hrvatskoj, na parlamentarnim izborima 2020. Istraživanje se temelji na usporedbi četiri statističke metode (OLS, LISA, GWR i MGWR). Rezultati su pokazali ograničenja globalnog modela prilikom objašnjavanja uspjeha Domovinskog pokreta s jedne te prednosti korištenja geografski ponderirane regresije s druge strane. Analiza sugerira da su razina procijepljenosti cjepivom protiv bolesti COVID-19 i religijska opredijeljenost najsnažniji prediktori glasovanja za Domovinski pokret. Ključne riječi: geografija izbora, radikalna desnica, geografski ponderirana regresijska analiza, LISA, Hrvatska Uvod U posljednje vrijeme svjedočimo znatnim promjenama u stranačkim sustavima zapadnih demokracija. Tradicionalna podjela na stranke lijevog i desnog spektra polako gubi smisao, a sve više dolazi do polarizacije između euroskeptika/populista s jedne i liberalnih demokrata s druge strane (Pileček, 2021). Još od kraja 20. st. u političkom životu diljem Europe počele su se pojavljivati totalitarne, populističke ili krajnje desne stranke (Iglesias-Pascual et al., 2021). Štoviše, u posljednjem desetljeću svjedočimo pravom uzletu populističkih stranaka u brojnim europskim

Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 2013

Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svim segmentima ljudskog djelovanja omogućuje i stvaranje informacijskog društva i njegovu transformaciju u društvo znanja. Hrvatska je Vlada uspostavila Program e-Hrvatska, temeljem direktiva Programa e-Europe 2005, koji je značio nastojanje da se i hrvatsko društvo transformira u informacijsko, a potom i u društvo znanja.

Povijesni prilozi, 2019

sumlist.sumari.hr

Zbornik Matice srpske za drustvene nauke, 2006

According to the 2002 census, Novi Sad, the capital of The Autonomous Province of Vojvodina has 299.294 inhabitants, including the suburban settlements, which makes 14,7% of the total population of Vojvodina. The Town of Novi Sad includes two urban municipalities: Novi Sad and Petrovaradin that is fifteen settlements. The goal of this paper is to point to the changes in the population trends in the suburban settlements and Novi Sad which occurred in the period between the censuses 1991 and 2002. In the mentioned period, the number of inhabitants increased in all settlements except Kisac, where on the average there were 34,4 inhabitants less every year. The population of Novi Sad and Veternik increased most. The basic question to be asked is: was the growth in the number of inhabitants caused by the positive natural increase or was due to the immigrated population.