Muzičke večeri u Donatu: Zbornik radova

Croatica Christiana periodica, 2000

1994

Vijesti iz hrvatske dijaspore prepune su izvješća o dobrotvornim skupovima i osnivačkim skupštinama raznih hrvatskih društava i udruga. Sva ta društva, posebice pak njihovi osnivači, koji su predstavljeni kao "ugledni iseljenici i čestiti rodoljubi", prednjače obećanjima "o svekolikoj pomoći" hrvatskoj vladi, narodnom gospodarstvu, kulturnim institucijama i cijeloj naciji. Na ovu "inflacijsku poplavu" raznih inicijativa i inicijatora ukazao je predsjednik Hrvatske bratske zajednice u Americi gosp. Bernard Luketich svojim uvodnikom u "Zajedničaru", a dopunio ga dopisom čitalaca Valentin Purić, onodobni predsjednik Hrvatske kulturne zajednice u Diisseldorfu, s napomenom da su malobrojna hrvatska društva u svijetu dosad bila izbjegavana i napadana upravo od toga i takva soja iseljeničkih aktivista. 1

1994

Drustvena Istraživanja, 2010

Peristil

Željka Kolveshi Muzej grada Zagreba Vanda Ladović (1929.-2017.) "Moj muzej" riječi su Vande Ladović koje je izgovarala uvijek kada bi govorila o Muzeju grada Zagreba, muzeju u kojem je provela cijeli radni vijek kao uvažena kustosica, viša kustosica i muzejska savjetnica. Iste riječi ponovila je i 2002. godine u intervjuu za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca koji je sniman deset godina nakon njezina odlaska u mirovinu 1992. godine. Vanda Ladović rođena je u Zagrebu, u Zagrebu je umrla. Tu je završila gimnaziju, upisala studij arhitekture, promijenila izbor nakon dvije godine i upisala studij povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1957. godine. Već u jesen te godine, na fotografiji svečanog primanja kolektiva Muzeja grada Zagreba u povodu 50. obljetnice muzeja kod gradonačelnika Većeslava Holjevca u salonu gradske palače Dverce, u drugom redu slijeva, vidi se mlada, gotovo sramežljivog osmjeha, Vanda Brezinščak (28 godina), netom zaposlena kao honorarna službenica, buduća kustosica, u društvu tadašnje osmeročlane ekipe muzeja. Nakon deset godina, na fotografiji s otvorenja jedne izložbe kamera je zabilježila Vandu Ladović, sigurnu, apartnu kustosicu, iza koje je tada već bio zavidan broj izložbi koje je realizirala samostalno ili u suradnji s kolegama iz muzeja. Nakon dvadeset godina, 1977., Vanda je autorica muzeološke koncepcije i scenarija završenoga novog stalnog postava Muzeja grada Zagreba na što je bila najviše ponosna u svojem profesionalnom radu-interpretacijski i prezentacijski u potpunosti je odgovarao muzeološkom standardu tadašnjih suvremenih muzeja.

Etnološka istraživanja

Knjižnica Etnografskoga muzeja je specijalna muzejska knjižnica, koja je, kao i većina specijalnih i muzejskih knjižnica, poluotvorenoga tipa i prvenstveno namijenjena dje- latnicima Muzeja: kustosima, restauratorima i preparatorima. Formirana ubrzo nakon osnivanja muzeja, rasla je zajedno s muzejskim fundusom. U radu se opisuje njezina povijest, važniji fond i obrada građe te iznose neki problemi

Novi uvez : Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva, 2021

2018

Zbornik Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poeticki, povijesni i lozofski aspekti najvecim dijelom cine prilozi nastali na temelju izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu Desnicini sureti 2017., održanom u Zagrebu od 15. do 17. rujna. Skup kojim je obilježena i pedeseta obljetnica pisceve smrti imao je, nakon 2012. godine, najveci broj prijavljenih sudionika, a od cetrdeset osam najavljenih izlaganja, održano je cetrdeset. Iako su bili sprijeceni održati svoja izlaganja, neki su prijavljeni ipak napisali clanke te su oni uvrsteni u ovaj zbornik. Osim tekstova sudionika Desnicinih susreta 2017., zbornik sadrži i dva rada autora ciji su predmeti istraživackog interesa bliski temi skupa te su na molbu urednika, a i potaknuti pozitivnim odjecima skupa, odlucili napisati svoje priloge. (...) Iako zbornicke cjeline nisu vizualno odvojene, clanci u zborniku mogu se grupirati u tri skupine. Prvu, najbrojniju, cine prilozi u kojima se autori bave motivima smrti u djelima...