Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
…
14 pages
1 file
Sa že tak:Me di jisupo sred ni ciukul tur nomsi ste mu.Nji ho vaulo gaje dakaopsiču va ribud nomo trenapo te zevla de.Za tojepred metovog ra da od nos me di ja i kul tur ne po li ti ke u Sr bi ji. Osnov no is tra ži vač ko pi ta nje je: ako kul tur na po li ti ka pred sta vlja od go vor na kul tur ne po tre beipro ble medru štvaipo seb nihdru štve nihgru pauobla stikul tu re iumet no sti,nako jina činme di jipo sre du juuostva ri va njuovefunk ci je. Po seb nopi ta njeječi jein te re seme di jiza stu pa ju.Akosuupri vat nom vla sni štvu,daliču va juin te re segra đa nauči jeimevla devo dejav ne prak tič nepo li ti keiliin te re sevla sni kaka pi ta la. Ključ ne re či: me dij ska po li ti ka, kul tur na po li ti ka, jav ni in te res, iden ti tet,kul tur naba šti na,umet nost Uvod 1 Uli be ral noplu ra li stič kojte o ri jime di jame di jiobez be đu jujav ni pro stor u ko me se de le in for ma ci je i in for mi še jav nost. Na ovaj na čin slo bod ni me di ji funk ci o ni šu kao " pas ču var " ko ji bud nomo trinapo te zevla dedabiod lu či va njeujav nomin te re subi lotran spa rent no,ain for ma ci jeodjav nogzna ča jado stup ne jav no sti. Isto vre me no dr ža va i po slov ni svet ima ju ključ ni zna čajuši re njuisu zbi ja njuin for ma ci ja. 2 1 Ovajtekstjena staouokvi rura danapr o jek tubr.178012Iden ti tetise ća nja: tran skul tu ral nitek sto vidram skihumet no stiime di ja(Sr bi ja19892014),Fa kul te tadram skihumet no sti(Uni ver zi tetUmet no stiuBe o gra du),ko jifi nan si raMi ni star stvopr o sve te,na u keitehnološkograzvojaRe pu bli keSr bi je. 2 Mi lerD.,Od no sisjav no šćuino vi nar stvo,pr o mo ci jaimoć,u:Uvodustu di je me di ja,pri re dio:BrigsA.,Clio,Be o grad2005,str.113.
LICNI STAV - ZAPISI O KULTURNOJ POLITICI SRBIJE, 2015
Феномени и догађаји у културној политици и ширем друштвеном контексту културне продукције усложњавају се и убрзавају последњих пет година. То је, свакако, био и основни мотив да учесталије објављујем текстове. Избор новинских коментара који су објављени у том периоду чини и претежну садржину ове публикације. Сложени у публикацију , без накнадних измена и хронолошки разврстани, као целина добијају додатни значај. То ми се чини као она народна прича у којој отац подучава синове о значају јединства дајући им да сломе један прут, а затим сноп свезаних прутева.
Muzikologija, 2012
Traditional music and the anatomy of the festival network between Yugoslavian cultural politics and vernacular values, Musicology, No. 12, Belgrade, 2012, 103-120.
Сажетак: Аутор у тексту истражује кључне проблеме који се тичу приватног и јавног живота у Србији и српским земљама на крају 19. и на почетку 20. века. Такође разматра питања тадашње свакодневице у њеном односу према наслеђеном обрасцу патријархалне културе, као и обрасцима нове, грађанске културе створене на грани-ци та два века. Кључне речи: Српски народ, култура, свакодневље, држава, институције, иден-ти тет, патријархална и грађанска култура, јавни и приватни живот, српска инте ли-ген ција, идеје Распрострањеност српског народа на Балканском полуострву утицала је не само на његову политичку историју него и на историју и културу свакидашњег и приватног живота. Вековима градећи државну кућу насред међународног друма, Срби су, уз одређене погодности, још у средњем веку платили високу цену те градње и удомљења на граници између истока и запада. Та граница, која се често мењала, делила је не само царства и државе, већ је била зона ин-тересних сфера и раскршће цивилизација. Опстајати у таквој државној кући и очувати сопствени национални и културни идентитет није било лако ни на почетку XX века. Патећи од последица дуге и хроничне геополитичке " болести " , која има везе са историјским наслеђем и положајем српских земаља, Срби су и на по-четку XX века морали да премеравају и утврђују своје границе. И да усуд буде још већи, Срби су, као поданици других држава и империја, понекад бивали на супротним, па и зараћеним странама. Ретко развезиван на миран начин, а знатно чешће са кобним последицама заплитан, балкански гордијев чвор по 1 [email protected] (Petar Pijanović, University of Belgrade, Teachers' Training Faculty, Serbia)
2011
Научна монографија Држава и култура: студије савремене културне политике, др Весне Ђукић, редовне професорке Факултета драмских умет- ности Универзитета уметности у Беог- раду, настала је у оквиру научноистраживачког пројекта „Функција уметности и медија у европским интеграцијама: Србија 2000 – 2010“. У најкраћим цртама, ова монографија представља прегледну студију теорија, објављених научних радова и истраживања из области културних политика.Приказ књиге: Др Весна Ђукић, Држава и култура: студије савремене културне политике. Институт за позориште, филм, радио и телевизију, Факултет драмских уметности. Београд 2010
Vladimir Krivošejev, ISTRAŽIVANJE BUDŽETSKOG FINANSIRANJA KULTURE U GRADOVIMA U SRBIJI, KULTURA, časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku br.125, Beograd, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, 2009, str. 225-234 Vladimir Krivošejev UDK 336.13:008 (497.11) ISTRAŽIVANJE BUDŽETSKOG FINANSIRANJA KULTURE U GRADOVIMA SRBIJE Apstrakt: Pored potrebe, finasiranje kulturnih delatnosti od strane državnih vlasti i vlasti gradova i opština predstavlja i zakonsku obavezu, sa temeljima u Ustavu Republike Srbije. Polazeći sa tog stanovišta obavljeno je istraživanje budžetskog finasiranja kulturne delatnosti u gradovima u Srbiji, a na osnovu gradskih odluka o budžetima za 2009. godinu. U datim analizama 21 grad je rangiran po različitim kriterijumima, od broja stanovnika i ukupnog budžeta, preko izdvajanja za finansiranje kulturnih delatnosti, procenta te sume u odnosu na ukupan budžeti i izdvajanja za kulturu po glavi stanovnika, do broja finasiranih subjekata i iznosa koji su namenjeni za isplatu zarada zaposlenima u ustanovama kulture. Istraživanje je ukazalo na veoma velike disproporcije u budžetskom finansiranju kulture u gradovima Srbije, ali i otvorilo nova istraživačka pitanja vezana za odnos finasiranja kulture i kvaliteta kulturnog života.
Kultura, no. 173, 2021
U radu ćemo detaljno razmotriti diskrepancu između dve pojave: opadanja razvoja horskog amaterizma započete polovinom pedesetih godina proteklog stoleća i istovremenog uspona ove prakse u kulturnoj diplomatiji socijalističke Jugoslavije. Na osnovu, s jedne strane, uvida u različite faze kroz koje je horski amaterizam prolazio u prvim decenijama nakon Drugog svetskog rata zajedno sa intervencijama kreatora jugoslovenske kulturne politike u pravcu njegove revitalizacije i ekspanzije, kao i s druge strane, na jačanje njegove uloge i prestiža u bilaternim kulturnim razmenama u ovom periodu, pokušaćemo da ukažemo: 1. koliko je važna povezanost između kulturne diplomatije i nacionalne kulturne politike i da odgovorimo: 2. da li je fokusiranje na razvoj različitih oblasti u muzici u nacionalnim okvirima plodotvorno i za kulturnu diplomatiju. Ključne reči: FNR / SFR Jugoslavija, horski amaterizam, kulturna diplomatija, nacionalna kulturna politika, kulturni razvoj.
Kultura u raljama sistema Srbije / Culture in the Jaws of Serbia's System, 2025
Ова публикација је спој текстова две књиге: Девети миленијумски циљ (2009) и Лични став, записи о културној политици (2015), које обухватају тему културне политике и културне дипломатије. Од проблема са буџетским издвајањем, статуса слободних уметника, стања у установама културе до међународних културних доноса, принципа рада приватних музеја... Обухваћен је период од 2001. до 2015. године. Садржај те две књиге је избор текстова објављених у дневним и недељним штампаним медијима – Политика, Данас, НИН, CoRD, Недељник ... Мотиви за актуелизовање ових текстова су вишеструки. већина објављених текстова, нажалост, није изгубила много од актуелности и дају контекстуалност савременим дешавањима. Ако се нека појава или феномен извуче из контекста може се тумачити на различите начине. Али, ако се посматра у процесима временског и друштвеног контекста, показује јаснија значења и добија конктекстуалност. ************************** This publication is a combination of texts from two books: The Ninth Millennium Goal (2009) and Personal Attitude, Notes on Cultural Policy (2015), which cover the topic of cultural policy and cultural diplomacy. From problems with budget allocation, the status of freelance artists, the situation in cultural institutions to international cultural contributions, the principles of operation of private museums... The period covered is from 2001 to 2015. The content of these two books is a selection of texts published in daily and weekly print media - Politika, Danas, NIN, CoRD, Nedeljnik... The motives for updating these texts are multiple. Most of the published texts, unfortunately, have not lost much of their relevance and provide contextuality to contemporary events. If a phenomenon or event is taken out of context, it can be interpreted in different ways. But, if observed in the processes of temporal and social context, it shows clearer meanings and gains contextuality.
Srpska politička misao, 2022
Осврт на књигу проф. др Драгане Митровић Глобална финансијска криза из 2008. године суочила је свет са новом реалношћу. Период затишја и санирања * Имејл адреса: andrea.matijevic@ips. ac.rs ** Рад је настао у оквиру научноистраживачке делатно сти Института за политичке студије, коју финансира Министарство просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије.
Srbija između multietničnosti i multikulturnosti REZIME U napisu se preispituju mogućnosti i ograničenja teorijske recepcije i praktične primene politika multikulturnoga građanstva u današnjoj Srbiji. Različita shvatanja autora kao što su Kymlicka, Loszonc, Schoepflin, Smith, Cilevičs i Barry sučeljavaju se sa stvarnim stanjem međunacionalnih odnosa u Istočnoj Evropi i posebno Srbiji. Naglasak u analizi stavljen je na pitanje življenja paralelnih života pripadnika različitih nacionalnih zajednica, umesto njihova interkulturnog prožimanja, kao i na zagovarana rešenja u vidu samoupravnih prava za nacionalne manjine i složenog pitanja koristi i štete od eventualnog uspostavljanja manjinskih teritorijalnih autonomija. Osoben položaj nacionalnih manjina u Srbiji uveliko je određen opterećenjima njene nedavne prošlosti. Autorka poseban naglasak stavlja na ograničenja teorije elita u objašnjavanju i praktičnom regulisanju međunacionalnih odnosa i u protivstavu afirmiše zamisao multikulturnoga građanstva. Kada su u pitanju nacionalne manjine u Srbiji, zaključuje da obrazovanje na maternjem jeziku omogućuje opstanak nacionalnih manjina, a da tek raširena javna i službena upotreba manjinskih jezika u lokalnoj zajednici omogućuje istrajavanje multikulturnoga karaktera same sredine. Pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji žive i istrajavaju u svom grupnom identitetu na znatno širem geografskom području od onog koje sačinjavaju stvarno multikulturne zajednice. Posmatrani iz perspektive koju određuje Kymlickina definicija socijetalne kulture, kao teritorijalno koncentrisane kulture okupljene oko zajedničkog jezika koji se koristi privatno i u javnom životu, značajni etnički mešoviti delovi Srbije, odnosno oni gde su manjine prisutne u velikom, ali ne i u dominantnom broju, ostaju lišeni multikulturnosti.
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Филолог – часопис за језик, књижевност и културу, 2015
Поезија Ане Ристовић : зборник радова / Десанкини мајски разговори, Београд, 12. новембар 2019, 2020
Theorie, 2012
Politički život, 2023
Баштина, Институт за српску културу Приштина - Лепосавић, 2019
Никола Добровић : поводом сто двадесет пет година од рођења : зборник радова са међународног научног скупа одржаног 17. и 18. новембра 2022. године, 2023
Манастир Градиште / уредили Душан Медин и Катарина Митровић, 2019
Istorija 20. veka, 2021
Književna istorija, 2022