Naglasak Glagolskog Pridjeva Radnog U Čakavskom Narječju

Hrvatski Dijalektološki Zbornik, 2013

ČAKAVSKO NARJEČJE U JEZIČNIM ATLASIMA (s primjerima karata razvoja *ę u 'jezik', 'jetra', 'žeđ') U trenutku kad hrvatski jezik još nema svoj atlas, ali se već godinama obavljaju pripremni poslovi za njegovu izradu, hrvatski se jezični prostor, pa tako i čakavsko narječje kao njegov dio, može promatrati u okviru atlasâ koji obuhvaćaju šire područje. To su Općeslavenski jezični atlas i Europski jezični atlas. U radu je prikazana uključenost čakavskih punktova u tim atlasima. Na građi za Općeslavenski lingvistički atlas i Hrvatski jezični atlas istražen je razvoj prednjeg nazala *ę iza palatalnih suglasnika j, č, ž u vokal tipa a ili e i izrađene su tri karte. Jezični atlasi sistematizirane su zbirke karata koje prikazuju lingvistički krajobraz, odnosno ukupnost izoglosâ (linijâ koje omeđuju prostiranje neke jezične pojave) na promatranome jezičnom području, bilo da ono obuhvaća jedan jezik u cjelini ili njegov dio (npr. određeni dijalekt) ili pak više jezika. Jezični su atlasi produkti lingvističke geografije -dijalektologiji srodne lingvističke discipline koja proučava pitanja teritorijalnog rasporeda jezičnih pojava. Lingvistička se geografija bavi izradom jezičnih karata i atlasa, odnosno smještanjem jezičnih pojava u organskim govorima na zemljopisnu kartu. Prijenos jezičnih pojava na zemljovid obično pokazuje kako njihovo rasprostiranje karakteriziraju složeni odnosi u kojima se izoglose najčešće

2022

Ana Ostroški Anić rođena je u Našicama 1980. godine. Diplomirala je 2005. engleski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2015. doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike disertacijom Kognitivnolingvistička analiza engleskih i hrvatskih figurativnih konstrukcija u zrakoplovnom jeziku. Od veljače 2008. radi na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti kao znanstvena novakinja prof. dr. Maje Bratanić, s kojom u listopadu 2009. prelazi u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odjel za opće jezikoslovlje. Od 2019. zaposlena je na mjestu znanstvene suradnice. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata iz područja terminologije i kognitivne lingvistike. Od siječnja 2013. do studenoga 2014. bila je suradnica na hrvatsko-francuskom bilateralnom projektu Terminologija i stručno prevođenje za međukulturni dijalog i specijaliziranu komunikaciju (COGITO). Od 2014. do 2017. sudjelovala je kao istraživač na projektu Repozitorij metafora hrvatskoga jezika (HRZZ) voditeljice dr. sc. Kristine Štrkalj Despot, a od prosinca 2015. do 2018. na projektu Conmusterm-Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (HRZZ) voditelja akademika Nikše Gliga. Bila je suradnica na pet projekata u okviru programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna, HRZZ). Voditeljica je uspostavnoga istraživačkog projekta Dinamičnost kategorija specijaliziranoga znanja (DIKA) koji financira Hrvatska zaklada za znanost (2018.-2023.) te voditeljica projekta Semantički okviri u hrvatskom jeziku (2022.-2025.), koji se provodi u okviru osnovne djelatnosti Instituta. Objavila je samostalno ili u suautorstvu šest knjiga i više znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je izlaganjima na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te se stručno usavršavala u području terminologije, leksikografije i engleskoga zrakoplovnog jezika. Članica je nekoliko domaćih i međunarodnih lingvističkih i terminoloških udruženja te COSTove akcije Nexus Linguarum iz područja povezanih jezičnih podataka. U tehničkom odboru HZN/TO 37 Hrvatskoga zavoda za norme jedna je od predstavnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 2010. godine. Od studenoga 2014. do studenoga 2018. bila je članica Odbora Europskoga terminološkog udruženja (EAFT), krovne europske terminološke organizacije.

2001

Glagoli govorenja tvore zanimljivu znacenjsku skupinu leksema kako u hrvatskome tako i u mnogim drugim jezicima. U ovome radu analiziraju se znacenjske bliskosti glagola govoriti, razgovarati i prieati poglavito radi moguceg objasnjenja sto omogucava glagolu pricati pojavljivanje u supstandardnim sintagmama poputpricati engleski, priCati telefonom itd.

Folia onomastica Croatica, 2003

Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2013

research on the word-formation process as described in Croatian pre-standard grammars (kašić, križanić and grammars of the kajkavian literary language) has shown that word formation is described in all grammars examined to a greater or lesser extent, but no separate chapter is devoted to this subject. These descriptions of the word-formation process are more implicit than explicit, except in križanić’s grammar. ključne riječi: tvorba riječi, dopreporodne hrvatske slovnice key words: word-formation, pre-standard grammars

Filologija, 1998

Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2019

2018

DARUVAR U DJELU JÁNA ČAPLOVIČA "SLAVONIJA I DIO HRVATSKE" Sažetak: U radu se uz uvod u biografiju slovačkog etnografa i publiciste Jána Čaploviča donosi u prijevodu na hrvatski jezik jedno poglavlja iz njegovog kapitalnog djela "Slavonija i dio Hrvatske", I-II., Pešta, 1819. koje govori o daruvarskom kraju.

Slavisticna Revija, 2018

The paper describes the sentences with a complex verbal predicate (modal and phase construction) in the scientific-textbook substyle of the contemporary Serbian language. The analysis is carried out on a corpus of three thousand sentences excerpted from engineering manuals and vocational training textbooks. Corpus data is compared with literary data for literary style.

Vladimir Varićak : (1865.-1942.) : u hrvatskoj i svjetskoj znanosti, 2018

Tehničko veleučilište u Zagrebu Sažetak U radu je prikazana nastavnička djelatnost Vladimira Varićaka, a koje je, od srednjoškolskog do sveučilišnog profesora, potrajala više od 50 godina. Donosimo bibliografski popis njegovih stručno -metodičkih članaka, te potpun popis kolegija koje je držao na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Analiziramo sadržaje Varićakovih predavanja iz standardnih matematičkih kolegija i to uvidom u objavljenu litografiranu skriptu i dva dosad nepoznata rukopisa koji sadrže zabilješke s Varićakovih predavanja.