Media and freedom: Basic issues

2009

Medijski prostor hrvatskoga drustva složeno je podrucje koje tvore ne samo brojni mediji i razne institucije vec i medijski konzumenti, oni kojima je medijska poruka upucena. Ali oni nisu samo pasivni primatelji medijskog sadržaja. Naime, polazeci od osobe kao cilja i ishodista supsidijarnog djelovanja, autor u prvom dijelu govori o osobi koja je subjekt medijskog prostora isticuci neka njezina prava: pravo na informaciju i sudjelovanje u javnom mnijenju. Mediji trebaju biti u službi afirmiranja tih temeljnih covjekovih prava i to informiranjem te pružanjem mogucnosti sudjelovanja u javnom životu, odnosno razvijanjem dijaloga. U drugom dijelu autor promatra odnose između razlicitih medija kao i položaj novinara unutar hijerarhijske strukture medijske kuce. U hrvatskom medijskom prostoru posebno su prisutna dva problema: komercijalizacija medijskog prostora i stvaranje koncentracija kao opasnost pluralizmu te imperativ efikasnosti i profita kao stalna prijetnja autonomnosti novinara ...

Nova prisutnost, 2021

Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između količine vremena provedenog u korištenju medija djece predškolske dobi i nekih osobnih i okolinskih čimbenika. U istraživanju je sudjelovalo 391 dijete u dobi od 5 do 7 godina. Roditelji su procijenili korištenje medija, temperament i regulaciju emocija kod djece, roditeljska ponašanja prema djetetu i roditeljsku kompetentnost. Odgojiteljice su procijenile socioemocionalnu dobrobit i otpornost djece, a procjene o samopoimanju prikupile su kroz intervjue s djecom. Dobiveni rezultati pokazuju da je količina vremena koju djeca predškolske dobi provode u korištenju medija slabo, ali statistički značajno povezana s osobnim i okolinskim čimbenicima. Spol djeteta, negativan afekt, regulacija emocija, obrazovanje roditelja, popustljivost, informatička pismenost i stav prema dječjem korištenju medija povezani su s djetetovim ukupnim vremenom provedenim u korištenju medija. Korelati vremena provedenog u korištenju medija razlikuju se i ovise o vrsti medija. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja uloge medija između varijabli antecedenti i razvojnih ishoda.

Sociologija i prostor, 2013

Knjiga Josepha Turowa Mediji danas-Uvod u masovne komunikacije u SAD-u je u izdanju Routledgea doživjela svoje četvrto izdanje. Beogradska izdavačka kuća Clio 2012. godine prevela je i objavila treće izdanje ove knjige. Joseph Turow je profesor komunikacija na Annenberg školi za komunikacije Sveučilišta u Pennsylvaniji, urednik je i autor brojnih knjiga i znanstvenih članaka o industriji masovnih medija. Knjiga Mediji danas-Uvod u masovne komunikacije podijeljena je na tri dijela. Prvi dio, Kako razumjeti prirodu masovnih medija, daje uvid u osnovne pojmove i objašnjava načine djelovanja medijske industrije a obuhvaća četiri poglavlja: Kako razumjeti masovne medije, Što je medijsko poslovanje, Formalne i neformalne kontrole medijskih sadržaja: državna regulativa, samoregulativa i etika i Istraživanja medijskih učinaka i medijske kulture. Drugi dio, Medijski divovi i višemedijske aktivnosti, sadržajno je vezan uz velike medijske kompanije i sastoji se od dvaju poglavlja: Svijet nejasnih granica između medija i Strategije medijskih divova. Treći dio, Tiskani mediji, obuhvaća poglavlja Industrija knjiga, Industrija novina i Industrija časopisa i pobliže se bavi načinima funkcioniranja tiskanih medija. Na kraju knjige nalazi se popis pojmova po pojedinim poglavljima. Već je u predgovoru sam autor naznačio da je knjigu oblikovao kao udžbenik koji slijedi tijek jedinica osnovnog kolegija te da je namijenio prvenstveno studentima i nastavnicima medija (i to s područja SAD-a, sudeći prema određenim temama i primjerima kojima se bavi). Na početku svakog poglavlja naveden je neki citat koji bi trebao poslužiti kao poticaj za razmišljanje i raspravu o određenom problemu ili pojavi. Na kraju poglavlja nalaze se pitanja za diskusiju i kritičko razmišljanje te zadaci za izgradnju medijske pismenosti, a tekst je obogaćen brojnim prilozima o aktualnim pojavama vezanim uz medije, etičkim pitanjima, utjecajima na kulturu, primjerima iz svakodnevnog života, rezultatima znanstvenih istraživanja, medijskim ličnostima i sl. te slikama i tablicama koje prate sadržaj teksta. Četiri su osnovna koncepta na kojima je knjiga oblikovana: shvaćanje medija kao međusobno povezanih sustava industrija, uvid u temeljne pravce kretanja medija, naglasak na digitalnoj konvergenciji i medijsko opismenjavanje studenata kao osnovni cilj. U prvom poglavlju, Kako razumjeti prirodu masovnih medija, Turow se opredjeljuje za uporabu pojma masovne komunikacije, iako se neki teoretičari zalažu za

2009

Sloboda govora sastavni je dio Opce deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda iz 1948. godine, kao i mnogih nacionalnih zakonodavstava. Pravo stupa na scenu kad se prekrse prava drugih u tolikoj mjeri da nastupe stetne posljedice, a novinarska etika ima zadatak sprijeciti da do njih uopce dođe. Vise nije dovoljno da samo novinari znaju eticka nacela jer su novi mediji omogucili svima koji ih znaju koristiti sudjelovanje u javnim objavama. Buduci da u suvremenim medijima svi mogu sudjelovati u javnome komuniciranju, bilo bi nužno da se svi sudionici komunikacijskih postupaka posredstvom masovnih medija upoznaju s osnovnim etickim pravilima. Nikomu ne treba braniti javne objave, ali medijski i eticki obrazovani primatelji poruka tražit ce one medije kojima mogu vjerovati, one koji postuju osnovna eticka nacela novinarstva i koji vlastitu granicu slobode ne sire iza granice ugrožavanja prava drugih ljudi.

2015

Nezavisna Država Hrvatska nastala je na Uskrs 10. 4. 1941. proglašenjem u Zagrebu i uz pomoć Sila Osovine kao satelitska država prevođena ustaškim vođom Antom Pavelićem. Od samoga početka nova državna vlast slijedi primjer svojih saveznica te ju obilježavaju represalije, strahovlada, cenzura i propaganda. Stupovi nove države biti će vjera, domovina i Poglavnik. Običnome se čovjeku nikada ne da prilika to zaboraviti te ga se konstantno „bombardira“ informacijama i umjetnošću vezanom za režim ili protiv njegovih neprijatelja. Građanina je trebalo i uvjeriti u istinitost svega što dobiva od režima i tu nastupa propaganda, precizno napravljena i uspostavljena u svakom dijelu života. Propagandni stroj NDH je svoju svrhu ispunio praktički savršeno, koristeći se ne samo onime što joj je bilo na raspolaganju kao državi nego i samim građanima koji su sudjelovali u raznim akcijama htjevši tako pokazati svoje domoljublje i oduševljenost prilikom da napokon žive u svojoj državi te da joj pomogn...

Zbornik Matice srpske za drustvene nauke, 2010

Pe ter Slo ter dajk je je dan od ret kih sa vre me nih fi lo zo fa ko ji in si sti ra na re le vant no sti He ge lo ve te ze da fi lo zo fi ja ni je ni šta dru go, ne go svo je vre me ob u hva ãe no mi sli ma. Oba ve za fi lo zo fi je da promi šqa sa vre me ne fe no me ne pre ma we go vom mi šqe wu se pre sve ga od no si na neo p hod nost pri klad nih re flek si ja me di ja. Fi lo zo fi ja me di ja, u sprezi s me ta di sci pli nar nim mi šqe wem kul tu re, mo gla bi bi ti pri zna ta kao Slo ter daj kov do pri nos fi lo zof skom pro jek tu pro ši re nog uma. Za raz li ku od svo jih pret hod ni ka, Slo ter dajk vi še ne ãe is ka zi va ti po ve re we u akadem sku au ru du hov nih na u ka, uko li ko im pret hod no ne po ðe za ru kom da se na pre po zna tqiv na åin dis tan ci ra ju od stig me svog evro po cen triå no moti vi sa nog po re kla. Otu da je Slo ter daj ko vo pro mi šqa we me di ja u je dinstve noj ve zi s ana li zom evrop ske tra di ci je u sve tlu no vih in te gra ci ja. Zala ÿu ãi se za neo p hod nost da Evro pa ras ki ne s na sle ðem im pe ri ja li zma, au tor is pi tu je ak tu el ne ten den ci je, a na ro åi to pro duk tiv nost lo gi ke ter tium da tur ko ja se ogle da u na pu šta wu ra di kal nog sta va ili-ili, u ko rist in te gra tiv ni jeg i-i: i op se ÿna kri ti ka i ele men tar no po ve re we u po sto jeãi svet. KQUÅ NE RE ÅI: fi lo zo fi ja me di ja, Evro pa, pro ši re ni um, Slo terdajk

Medianali Znanstveni Casopis Za Medije Novinarstvo Masovno Komuniciranje Odnose S Javnostima I Kulturu Drustva, 2012

The new media by their features in today's (virtual) culture, offer two options in the communicating of traditional messages. These are either the virtual identity (virtuality) or simulation. The terms "digitality", "multimedia", "interactivity" and "hypermediality" are recognized through analysis of literature as the dominant features of computer-mediated media which are different from other electronic media and therefore deserve the guideline 'New Media' at the turn of the twentieth to the twentyfirst century. The article defines the features of virtual reality in order to show what the medium of virtual museums should look like. The author uses formal content analysis on a sample of fifteen community virtual museums to discover which of them communicate virtual identity, and which are just simulating it. After processing the material on the internet it was observed that a number of museums are not eligible to be called virtual, but are rather at the level of electronic newsletters and digital museums.

2019

U ovom radu prikazano je na koje sve načine medijska pismenost utječe na razmjenu informacija na digitalnim komunikacijskim platformama. Kako većina populacije koja se koristi društvenim mrežama jako često misli da medijska pismenost i pismenost materijalnog jezika ista vještina koju su stekli u osnovnoj školi, kako se održava stvarno značenje gramatičke i medijske pismenosti. Kako brzi razvitak, brzi napredak tehnologije zahtjeva promjenu znanja, vještine. Medij uzrokuju velike promjene u čovjekovom životu, oni postaju svakodnevni život pojedinca. Danas ne postoji čovjek koji nije upoznat barem s jednom digitalnom platformom. Što se tehnologija više razvija tako je društvo prisutno na više medijskih platforma. Medijske platforme prečesto imaju preveliki utjecaj na društvo, pojedinca koji ni ne primjećuje koliko mediji upravljaju njegovim životom. Problemi s kojima se susrećemo na društvenim mrežama od govora mržnje, krađe identiteta,.. Prikazano je koju ulogu imaju mediji pogotovo ...

2018

Govor, 2003