Muške fantazije: Smrt Blagoja Parovića
Vladan Vukliš2024, Jugoslovenski dobrovoljci u odbrani Španske Republike
Sign up for access to the world's latest research
checkGet notified about relevant papers
checkSave papers to use in your research
checkJoin the discussion with peers
checkTrack your impact
Abstract
Stapanje istoriografije sa pseudonaučnom publicistikom stvorilo je niz problema u poimanju istorijskih događaja. Kao posebno ilustrativan izdvaja se slučaj smrti Blagoja Parovića, koji se u ovom radu detaljno analizira. Kroz uporedne, politički povezane biografije Parovića, Milana Gorkića i Josipa Broza Tita, autori detaljno obrazlažu djelovanje Parovića u Španiji i okolnosti njegove smrti. Zatim se okreću periodu od sredine 1937. godine, kada nastupaju udružene posljedice novog talasa „Velike čistke“ u Sovjetskom Savezu, propasti akcije „La Corse“, držanja Adolfa Muka pred policijom, te nestanka i sudskog ubistva Milana Gorkića, a koje dovode do zaoštravanja međuljudskih odnosa kako u Parizu tako i među jugoslovenskim dobrovoljcima u Španiji. Da bi se ovi tokovi propisno objasnili, u analizu su uvedene i tvrdnje koje se mogu naći u publicistici i istoriografiji. Sa takvim postavljanjem konteksta ulazi se u trag genezi mita o Parovićevom ubistvu, uz praćenje njegovih permutacija kroz potonju pubicistiku, s posebnim osvrtom na rad Vladimira Dedijera, a zatim i Pera Simića, koji je preuzeo i dalje razvio date mitologeme. Autori se kritički osvrću i na rad istoričara koji su preuzimali pseudonaučne tvrdnje Dedijera i Simića i time im davali istoriografski kredibilitet.
Related papers
U spomen, Darko Deković
Jezik Casopis Za Kulturu Hrvatskoga Književnog Jezika, 2008
Pavao Tekavčić - pragmalingvist
2011
Cilj je ovoga rada izložiti studije P. Tekavcica iz podrucja hrvatsko-talijanske kontrastivne analize u kojima se prvi put propituju neke pragmaticke teme od iznimne važnosti za proucavanje diskursnih karakteristika hrvatskoga i talijanskoga jezika. Posebna je pozornost posvecena podužoj studiji iz 1989. godine u kojoj se autor bavi problematikom tzv. ''cestica'' u hrvatskome jeziku i njihovih ekvivalenata u talijanskome jeziku.
Znanstvena djelatnost mr. sc. Darka Dekovića
hrcak.srce.hr
kovića-filologa, književnika, dugogodišnjega predsjednika riječkoga ogranka Matice hrvatske, neumorna istraživača hrvatske glagoljaške baštine. U njegovu na više polja javnoga djelovanja još od rane mladosti izuzetno aktivnome životu neizostavnu sastavnicu čini znanstvena djelatnost, ponajprije usmjerena istraživanju hrvatske glagoljice i glagoljaštva. U ovome se prilogu iznosi opći pregled znanstvenoga rad mr. sc. Darka Dekovića, s posebnim naglaskom na rad u okviru Akademijina Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci.
The Death of Goran Alavanja on 23 November 1990: Events, Interpretations, Manipulations
Journal of Contemporary History
Rad na temelju hrvatske i srpske dokumentacije, memoarskih i medijskih zapisa rekonstruira okolnosti pogibije policajca Gorana Alavanje 23. studenoga 1990. kod Obrovca. Donosi relevantne činjenice o problemu Alavanjine lojalnosti hrvatskim vlastima te pokušava odgovoriti na pitanje tko su organizatori i počinitelji oružanoga napada. Raščlanjen je i odnos hrvatskih i pobunjeničkih vlasti prema poginulom policajcu.
Elementi Desakralizacije Poezije U "Slučajnim Memoarima" Stevana Raičkovića
Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду, 2018
U prvom delu teksta se opisuje proces auto-sakralizacije moderne poezije, kao način na koji moderna poezija izdvaja pesnički čin i pesnički jezik iz sfere ekspresivne teorije i prostora svakodnevnice. U daljem toku teksta pokazuje na koji način se poezije sakralizuje kod Raičkovića (zaključno sa prvim izdanjem zbirke Kamena uspavanka iz 1963) da bi se potom kreirala tipologija gestova desakralizacije poezije na primeru poeme Slučajni memoari (1978)
Prikaz knjige "Kroz koru do plašta: Nove spoznaje o Andriji Mohorovičiću (1857.-1936.)", HAZU, Zagreb, 2019
2019
U Knji znici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 24. svibnja 2019. predstavljena je knjiga Kroz koru do pla sta: Nove spoznaje o Andriji Mohorovi ciću (1857.-1936.), objavljenoj u sklopu Akademijine edicije Rasprave i grada za povijest znanosti. Kako je istaknula urednica knjige, prof. dr. sc. Snje zana Pau sek-Ba zdar, ona detaljno prikazuje zivot i rad Andrije Mohorovi cića i dopunjava dosada snje tekstove o njegovom zivotnom putu i doprinosu meteorologiji, seizmologiji i geofizici. Clanke u knjizi su napisali: Stipe Kutle sa, Mohorovi cić i njegovo doba, akademik Mirko Orlić, Kako je diskontinuitet postao Mohorovi cićev, Marijan Herak, Mohorovi cićev seizmolo ski opus, akademik Vladimir Paar, Andrija Mohorovi cić u ozra cju fizike, matematike, Occamove britve i post-STEM-a, Ivica Martinović, Andrija Mohorovi cić i Sveu cili ste u Zagrebu, Branka Penzar, Alemka Orlić, Pisma Andrije Mohorovi cića sinu Stjepanu, takoder istaknutom znanstveniku. Suurednik knjige, akademik Mirko Orlić, istaknuo je da je Mohorovi cić jedini iz kruga najuspje snijih hrvatskih znanstvenika koji je karijeru proveo u Hrvatskoj, osim razdoblja studija u Pragu, za razliku od Rudera Bo skovića, Nikole Tesle, Lavoslava Ru zi cke i Vladimira Preloga koji su djelovali u inozemstvu, zbog cega se svugdje navodi kao hrvatski znanstvenik. "Za Mohorovi cićev ostanak u domovini, unato c znanju stranih jezika, odlu cujuće je bilo domoljublje", rekao je akademik Orlić. Mohorovi cić je svjetski ugled stekao znanstvenim istra zivanjima u podru cju geofizike, a posebno otkrićem plohe diskontinuiteta koja odjeljuje Zemljinu koru od pla sta ispod nje. Ta ploha danas u svijetu nosi naziv Mohorovi cićev diskontinuitet ili Moho. To je ujedno i najveće znanstveno otkriće do kojeg se do slo u Hrvatskoj. Mohorovi cićevo ime nose i krater na Mjesecu te asteroid izmedu Marsa i Jupitera. Akademik Orlić izvijestio je i o tijeku natje caja za postavljanje spomenika Mohorovi ciću ispred Dr zavnog hidrometeorolo skog zavoda na Gornjem gradu u Zagrebu. Na javni poziv za izradu idejnog rje senja spomenika poslano je 16 prijedloga. Potpredsjednik HAZU-a, akademik Frano Parać, kazao je da je Mohorovi cić svojim djelovanjem ostvario ono sto je planirao Josip Juraj Strossmayer osnivanjem Akademije i modernog Sveu cili sta u Zagrebu, daće Hrvati svoj identitet sa cuvati jedino zahvaljujući kulturi, znanosti i umjetnosti. "Mohorovi cić je pravi reprezentant hrvatske znanosti i kao takav je prihvaćen jer je djelovao u Hrvatskoj. On je ponos hrvatske znanosti i Hrvatske akademije ciji clan je bio pune 43 godine", rekao je akademik Parać. Tajnik Razreda za matemati cke, fizi cke i kemijske znanosti, akademik Goran Pichler, istaknuo je da je Mohorovi cić u Pragu bio student slavnog fizi cara Ernsta Macha te da je eksperimentalni rad u fizici primijenio u meteorologiji i geofizici. Spomenuo je va znost geofizi cara i meteorologa, jer se o planetu Zemlji jo s uvijek malo zna, budući da je bu senje Zemljine kore provedeno tek do dubine od 12.5 kilometara.
Related papers
Pleonazmi u časopisu Storybook
Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 2019
Vanda Ladović (1929.–2017.) Izložbe i bibliografija Vande Ladović
Peristil
Željka Kolveshi Muzej grada Zagreba Vanda Ladović (1929.-2017.) "Moj muzej" riječi su Vande Ladović koje je izgovarala uvijek kada bi govorila o Muzeju grada Zagreba, muzeju u kojem je provela cijeli radni vijek kao uvažena kustosica, viša kustosica i muzejska savjetnica. Iste riječi ponovila je i 2002. godine u intervjuu za Personalni arhiv zaslužnih muzealaca koji je sniman deset godina nakon njezina odlaska u mirovinu 1992. godine. Vanda Ladović rođena je u Zagrebu, u Zagrebu je umrla. Tu je završila gimnaziju, upisala studij arhitekture, promijenila izbor nakon dvije godine i upisala studij povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1957. godine. Već u jesen te godine, na fotografiji svečanog primanja kolektiva Muzeja grada Zagreba u povodu 50. obljetnice muzeja kod gradonačelnika Većeslava Holjevca u salonu gradske palače Dverce, u drugom redu slijeva, vidi se mlada, gotovo sramežljivog osmjeha, Vanda Brezinščak (28 godina), netom zaposlena kao honorarna službenica, buduća kustosica, u društvu tadašnje osmeročlane ekipe muzeja. Nakon deset godina, na fotografiji s otvorenja jedne izložbe kamera je zabilježila Vandu Ladović, sigurnu, apartnu kustosicu, iza koje je tada već bio zavidan broj izložbi koje je realizirala samostalno ili u suradnji s kolegama iz muzeja. Nakon dvadeset godina, 1977., Vanda je autorica muzeološke koncepcije i scenarija završenoga novog stalnog postava Muzeja grada Zagreba na što je bila najviše ponosna u svojem profesionalnom radu-interpretacijski i prezentacijski u potpunosti je odgovarao muzeološkom standardu tadašnjih suvremenih muzeja.
Pitanje žanra u stripu na primjeru Andrije Maurovića
Libri et liberi
U ovom prilogu naglasak je na definiranju stripa i na problematizaciji tema i žanrova u tom mediju na primjeru opusa Andrije Maurovića. Semiotički gledano, strip razvija drugačiji tip tekstualnosti od tradicionalnoga književnoga teksta jer u procesu formiranja značenja paralelno uključuje vizualnu i verbalnu sastavnicu svojega diskursa. Također, primjeri odabranih Maurovićevih naslova i njihov tematsko-žanrovski presjek implicitno vode u smjeru prihvaćenoga književnoteorijskoga zaključka o relacijskom karakteru pojma žanra i subverzivnom karakteru umjetnosti. S obzirom na složenu evoluciju stripske umjetnosti, u prilogu se okvirno raspravlja i o umjetničkim medijima i formama koje sa stripom imaju neke dodirne točke, kao što su književnost, dječja književnost, ilustrirane knjige, slikovnica, itd.
Janko Polić Kamov – ususret avangardi
Anafora, 2017
This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0.
Semiotički I Intertekstualni Aspekti Hronotopa Ubistva Na Vratima Kuće Kod Iva Andrića I Gabrijela Markesa
Zbornik za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 2013
To čini i u oblasti seksualnosti. U kulturama koje su međusobno slične, kao onim kodiranim patrijarhalno-tradicionalističkim uzusima u sinergiji s verskim normama, poput autohtonog bosanskog sredinom XIX i latinoameričkog s početka XX veka -semiosfemo samoopisivanje, na sličan način kodira odnose prema bitnim aspektima života, pa i pitanjima odnosa među polovima. Patrijarhalna porodica se u takvim kulturama javlja kao značajan agens. S tim u vezi, ukazano je i na važne intertekstualne aspekte poetike hronotopa ubistva na vratima doma kao simbola zaštite i utočišta -invarijantnog simbola u svim kulturama. Istraživačka pažnja usmerena je i na retoričko-dramaturške aspekte referentnog hronotopa koji, začuđujućom sličnošću, međusobno intertekstualno koreliraju kod dvojice nobelovaca.
Pisma Ivana Ančić (Zlovečere) Antunu Flegi (1910. – 1913.)
Vjesnik Istarskog arhiva, 2019
\u27Otcepljenje\u27 – je li neko pomenuo \u27otcepljenje\u27? Još o uzrocima raspada Jugoslavije Odgovor Aleksandru Pavkoviću
2013
Pavković vidi nestanak Jugoslavije kao niz činova otcepljenja republika i jedne pokrajine. Nasuprot tome, tvrdi se da je proces raspadanja jugoslovenske države kompleksna pojava, da je prouzrokovan nedostatkom političke legitimnosti nakon Titove smrti, nestankom geopolitičke uloge Jugoslavije, ugrađenom malfunkcionalnošću savezne države, ekonomskim teškoćama koje su spontano tumačene kao pojave proizašle iz navodne privilegovanosti drugih jedinica unutar sistema, nesposobnošću stare elite da modifikuje institucionalni, posebno privredni sistem, transformacijom elita u republičke i nacionalne građanske elite, širenjem straha za opstanak nacija i u suštini spontanim prestankom delovanja savezne države. Slovenija i Srbija prve su 1990. g. preuzele uloge nezavisnih država, pošto je savezna institucionalna ravnoteža bila poremećena oduzimanjem ovlašćenja pokrajinama. Jugoslovenska država prestala je da postoji prestankom njenog efektivnog delovanja, njene efektivne vlasti. Sami činovi ot...
Savjest i krivnja u modernitetu prema Željku Mardešiću
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 2011
Marin Biondić: Smrt. Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
Filozofska istraživanja, 2016
Reinterpretacija anegdotske familijarnosti u romanu Ljubomornici Sándora Máraija
Anafora, 2016
The study explores the way Sándor Márai's novel entitled Féltékenyek (The Jealous Ones) has modernized the anecdotal tradition of the 19th century Hungarian literature. In addition, it aims to point out the one-sidedness of the approach that considers anecdotal narration old-fashioned in the context of modern literature. The major assumption of the study is that Márai applies anecdotal familiarity as an expression of commonly accepted values of the bourgeois way of life. This concept of familiarity primarily differs from its 19th century version characterized by intimate informality in being more abstract, more intellectual and more formal.
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.