Kad slika ne govori više od tisuću riječi
Martina Bašić2023, Hrvatski jezik 2
Sign up for access to the world's latest research
checkGet notified about relevant papers
checkSave papers to use in your research
checkJoin the discussion with peers
checkTrack your impact
Abstract
Slikovitost frazema, kao jedna od njegovih temeljnih značajka koja leži u njegovu semantičkome talogu, utječe na stvaranje frazemskoga značenja i povezana je s njim. slikovitost frazema ili tragovi te slikovitosti mogu, kao i njegova etimologija koja često slijedi tu slikovitost, utjecati na njegovu uporabu. Pritom se sinkronijska motivacija frazema često ne poklapa s izvornom etimologijom frazema, a nije rijedak slučaj i da joj proturječi. S jedne strane govornici jezika sami grade motivacijske mostove (često na tragu pučke etimologije), a s druge strane postoji izvorna etimologija, koja je često zanemarena. stoga se može dogoditi da stariji govornici jezika ili dijalekta pamte i povezuju frazem s jednim frazemskim značenjem, dok ga mlađi govornici povezuju s drugim značenjem, koje nakon nekoga vremena može i prevladati. U članku se razmatra motivacija frazema trčati (istrčavati, zalijetati se i sl.) pred rudo, na isto (jedno) brdo tkan, namazan (premazan) svim mastima, te poslovica tiha voda brege dere (valja, roni) i iz mire tri vraga vire.
Related papers
Reklamna slika i suvremena moda
2021
U ovom diplomskom radu istražit će se značenje i funkcija reklamne slike u suvremenoj modi polazeći od obrata Barthesove retorike slike izvedene u njegovoj semiologiji koja je bila temelj za shvaćanje mode druge polovine 20. stoljeća. Odnos mode i reklamne modne fotografije iziskuje spoznajno teoretski pomak spram onih paradigmi slike koji su nužni za razumijevanje medijske konstrukcije stvarnosti (Flusserova tehnička slika i Boehmova „ikonička razlika”). Pritom će se pokazati kako se od tradicionalnog pristupa reklamnoj slici u modnim časopisima težište preusmjerava na platforme društvenih mreža, na kojima se ne samo nastavlja vizualno komuniciranje kao reklamna strategija „brandova”, već se uvelike mijenja način reprezentacije mode na taj način da sama slika modi daje novo značenje u interakciji s korisnicima i subjektima/akterima čitavog modnog procesa kao kulturalnoga događaja kojim se uspostavljaju novi identiteti
Kad kokoš pomisli da je labud: gradba diskursa putem dihotomizacije
Suvremena lingvistika, 2021
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jaculig@ff zg.hr »Kad kokoš pomisli da je labud«: gradba diskursa putem dihotomizacije Rad predstavlja primjer analize gradbe diskursa na društvenim mrežama putem parova leksema koji u tom diskursu nose suprotna značenja. Diskurs koji se ovdje analizira izgrađen je oko situacije u kojoj je bivša predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, uspinjanjem na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu nakon predstave Labuđe jezero izazvala negodovanje dijela javnosti, što je dovelo do uporabe novih i kontekstno uvjetovanih parova leksema suprotnih značenja. Leksemi kokoš i labud u kontekstu ovoga diskursa poslužili su kao podloga za razvoj daljnje komunikacije njegovih sudionika koju odlikuje dihotomizacija pojmovnoga znanja kao odraza konteksta situacije, ali i konteksta kulture (Žic Fuchs 1991) u kojoj se diskurs razvio. Razumijevanjem antonimije u širemu smislu (Jones et al. 2012) kao značenjskoga odnosa koji izvire iz suprotstavljanja pojmova s obzirom na njihove stvarne ili prividne karakteristike, možemo objasniti kako i zašto su leksemi kokoš i labud, ali i drugi leksemi uporabljeni kao antonimi u predmetnome diskursu, dovedeni u odnos suprotnosti, iako nisu standardno ni konvencionalno primjer antonimije (Jeff ries 2010, Jones 2002, Murphy 2003). Putem takvih parova leksema sudionici diskursa mogu uputiti snažne društveno relevantne poruke. Budući da je predmetni diskurs izrazito kulturološki specifi čan, analiziran je s obzirom na pripadajuće mu pojmovne domene koje predstavljaju pozadinsko znanje njegovih sudionika (Sharifi an 2011), ili makro-kontekst (Van Dijk 2009). Taj makro-kontekst potom služi za gradbu mikro-konteksta (Van Dijk 2009) putem dihotomizacije pojmova, odnosno leksema koji uobičajeno ne predstavljaju antonimiju (Jones et al. 2012). Ovakav primjer može nam približiti važnost odnosa suprotnosti u svakodnevnom diskursu, ali i njihov značaj u strukturi pojmovnoga sustava. Spoznaja da se čak i nekonvencionalizirani parovi leksema mogu dovesti u odnos suprotnosti ukoliko gradba diskursa to zahtijeva ide u prilog tezi da je antonimija u širemu smislu fl eksibilan i kreativan značenjski odnos koji bi mogao rasvijetliti neke spone između jezika i uma.
Fotograf fra Stanko Dujmović (1866. – 1940.)
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
MONOGRAFIJA O KRČKIM GOVORIMA (Iva Lukežić i Marija Turk: Govori otoka Krka, Libellus, Crikvenica 1998.)
1999
Suvremena se hrvatska dijalektologija opcenito, te cakavologija kao njen sastavni dio, ne moze pohvaliti vecim brojem sintetskih radova koji se odnose na pojedini mjesni govor ili grupu govora. Stoga je monografija o krckim govorima dviju sveucilisnih profesorica s Filozofskoga fakulteta u Rijeci i te kako dobrodosla u popunjavanju te praznine, pogotovo zato sto obraduje dijalekatno vrlo slozenu, ali i vrlo zanimljivu teritorijalnu cjelinu, sto najveCi hrvatski otok Krk, sa svojih 68 naselja, zaista jest. Krcki su govori u knjizi opisani na fonoloskoj i morfoloskoj razini, a posebno je poglavlje posveceno bogatoj krckoj frazeologiji. Pritom se glavnina obradbe temelji na podatcima prikupljenim osobnim terenskim istrazivanjima samih autorica. Svojim su terenskim istrazivanjem, provedenim 1991. i 1992. godine, obuhvatile cak 65 naseljenih mjesta na otoku Krku. Pritom je Iva Lukezic prikupljala gradu na podrucju oko Dobrinja i Baske, dok je svu ostalu gradu prikupila Marija Turk koja je, kao izvorni govornik, i sama bila jedan od informanata za mjesto Sveti Vid-Miholjice. M. Turk je autorica uvodnoga dijela te poglavlja o fonologiji i frazeologiji krckih govora, dok je Iva Lukezic autorica poglavlja o morfologiji. Posljednje poglavlje, koje je svojevrsna sinteza prethodnih, djelo je obiju autorica. Dr. Marija Turk u uvodnom se poglavlju osvrce na dosadasnja istrazivanja krckih govora. U drugom poglavlju, na temelju fonoloske analize, svrstava krcke govore, koji svi pripadaju ikavsko-ekavskomu dijalektu cakavskoga narjecja, u dvije cjeline koje naziva starinacki i doseljenicki mikrosustav. Pritom u sklopu starinackoga sustava razlikuje njegov arhaicnokonzervativni model i konzervativno-inovativni model. U sklopu dosel-
Images of Ivan [Giovanni]; Nenad Fabijanić
2018
The book ”Images of Ivan (Giovanni)” authored by Nenad Fabijanić provides a glimpse into the persona of one of the most distinguished protagonists of Croatian 20th century architecture Ivan Vitić, who is brought to life in a dialogue of two authors, shedding a new light on both their work and the specific context in which they grew. Fabijanić continues a format he established in various forms, contextualizing the work of artists and architects in relation to his own. In these dialogues, the superposition of authorial figures and approaches creates a new value whilst retaining their recognizable individual language. In this book they are manifested through intimate observations and projects in which Fabijanić enters the work of Ivan Vitić, creating a unique and timeless authorial conversation
Kosta Spaić i kazališna likovnost
Kazalište : časopis za kazališnu umjetnost, 2019
Pisma Ivana Ančić (Zlovečere) Antunu Flegi (1910. – 1913.)
Vjesnik Istarskog arhiva, 2019
Jeziku je svejedno
2019
Sandorf biblioteka Zirone Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000998896. ISBN 978-953-351-115-3 SADRŽAJ Predgovor 7 Uvod 9 1. PRESKRIPTIVIZAM I IDEOLOGIJA STANDARDNOG JEZIKA 17 Čime se lingvistika ne bavi i što lingvistika nije 19 Preskripcija i preskriptivizam 23 Jezična politika i jezično planiranje 28 Mjesto standardnog dijalekta u društvu 30 Kakva nam norma treba? 37 Kako se određuje što je pravilno? 40 Kojim se "nepravilnostima" bave preskriptivisti? 43 Arbitrarnost jezičnog znaka -jeziku je svejedno 56 Kritička lingvistika i kritički pristupi jezičnoj politici 58 Kritička analiza diskursa i ideologija 59 Jezični aktivizam 67 Kontrola javnog diskursa i manipulacija 71 Brisanje 73 M ono-ideologije preskriptivizma -jedan oblik, jedno značenje, jedan kôd 75 Ideologija standardnog jezika i ideologija monoglosije 79 Društveno isključivanje 83 Standard i sporazumijevanje kroz vjekove 91 S tandard -artificijelnost i učenje, učenje i samo učenje? 99 Poruka nije (samo) u riječima 105 "Neutralnost" standarda 109 Svi govorimo pravilno 115 "Suvremeno lice preskriptivizma" 119 Preskriptivistička priča bez kraja 122 Što, kako i koliko normirati 125 Društvene i jezične norme 128 Jezik i konzervativizam 132 Uzrujani slušatelj 138 Standardni dijalekt u javnoj upotrebi 148 "Jezična kultura" i pristojnost 152 Jezično nasilje, jezična nesigurnost i šizoglosija 155 Francuski preskriptivizam kao uzor 164 Praška škola 173 Gipka stabilnost i konsenzus oko jezične upotrebe 176 Standard kao "najprecizniji" i "najkompleksniji" kôd 178 Načela "jezične kulture" 181 Autonomija, stabilnost i konkretnost standarda 183 Jezična pravila 190 Preskriptivizam stranaca radi? 195 Problem terminologije i stručnog jezika 196 Riječi, simboli, termini i ideologemi 200 Kritika preskriptivizma 206 Preskriptivizam kao strukturna pojava 211 Anatomija preskriptivizma 213 2. ANATOMIJA HRVATSKOG PRESKRIPTIVIZMA 217 Ideologija tradicije i statičnosti 221 Ideologija standardnog jezika i formalnog stila 253 Ideologija doslovnog značenja 266 Ideologija logike i simetričnosti 284 Ideologija antiredundancije 312 Ideologija purizma (monoglosije i monooriginije) 320 Ideologija izvornog jezika 351 Prije zaključka 366 Zaključak: Treba li nam uopće standard ili -što uopće želimo i što nam je činiti? 368 Izvori 377 Bibliografija 379 Bilješka o autorima 394
Divan pjesnika Mahira Abdullaha Bošnjaka
2017
U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...
Picture Postcard „Greetings from Vrapče“
2020
Rázglednica -im. ž. G rázglednicē; mn. N rázglednice, G rázglednīcā (poštanska karta sa slikom grada, krajolika, spomenika i sl. koja se šalje obično s kakva putovanja). Lijep navod o razglednicama dao je Zvonimir Milčec u svojoj knjizi Pozdrav iz Zagreba gdje razglednicu opisuje kao "mali format velike ljubavi prema gradu" (1). Razglednice se mogu razvrstati prema motivima pa tako postoje razglednice s motivima povijesnih građevina, motivima prirode, narodnih nošnji itd. Razglednica je zapravo pismeni oblik komunikacije, njezin nastanak vežemo uz razvoj prometa, a potom i poštanske službe. Način komunikacije slanjem razglednica postaje strahovito popularan krajem 20. stoljeća kada se dnevno u svijetu pošiljalo 4 milijuna primjeraka. Prve razglednice tiskane su 1869. godine u Beču. Vremenom, razvoj fotografije i reprodukcijske tehnike uvelike su umnožile proizvodnju i upotrebu razglednica stoga danas imaju uporabnu svrhu i kao suvenir i predmet zbirki. Zanimljivo je njihovo proučavanje putem kojeg dobivamo uvid o razvoju tiskarskih tehnika, a prikazani crteži i fotografije odražavaju umjetničke mogućnosti i ukuse određenih sredina. Razglednice nam služe kao autentični dokumenti pojedinog povijesnog razdoblja, umjetničkog, društvenog, kulturnog, a temeljem prikaza na njima moguće je obnoviti razrušene povijesne spomenike, imati često podatke koji su zaista važni povjesničarima i arhitektima (štukature na zgradama, original-
Kotorske likovne teme – u slavu grada Kotora
Croatica Christiana periodica, 2000
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, god. XLIV, Zagreb-Dubrovnik 2006., prikaz
Ivana Lazarević, znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,
Nikola (1673-1674) “komunsko dijete”
Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku, 2011
SAŽETAK: Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milo srđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku rekonstru iraju se okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na silna smrt i proces koji je uslijedio stavljaju se u kontekst obiteljskog nasilja i demografskih prilika u desetljeću neposredno nakon velikog potresa. Razmatra se odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine. Uvod Poniranje u prošlost izazovan je pothvat, osobito kada se radi o istraživanju djece koja se "rijetko vide i čuju u izvorima pa su za povjesničare najopskurnija društvena skupina". 1 Za Nikolu, dvije su tragične okolnosti učinile pisani trag njegova postojanja dubljim i trajnijim: prvo što je bio napušten i drugo što je svoj kratki život skončao nasilnom smrću. Matične knjige, koje su inače prvorazredni izvor za proučavanje povijesti stanovništva, osobito onih slojeva i pojedinaca koji svojim marginalnim društvenim položajem izmiču notarskim zapisima jer, primjerice, ništa nemaju i ništa ne nasljeđuju ili pak spadaju u onu većinu koja nikada nije zabilježena u spisima kriminalnih sudova, o dječačiću Rina Kralj-Brassard, asistentica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Adresa: Zavod za povijesne znanosti HAZU,
Desnica I Postmoderni Plutajući Subjekt
Gff, 2017
U radu smo došli do uvida da književnost u neoliberalnom društvu karakterišu, pre svega, njena ludička i didaktička funkcija. Rad pokazuje u čemu je važnost zapostavljene saznajne funkcije književnosti koja je ovoga puta zamišljenja kao slutnja budućih fenomena, a ne kao odraz sadašnjosti. Takva literarna slutnja izbegava ideološka ograničenja teorijskih koncepcija unutar kojih se tematizovani fenomeni pojavljuju danas, čime se oni pokazuju u novom svetlu. U konkretnom slučaju, pokazaće se da je Desnica u romanu Proljeća Ivana Galeba naslutio pojavu postmodernog plutajućeg subjekta i njegovih osnovnih karakteristika: odricanja od metanaracije, a samim tim i od volje za moć. Ključne reči: saznajna funkcija književnosti, umetnik, volja za moć, postmoderna
Iza vijesti: o jednom konceptualno-narativnom okviru u pozadini novinskih tekstova
Politička misao : časopis za politologiju, 2016
O Skupovima I Ljudima (Jedna Zaboravljena Godišnjica)
Poučak : časopis za metodiku i nastavu matematike, 2016
Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća u nas je provedena ambiciozna reforma nastavnog programa matematike za osnovnu i srednju školu. Reforma je slijedila tadašnje relevantne svjetske trendove motivirane stavom da je suvremena matematika uvelike zasnovana na pojmovima teorije skupova i algebarskih struktura. Upravo se navršava 40 godina otkako je u 5. razred osnovne škole krenula generacija učenika koja je tamo po prvi put učila o skupovima, relacijama i funkcijama. Intencija je bila da pojmovi i koncepti naivne teorije skupova posluže kao osnova za izlaganje gradiva u daljnjem školovanju. Uz manje korekcije, ovaj je pristup zadržan narednih dvadesetak godina. Od devedesetih godina naovamo svjedočimo donekle obrnutom procesu. S ciljem rasterećenja nastavnog programa došlo je do praktičnog izbacivanja skupova i funkcija iz gradiva matematike u osnovnim školama, što je 2006. godine formalizirano donošenjem HNOS-a. Najavljuju se i nove promjene kurikuluma u tom smjeru. Bez namjere da u pitanje dovodi opravdanost i svrhu rasterećenja, ovaj rad prati neke od posljedica toga procesa donoseći iskustva iz nastave matematike na tehničkim fakultetima i višim školama.
„Romantičarska“ slika djetinjstva u stvaralaštvu Jovana Sundečića
Poznańskie Studia Slawistyczne, 2023
In this paper I analyze one of the first collections of poems for children in the SCBM language, Niz dragocijenoga bisera ili Duhovne i moralne pjesme za djecu by Jovan Sundečić (Zadar 1856, Cetinje 1865). Although many have stated that it is one of the first original publications intended for children and young readers of the South Slavic area, there has been no detailed analysis of it until now. In the introductory part of the paper, I will look at the circumstances which led to creation of literature for children and young people, in the central part, through the analysis of Sundečić's book, I will show why Romanticism in children's literature inevitably intertwined with Enlightenment, and I will try to illuminate the socio-historical circumstances that led to the reprint. In the conclusion, I make an evaluation of the book from the viewpoint of Romanticism, as the period in which it was created, as well as the contemporary moment, which tends to mark the timeless literary qualities.
Related topics
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.