Izbor I Obradba Građe Za Sinonimni Rječnik

Filologija, 1998

2022

Ana Ostroški Anić rođena je u Našicama 1980. godine. Diplomirala je 2005. engleski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2015. doktorirala na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike disertacijom Kognitivnolingvistička analiza engleskih i hrvatskih figurativnih konstrukcija u zrakoplovnom jeziku. Od veljače 2008. radi na Zavodu za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti kao znanstvena novakinja prof. dr. Maje Bratanić, s kojom u listopadu 2009. prelazi u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na Odjel za opće jezikoslovlje. Od 2019. zaposlena je na mjestu znanstvene suradnice. Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata iz područja terminologije i kognitivne lingvistike. Od siječnja 2013. do studenoga 2014. bila je suradnica na hrvatsko-francuskom bilateralnom projektu Terminologija i stručno prevođenje za međukulturni dijalog i specijaliziranu komunikaciju (COGITO). Od 2014. do 2017. sudjelovala je kao istraživač na projektu Repozitorij metafora hrvatskoga jezika (HRZZ) voditeljice dr. sc. Kristine Štrkalj Despot, a od prosinca 2015. do 2018. na projektu Conmusterm-Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (HRZZ) voditelja akademika Nikše Gliga. Bila je suradnica na pet projekata u okviru programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna, HRZZ). Voditeljica je uspostavnoga istraživačkog projekta Dinamičnost kategorija specijaliziranoga znanja (DIKA) koji financira Hrvatska zaklada za znanost (2018.-2023.) te voditeljica projekta Semantički okviri u hrvatskom jeziku (2022.-2025.), koji se provodi u okviru osnovne djelatnosti Instituta. Objavila je samostalno ili u suautorstvu šest knjiga i više znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je izlaganjima na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te se stručno usavršavala u području terminologije, leksikografije i engleskoga zrakoplovnog jezika. Članica je nekoliko domaćih i međunarodnih lingvističkih i terminoloških udruženja te COSTove akcije Nexus Linguarum iz područja povezanih jezičnih podataka. U tehničkom odboru HZN/TO 37 Hrvatskoga zavoda za norme jedna je od predstavnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 2010. godine. Od studenoga 2014. do studenoga 2018. bila je članica Odbora Europskoga terminološkog udruženja (EAFT), krovne europske terminološke organizacije.

2017

Rima u poetici divanske književnosti ima svoje mjesto, osobito u strukturalnoj poetici, ali nju ne treba promatrati izolirano, vec kao sastavni dio cjeline poetskoga djela. U ovom radu nastojali smo predstaviti fenomen bogatstva i raznolikosti rime u divanskoj književnosti Bosnjaka na primjeru poezije Sabita Alaudina Užicanina, tragajuci za sto sirim jedinstvenim modelom analize rime sa razlicitih jezickostilistickih aspekata. U taj model analize uvrstili smo i grafostilisticki pristup analizi i klasifikaciji rime koji je dominantan u klasicnoj osmanskoj stilistici. Razlog za takav pristup je jednostavan: rima u divanskoj poeziji ne ispoljava se samo na grafostilistickoj razini analize teksta bilo koje poeme, nego predstavlja fenomen koji se odražava na ukupnu strukturu svake poeme pojedinacno na gotovo svakoj jezicnostilistickoj razini analize. U ovom radu skrenuli smo pažnju na preko stotinu vrsta rime samo u poeziji Sabita Užicanina. Model za klasifikaciju rime u divanskoj poezij...

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ovaj rad bavi se leksičkim sredstvima standardnoga jezika preuzetim u jezik znanstvene komunikacije. Zbog razlike u kolokacijskim značenjima koja se ostvaruju u hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku, čestih značenjskih dvojbi prevoditelja znanstvene literature i autora znanstvenih tekstova kao i nedovoljne pokrivenosti toga područja leksika i leksičkih relacija u hrvatsko-njemačkim i hrvatsko-engleskim općim dvojezičnim rječnicima rad upozorava na činjenicu da za korisnika s hrvatskim kao izvornim jezikom ostaje nedostupan jedan važan sloj leksika znanstvenoga jezika. Autorice upućuju na nedostatak pokrivenosti općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u postojećim tiskanim općim dvojezičnim rječnicima s hrvatskim jezikom kao izvornim jezikom rječnika te na potrebu poboljšanja leksikografskoga prikaza kolokacija u strukturi rječničkoga članka. Prijedlozi autorica mogu pridonijeti poboljšanju leksikografskoga prikaza kolokacija u postojećim dvojezičnim rječnicima, a pohranj...

Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, 2002

Dvojezicni gradiscanskohrvatski dijalekatni rjecnici, u okviru suvremene gradiscanskohrvatske leksikografije u cjelini, opsegom su uglavnom manja djela sa srazmjerno malim brojem natuknica, jer se kapitalna djela gradiscanskohrvatske leksikografije odnose na gradiscanskohrvatski knjizevni jezik. S druge strane, dvojezicni rjecnici izvornih gradiscanskohrvatskih govora uglavnom su aneksna djela uz opsirnije dijalekatne rasprave. Do sada objavljeni dvojezicni dijalekatni rjecnici, tj. rjecnici izvornih gradiscanskohrvatskih govora, u ovom su radu klasificirani s obzirom na: a) opseg i elemente kontrastivnosti i ilustrativnosti; b) vecu iii manju izvornost natuknica; c) broj mjesnih govora obuhvacenih natuknicama i dijalekatnu pripadnost gradiscanskohrvatskih natuknica kao polaznoga jezika; d) ciljni jezik i odnos prema tom jeziku; e) strukturu leksikografskih clanaka f) tematsku razgranatost natuknica. Na temelju posto-jeCih rjecnika utvrduju se relevantni elementi koji su neizostavni pri izradbi buducih rjecnika toga tipa. GradiScanskohrvatski rJecmci u cjelini najvec1m dijelom pripadaju leksikografiji 20. stoljeca, tj. razdoblju nakon pocetaka formiranja gradiscansko-

Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1988

2010

Modrusko-senjski biskup Simun Kožicic Benja u vlastitoj tiskari u Rijeci objavio je u sest mjeseci sest glagoljskih knjiga, među kojima je Misal hruacki najveca i najljepsa. O uređivanju jezika glagoljskih liturgijskih knjiga pisao je u posveti svoga historiografskoga djela Knižice odь žitie rimskihь arhiereovь i cesarovь osvrnuvsi se na odnos staroga (naslijeđenoga) i novoga (popravljenoga). Zbog nedovoljne proucenosti jezika Kožicicevih liturgijskih knjiga narav toga odnosa nije bila precizno određena. Na temelju usporedbe razlika u uporabi glagolskih oblika na grafematickoj, morfoloskoj, sintaktickoj, leksickoj, semantickoj i stilskoj razini u Kožicicevu Misalu i trima hrvatskoglagoljskim tiskanim misalima 15. i 16. st. (Prvotisku, Senjskom misalu, Misalu Pavla Modrusanina) doslo se do spoznaje da je Kožicic jezik svoga Misala dosljedno redigirao prema Vulgati.

Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za lingvistiku., 2020

This thesis presents a corpus linguistic research on lexical creations in German in the period between the 1990s and the second half of the 2010s as well as their translatability into Croatian. The research is based on the following underlying hypotheses: 1) The most common parts of speech among lexical creations are nouns; 2) All lexical creations, neologisms and nonce words, are coined by the same mechanisms; 3) The most common method of making lexical creations is word-building; 4) German lexical creations are usually translated into Croatian by combining two or more techniques of translating culture-specific items. The aim of the research is to describe recent tendencies in the word-building of lexical creations in the German language, to emphasize the importance of nonce words when analyzing lexical creations and to outline possible techniques for translating German lexical innovations into Croatian. Lexical creations are the result of changes a language undergoes on a nearly daily basis, attracting considerable attention from scholars and the general public. On the one hand, lexical creations emerge as a direct response to the need to refer to new concepts and phenomena that must be designated, while on the other hand, they reflect the speaker's desire for expressive communication. Thus, lexical creations are necessarily linked to a particular language community at a given point in time and to the innovativeness of their authors, i.e. the context in which they emerged. Lexical creations are a genuinely interesting linguistic topic addressed by a number of linguistic disciplines, such as lexicology, lexicography, morphology, diachronic semantics, contact linguistics, sociolinguistics, pragmatics and stylistics. The role of language policy must not be neglected, since lexical creations can at the same time be a result of the susceptibility of a language to the influence of other languages, but also a result of linguistic purism. In this thesis, the term "lexical creations" is considered to be the superordinate of the terms "neologisms" and "nonce words". Reference sources in linguistics mostly refer to "neologisms", whereas "nonce words" are either not mentioned at all, or are not considered relevant, or are referred to as "neologisms" in a broader sense of the term. The thesis opens with a theoretical framework which identifies lexical creations as a phenomenon of linguistic change, emphasizing their essence: the necessity to meet the communication and cognitive needs of the members of a particular language community (Schippan 2002). We will analyze the motivation underlying the creation of lexical creations, which can be extralinguistic or intralinguistic (e.g. Fleischer 1987, Kinne 1998, Muhvić-Dimanovski 2005, Steffens 2010). We will also provide a possible classification of the mechanisms by which lexical creations are created, the most prominent of which are wordbuilding, borrowing, creation of multiword expressions, and semantic change (e.g., Muhvić

Univerzitetska misao - casopis za nauku, kulturu i umjetnost, Novi Pazar

The paper analyses the semantic equivalence of neologisms in the novel "The Handmaid's tale" in the direction of articulation, from the original text in English to its translation into Serbian language. The aim of the theoretical part of the analysis is to determine terminologically relevant concepts, while the research part will include neologisms in the dystopian landscape and the level of significant similarity in the English-Serbian language relationship. The starting hypothesis of the analysis is that neologisms from the English language are compatible in translation into Serbian. Since dystopian discourse within postmodernism suggests important lexical changes in the codified vocabulary of each language, the paper is the starting point in a series of studies of research on languages of this type.

Književni jezik, 2019

The author etymologizes Persian language lexemes, presenting commonly used persisms in Bosnian onomastics. In particular, the etymology of the examples of persism presented refers to the vocabulary present in the Bosnian language, which makes it universally applicable. The Bosnian language is extremely rich in words from other languages, especially Oriental languages (Arabic, Turkish and Persian), hence the author devotes his work to lexemes that include adaptations and borrowings from the Persian language. In the first place, it was sought to determine for which persisms incorporated into the Bosnian language it is possible to determine the most thorough etymological sequence, and then to enrich the vocabulary of the Bosnian language with the etymological sequence represented by the persisms recorded in the languages of the Persian language family of Iranian languages.