Thomas Hobbes u stihovima

Filozofska Istraživanja, 2013

Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.

Colloquia Maruliana, 2001

Anafora, 2016

The study explores the way Sándor Márai's novel entitled Féltékenyek (The Jealous Ones) has modernized the anecdotal tradition of the 19th century Hungarian literature. In addition, it aims to point out the one-sidedness of the approach that considers anecdotal narration old-fashioned in the context of modern literature. The major assumption of the study is that Márai applies anecdotal familiarity as an expression of commonly accepted values of the bourgeois way of life. This concept of familiarity primarily differs from its 19th century version characterized by intimate informality in being more abstract, more intellectual and more formal.

2017

The paper attempts to explain authorial poetics in feature films of director David Lynch. The term authorial poetics implies characteristics and scope of Lynch's work which include filmic and historical context, artistic intertext, technical and thematic aspect of his authorial style. In this paper Lynch is considered the principal author of his films. His creative freedom is evidenced by the production conditions of his films. The contextualisaton of Lynch's work highlights possible ties with New Hollywood and sketches the development of his career from the study of fine arts to his affirmation as a film author. The intertextuality of Lynch's films is explored in relation to surrealism, film genres (melodrama, crime film, horror), his painting

2013

Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To cinimo analizirajuci ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveucilistima. Potom u sredisnjim temama, kombinirajuci povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveucilista, kao i njegov prijedlog za reformu sveucilista, smjestajuci oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one politicke tako i one antropoloske i epistemoloske. Na kraju, u zakljucku, kriticki ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveucilista.

2018

Tema ovog rada su bajke brace Grimm u nastavi Hrvatskoga jezika. S obzirom na rijetkost njihove upotrebe u nastavi Hrvatskoga jezika, rad se sustavni

Slavisticna Revija, 2018

The paper describes the sentences with a complex verbal predicate (modal and phase construction) in the scientific-textbook substyle of the contemporary Serbian language. The analysis is carried out on a corpus of three thousand sentences excerpted from engineering manuals and vocational training textbooks. Corpus data is compared with literary data for literary style.

Suvremena lingvistika, 2021

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jaculig@ff zg.hr »Kad kokoš pomisli da je labud«: gradba diskursa putem dihotomizacije Rad predstavlja primjer analize gradbe diskursa na društvenim mrežama putem parova leksema koji u tom diskursu nose suprotna značenja. Diskurs koji se ovdje analizira izgrađen je oko situacije u kojoj je bivša predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, uspinjanjem na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu nakon predstave Labuđe jezero izazvala negodovanje dijela javnosti, što je dovelo do uporabe novih i kontekstno uvjetovanih parova leksema suprotnih značenja. Leksemi kokoš i labud u kontekstu ovoga diskursa poslužili su kao podloga za razvoj daljnje komunikacije njegovih sudionika koju odlikuje dihotomizacija pojmovnoga znanja kao odraza konteksta situacije, ali i konteksta kulture (Žic Fuchs 1991) u kojoj se diskurs razvio. Razumijevanjem antonimije u širemu smislu (Jones et al. 2012) kao značenjskoga odnosa koji izvire iz suprotstavljanja pojmova s obzirom na njihove stvarne ili prividne karakteristike, možemo objasniti kako i zašto su leksemi kokoš i labud, ali i drugi leksemi uporabljeni kao antonimi u predmetnome diskursu, dovedeni u odnos suprotnosti, iako nisu standardno ni konvencionalno primjer antonimije (Jeff ries 2010, Jones 2002, Murphy 2003). Putem takvih parova leksema sudionici diskursa mogu uputiti snažne društveno relevantne poruke. Budući da je predmetni diskurs izrazito kulturološki specifi čan, analiziran je s obzirom na pripadajuće mu pojmovne domene koje predstavljaju pozadinsko znanje njegovih sudionika (Sharifi an 2011), ili makro-kontekst (Van Dijk 2009). Taj makro-kontekst potom služi za gradbu mikro-konteksta (Van Dijk 2009) putem dihotomizacije pojmova, odnosno leksema koji uobičajeno ne predstavljaju antonimiju (Jones et al. 2012). Ovakav primjer može nam približiti važnost odnosa suprotnosti u svakodnevnom diskursu, ali i njihov značaj u strukturi pojmovnoga sustava. Spoznaja da se čak i nekonvencionalizirani parovi leksema mogu dovesti u odnos suprotnosti ukoliko gradba diskursa to zahtijeva ide u prilog tezi da je antonimija u širemu smislu fl eksibilan i kreativan značenjski odnos koji bi mogao rasvijetliti neke spone između jezika i uma.

Crkva u svijetu, 2019

Sućut se nalazi u srcu religioznih, duhovnih i etičkih tradicija i poziva nas da se prema drugima ophodimo onako kako bismo htjeli da se oni ophode prema nama. To nazivamo zlatnim pravilom. Ima ljudi koji na osebujan i jedinstven način svojim životom utjelove princip sućuti. Takva je bila Simone Weil. Ovaj rad istražuje mjesta na kojima se u njezinu životu susreće supatnja: odijevanje, glad drugog čovjeka, novac, izručenost radnika mehanizmima ugnjetavanja. Potom se usmjeruje na tri razdoblja mišljenja u životu Simone Weil: marksizam i materijalizam, kršćanstvo i duhovnost te pravedno društvo. Za cijelo vrijeme S. Weil je iznimno snažno obilježena supatnjom. Rad namjerava pokazati mjesta na kojima supatnja prožima život i mišljenje Simone Weil.

2017

U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...