Prirodno-geografske značajke otoka Hvara

Socijalna ekologija, 2016

Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara u svrhu razvoja poljodjelstva provedeno je metodom relativnog vrednovanja reljefa uz prilagodbe prema posebnostima istraživanog prostora i korištenja. Vrednovanje je temeljeno na prethodnoj geomorfološkoj analizi i analizi fi zičke pogodnosti reljefa otoka (hipsometrija, vertikalna raščlanjenost, ekspozicija, stabilnost padina) te pogodnosti tla i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe poljodjelskih aktivnosti. Cilj provedenoga istraživanja bio je ustanoviti koji su dijelovi otoka Hvara pogodni ili potencijalno pogodni iz aspekta poljodjelstva. Dobiveni rezultati pokazali su da je samo 15% površine otoka Hvara pogodno za tržišno održivo poljodjelstvo. Agrarno najpovoljniji dio otoka Hvara je Hvarsko polje, zaravan Plame i pobrđe Rudine-Kabal. Glavni ograničavajući faktor agrarne valorizacije pojedinih dijelova otoka Hvara su: nadmorska visina, velika vertikalna raščlanjenost te veliki nagibi koji povećavaju mobilnost padina. Prisutnost ovih ograničenja u agrarnom korištenju prostora osobito je istaknuto na središnjem dijelu grebena otoka Hvara koji je ocijenjen kao najnepogodniji prostor za agrarnu valorizaciju. Postojanje pogodnog tla ili prometnica ne može nadomjestiti nepogodnost terena koja proizlazi iz fi zičkih karakteristika istog (nagibi, ekspozicija).

DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 1982

2010

Sažetak Na osnovu prethodno provedene geomorfološke analize prostora otoka Ugljana izvršeno je geoekološko vrednovanje otoka Ugljana s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije. Vrednovanje je provedeno u smislu fi zičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe odabranih oblika rekreacije i turističkih aktivnosti (kupanje, sunčanje, šetnja, škraping). Korištena je metoda relativnog vrednovanja kojom je prostor vrednovan u okviru četiri morfografske kategorije: padine, vrhovi, dolinska dna i korita te obale. Dobiveni rezultati pokazali su problem nedostupnosti kao glavni ograničavajući faktor turističke valorizacije pojedinih dijelova otoka Ugljana. Prisutnost ovog ograničenja u turističkom korištenju prostora osobito je istaknut na strmijoj jugozapadnoj fasadi otoka (udaljenost, nepostojanje ili manjak uređenih staza i pristaništa). U skladu s tim, predloženo je nekoliko prijedloga kao mogućih rješenja tog prisutnog problema (uređivanje staza, informiranje turista o mogućim individualnim ili grupnim šetnjama do pojedinog odredištima, organiziranje stručno vođenih izleta). Ključne riječi: geoekološko vrednovanje, metoda relativnog vrednovanja reljefa, otok Ugljan, turistički potencijal krajolika

Kartografija i Geoinformacije, 2016

Sukošan - na dodiru kotara i mora, 2023

2010

The Krka River estuary has a total length of 22 km and was formed during the Late Pleistocene – Holocene transgression. Input of terrigenous clastic material into the Krka River estuary is small, with the main input of the particulate material via small Gudu~a River. The length of freshwater part of Krka River is 50 km and the hydrological situation of the catchment is very complex and not yet fully explained. Tufa precipitates on the entire course of the river, forming several up to 50 m high barriers and cascades and stretching over several 100 m in length. Due to, the biological and geological characteristics of the region, and the picturesque scenery of tufa cascades, lower part of the freshwater river region is protected as a National park.

1998

1996

2019

Thema dieser Diplomarbeit ist Međimurje; Insula intra Muram et Dravam (vom 15. Jahrhundert bis heute). Die Entwicklung des kajkavischen Dialekts und der Literatur auf Grund politischer und kulturelle Geschehnisse durch die Jahrhunderte. Auf den ersten Blick sehr großes und kompaktes Thema die 500 Jahre umkreist. Međimurje ist die nördliche Gespanschaft Kroatiens. Auf Deutsch noch als Murinsel bekannt, eine Landschaft die zwischen den Flüssen Drau und Mur an der Grenze zu Slowenien und Ungarn liegt. Diese Arbeit zeigt wie sich genau der kajkavische Dialekt entwickelt hat und wie andere Sprachen, Menschen, Kulturen und andere Faktoren auf den Dialekt gewirkt haben. All das wird durch die Jahrhunderte bearbeitet.

Hrvatski Geografski Glasnik, 2011

Cilj ovog rada jest utvrditi temeljne uvjete i procese oblikovanja i razvoja reljefa te njegove opće geomorfološke značajke na prostoru Slunjske zaravni kao primjera prostrane krške zaravni Dinarskoga krša. Kako je geomorfološko kartiranje jedna od najvažnijih metoda geomorfološkog istraživanja, cilj je bio obaviti detaljno geomorfološko kartiranje te izraditi digitalnu geomorfološku bazu podataka. Na temelju dobivenih podataka provedene su geomorfološka analiza i sinteza te je izrađena detaljna digitalna geomorfološka karta tog područja u izvornome mjerilu 1 : 50.000. Razlučeni su dominantni morfogenetski procesi oblikovanja reljefa (strukturnogeomorfološki i egzogeomorfološki) te su utvrđene osnovne etape geomorfološke evolucije reljefa.