ETHICS AS A CHALLENGE OF BiH MEDIA
svetlana gacic2022, Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije
Sign up for access to the world's latest research
checkGet notified about relevant papers
checkSave papers to use in your research
checkJoin the discussion with peers
checkTrack your impact
Abstract
Funkcija novinara koji treba i mora da bude kritičar društva je izgubljena, zbog čega je neminovno uvidjeti koliko se poštuju etički principi u novinarstvu. Etičke standarde kroz kodekse ponašanja donose medijske kuće i udruženja novinara, a koliko se kodeksi poštuju zavisi od samih novinara, urednika i vlasnika medija, kao i okruženja u kojem dejstvuju. Novinari treba da imaju slobodan pristup izvorima informacija, u ime prava javnosti da bude obaviještena i da ta javnost ima slobodan pristup za izražavanje preko medija. Predmet istraživanja u ovom radu jeste novinarska etika u bosanskohercegovačkim medijima. Analiza je rađena deskriptivnom statistikom a uzorci su prikupljeni elektronskim putem. Cilj rada jeste prikazati stanje u medijima kada je u pitanju etika i uporediti novinarsku praksu koja je nadvladala zahtjeve kvalitetnog etičkog novinarstva. Autori smatraju da istina nije samo profesionalni standard, nego je etička norma i moralna dužnost i odgovornost. Suština novinarstva je u objavljivanju relevantnih informacija u javnom interesu, ali je u bh. društvu gledanost, čitanost i slušanost medija postala aparat politike.
Related papers
Representation of reporting on culture on Serbian online Portals: Danas, Novosti and Srbija Danas
Univerzitetska misao - casopis za nauku, kulturu i umjetnost, Novi Pazar
Culture is one of the most important features of the people. Based on cultural patterns, different societies are identified. The values of individual societies are also based on art, on the representation of which the degree of spirituality of a certain nation may depend. That is why awareness of art and culture is very important. As the media is marked as a force that has the power to influence the audience what to think about, as well as what to think, the media content about culture, the representation of reporting and the way in which culture is reported are of great importance. Reporting on culture should be one of the basic tasks of the media, bearing in mind their importance for the formation and preservation of cultural identities. One of the main goals in this paper is to determine whether, to what extent and in what way online media portals report on culture. The paper analyzes the section "culture" on the media portals of the dailies Danas, Novosti and Srbija Da...
PERSONALNA PARADIGMA BOSANSKOHERCEGOVAČKE POLITIČKE ELITE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI (Dženita Sarač-Rujanac, Branko Mikulić: politička biografija 1965-1989, Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo, 2020)
Društvene i humanističke studije, 2021
Myths and Truths of Journalism as a Profession-The image of Journalists in the Croatian Public
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2010
Srpska teologija u savremenom društvu
Edinost in dialog, 2019
U ovom radu se razmatra mesto i uloga teologije u savremenom srpskom društvu. Posebna pažnja je posvećena izazovima sa kojima se teologija poslednjih decenija suočava pri delovanju u javnoj sferi kao i perspektivama za dalje određenje kompleksnog odnosa između Crkve odnosno teologije i društva.
Media literacy on social networks in Croatia
2019
U ovom radu prikazano je na koje sve načine medijska pismenost utječe na razmjenu informacija na digitalnim komunikacijskim platformama. Kako većina populacije koja se koristi društvenim mrežama jako često misli da medijska pismenost i pismenost materijalnog jezika ista vještina koju su stekli u osnovnoj školi, kako se održava stvarno značenje gramatičke i medijske pismenosti. Kako brzi razvitak, brzi napredak tehnologije zahtjeva promjenu znanja, vještine. Medij uzrokuju velike promjene u čovjekovom životu, oni postaju svakodnevni život pojedinca. Danas ne postoji čovjek koji nije upoznat barem s jednom digitalnom platformom. Što se tehnologija više razvija tako je društvo prisutno na više medijskih platforma. Medijske platforme prečesto imaju preveliki utjecaj na društvo, pojedinca koji ni ne primjećuje koliko mediji upravljaju njegovim životom. Problemi s kojima se susrećemo na društvenim mrežama od govora mržnje, krađe identiteta,.. Prikazano je koju ulogu imaju mediji pogotovo ...
Recepcija književnoestetskih vrijednosti Kur’ana u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj kritici
2017
Recepcija Kur’ana u Bosni i Hercegovini dugo vremena je uglavnom bila vezana za religijsku dimenziju Teksta i njegov znacaj koji ima u islamskoj kulturi i civilizaciji. Pri tome je zanemarena cinjenica da je Kur’an uspostavio vrlo intenzivan kontakt sa zatecenom književnom tradicijom, nadmecuci se s njom i prevladavajuci je. Prijevodi Enesa Karica i Esada Durakovica prve su konkretizacije kur’anskog teksta na bosanski jezik koje njeguju i estetski pol Izvornika, te poticu sveobuhvatniju recepciju Kur’ana kroz raznovrsne modele analize kur’anskog teksta, koji polaze od stilistickih i lingvistickih pretpostavki teksta, pa do njegovih kulturnohistorijskih i historijskih okvira. Kur’anski tekst sve vise postaje predmetom stilskih analiza, te se potenciraju njegove estetske i stilske odlike kao i nova citanja Kur’ana u svjetlu savremenih tokova. Tako je odnos Kur’ana i bosanskohercegovackih recipijenata ostvarivanjem susreta i ukljucivanjem Kur’ana u sistem savremenih književnih vrijedno...
Divan pjesnika Mahira Abdullaha Bošnjaka
2017
U radu se predstavlja dosad neobrađeni Divan pjesama Mahira Abdullaha Bosnjaka, bosanskog pjesnika s kraja 17. i pocetka 18. stoljeca. U Divanu privlaci pažnju raznolikost poetskih formi. U kasidama Mahir preferira panegiricki stil, u tarihima deskriptivni faktografsko-uzviseni ekspresivni stil, u museddesima i gazelima lirika dominira u svoj svojoj tematskoj razuđenosti, u rubaijama je stil jednostavan, a u mufredima se jedinstvo znacenja u pravom smislu ogranicava na distihon (bejt). S obzirom na sadržaj i broj određenih poetskih vrsta, Mahira možemo opisati i kao ”pjesnika museddesa”, posto se ubraja u pjesnike sa najvecim brojem museddesa u divanskoj književnosti. U poglavlju ”Gazeliyyat” unutar Mahirova Divana nalaze se gazeli pisani sa rimom na svaki grafem (harf) arapskoga alfabeta, sto ga uvrstavau red pjesnika koji su u pisanju gazela ispunili sve formalne zahtjeve divanske poetike. Osim toga, Mahirovi gazeli pokazuju i veliku tematsko-stilsku raznolikost. Ukratko, radi se ...
Etimologija nekih općeupotrebnih persizama u bosanskom jeziku / Ethymology of some commonly used persisms in the Bosnian language
Književni jezik, 2019
The author etymologizes Persian language lexemes, presenting commonly used persisms in Bosnian onomastics. In particular, the etymology of the examples of persism presented refers to the vocabulary present in the Bosnian language, which makes it universally applicable. The Bosnian language is extremely rich in words from other languages, especially Oriental languages (Arabic, Turkish and Persian), hence the author devotes his work to lexemes that include adaptations and borrowings from the Persian language. In the first place, it was sought to determine for which persisms incorporated into the Bosnian language it is possible to determine the most thorough etymological sequence, and then to enrich the vocabulary of the Bosnian language with the etymological sequence represented by the persisms recorded in the languages of the Persian language family of Iranian languages.
Liminalno-heterogena poetika starije bošnjačke književnosti u kontekstu zapadnobalkanske kulturološke polifonije
Islam i muzułmanie w kulturze, literaturze i językach Słowian Południowych, 2016
Pojam liminalnog u književnohistorijskim i kulturološkim studijama sve je češći i u analizi djela u starijoj literarnoj tradiciji/tradicijama na Zapadnom Balkanu. Kada se spomenuti pojam pokušava analizirati na primjeru starije bošnjačke književnosti, a u kontekstu heterogene poetike brojnih djela nastalih i na orijentalnim jezicima, ali i na maternjem, bosanskom jeziku, uočava se posebna vrsta ciklične liminalnosti svojstvene za književnosti nastale u višestoljetnom kontaktu različitih i jezičkih i kulturološko-civilizacijskih svjetova, pri čemu se fenomen kulturološke polifonije preslikava iz sfere identitarnog u sferu poetskog literarnog teksta. Pritom se raznolikost tradicija pretvara više u višeslojni složeni mozaik s brojnim sličnostima i razlikama, a manje u pojednostavljenu crnobijelu nacionalno-romantičarsku viziju literarno-kulturološkog jednoglasja, kako u definiranju pojma nacionalnog tako i u (re)afirmiranju pojma nadnacionalnog u književnosti(ma), prilikom svake kulturološke analize tekstova nastalih u kulturološko-polifonijskom ambijentu literarnog stvaralaštva na Balkanu u osmanskom periodu. U bošnjačkoj književnosti 20. stoljeća samo donekle je prisutan utjecaj spomenute ideje u književnom stvaralaštvu pojedinih autora uglavnom kroz mimetički šablonizirane forme preuzete ili iz klasične ili moderne poetike književnih djela iz različitih jezičko-kulturoloških literarnih tradicija koja se imitiraju ili iz razloga kulturološko-povijesne naravi, pokušaja reafirmiranja ranije tradicije ili iz čisto "praktičnih" motiva određenih bosanskih autora slavenskog porijekla koji su pisali na nekom od orijentalnih jezika.
Related topics
Related papers
Literary Heritage of Bosnia and Herzegovina
Prilozi za orijentalnu filologiju
The manuscript collection of the Specialized Library “Behram-beg” in Tuzla contains 131 manuscript codices written in Arabic, Turkish, Persian and Bosnian. The largest part of the collection consists of manuscripts of the Qur’an, works from the Qur’anic disciplines, hadith sciences, Islamic law, dogmatics, prayers, sermons, grammar, lexicography and belles lettres. Of particular value to this collection are the works of Bosniak authors and works by other authors copied by Bosniaks, as well as works that are rarely found in other manuscriptcollections and those written in Arabic script in the Bosnian language. Of the total number of manuscripts stored in the collection of the Behram-beg library, 78 have been digitised. We will present a part of these manuscripts in this paper, trying to draw attention to the growing importance of digital data processing and storage with the aim of valid protection, study and valorization of written heritage. Digital archives as safe places of storage...
Subsidiarity in the Croatian Media Sphere. Problems and Possible Actions
2009
Medijski prostor hrvatskoga drustva složeno je podrucje koje tvore ne samo brojni mediji i razne institucije vec i medijski konzumenti, oni kojima je medijska poruka upucena. Ali oni nisu samo pasivni primatelji medijskog sadržaja. Naime, polazeci od osobe kao cilja i ishodista supsidijarnog djelovanja, autor u prvom dijelu govori o osobi koja je subjekt medijskog prostora isticuci neka njezina prava: pravo na informaciju i sudjelovanje u javnom mnijenju. Mediji trebaju biti u službi afirmiranja tih temeljnih covjekovih prava i to informiranjem te pružanjem mogucnosti sudjelovanja u javnom životu, odnosno razvijanjem dijaloga. U drugom dijelu autor promatra odnose između razlicitih medija kao i položaj novinara unutar hijerarhijske strukture medijske kuce. U hrvatskom medijskom prostoru posebno su prisutna dva problema: komercijalizacija medijskog prostora i stvaranje koncentracija kao opasnost pluralizmu te imperativ efikasnosti i profita kao stalna prijetnja autonomnosti novinara ...
On Cognitive Ethnolinguistics in Serbia
Zeszyty Cyrylo-Metodiańskie, 2021
Mogućnosti bosanskohercegovačkih online medija u informiranju i edukaciji o euroatlanskim integracijama
Obrazovanje odraslih/Adult Education, 2014
The current political and economic relations in Bosnia and Herzegovina society imply specific approach to media reporting about accession process of Bosnia and Herzegovina to Euro-Atlantic integration, especially to Europian Union and NATO, as specific frames for Bosnian international politics. Defined by internal political conflicts, but alos by this year elections, processes of international politics and accession of Bosnia and Herzegovina to Euro-Atlantic integration represent special object of media interest, both traditional and new (online) media. This work primarly describes certain segments of media reports in online media, analyzing fulfillment of basic journalistic standards, about also specific newmedia characteristics related exclusively for online media, theirs ubiquity, multimediality, speed, adaptability, informativity, educability and interaction with online audience. It is very important to say when we explained some research results, we had in mind level of develop...
Sociolog Religije I Čovek Dijaloga, Ivan Cvitković
2020
Akademik dr Ivan Cvitković, 1 profesor emeritus, objavio je 34 knjige, što svedoči o bogatoj naučnoj delatnosti, koja je naučnoj javnosti dobro poznata. Radeći na istom poslu profesora sociologije religije u Novom Sadu, godinama sam studente upućivala na udžbenike profesora Cvitkovića i rado smo čitali i pozivali se u svojim radovima na tekstove koje je napisao. Takođe, slušala sam brojna izlaganja profesora Cvitkovića na konferencijama i svedočim o čoveku koji zna svoj posao, o čoveku koji celim bićem zrači kulturom dostojanstva i kulturom dijaloga. Za ovu priliku izdvajam jednu knjigu -Moj susjed musliman (Cvitković 2011a) -kojom nam odnose između hrišćana i muslimana dodatno osvetljava. Osim naučnog diskursa, koji mu omogućava da bude objektivan posmatrač i pošten u imenovanju pojmova koji proizlaze iz konteksta posmatrane pojave, Ivan Cvitković poseduje i lično iskustvo života i rada u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, u ratu i miru, u dobru i zlu. Odgovore na brojna pitanja koja u knjizi postavlja Ivan Cvitković pronalazi u bogatoj literaturi, u istorijskim činjenicama, u empirijskim istraživanjima i porodičnom vaspitanju. Jedno od značajnih pitanja postavljenih u ovome delu jeste da li muslimani i hrišćani veruju u istog Boga. Odgovarajući na ovo pitanje Ivan Cvitković najpre kaže: "Moja majka, danas devedesetogodišnja starica, katolkinja, uvijek mi je govorila: Bog je jedan, samo su se vjere podijelile" (Cvitković 2011a: 74). Zatim navodi da se ovo pitanje ne prepoznaje kao problem među muslimanima i hrišćanima koji žive na arapskom govornom području: i jedni i drugi Boga nazivaju istom rečju "Alah" (Cvitković 2011a: 73). Sam naslov ove knjige -Moj susjed musliman -upućuje nas na pitanje religijskog identiteta drugog. Izvori za upoznavanje druge religije mogu biti svete knjige, učenja i pravila o životu -što čini teorijsku ravan pro-
Ka jedinstvenom modelu klasifikacije rime u divanskoj književnosti Bošnjaka: na primjeru poezije Sabita Užičanina
2017
Rima u poetici divanske književnosti ima svoje mjesto, osobito u strukturalnoj poetici, ali nju ne treba promatrati izolirano, vec kao sastavni dio cjeline poetskoga djela. U ovom radu nastojali smo predstaviti fenomen bogatstva i raznolikosti rime u divanskoj književnosti Bosnjaka na primjeru poezije Sabita Alaudina Užicanina, tragajuci za sto sirim jedinstvenim modelom analize rime sa razlicitih jezickostilistickih aspekata. U taj model analize uvrstili smo i grafostilisticki pristup analizi i klasifikaciji rime koji je dominantan u klasicnoj osmanskoj stilistici. Razlog za takav pristup je jednostavan: rima u divanskoj poeziji ne ispoljava se samo na grafostilistickoj razini analize teksta bilo koje poeme, nego predstavlja fenomen koji se odražava na ukupnu strukturu svake poeme pojedinacno na gotovo svakoj jezicnostilistickoj razini analize. U ovom radu skrenuli smo pažnju na preko stotinu vrsta rime samo u poeziji Sabita Užicanina. Model za klasifikaciju rime u divanskoj poezij...
Bosanski jezik i bosnistika u Mađarskoj
Književni jezik
The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.