Motivacija učenika razredne nastave

Pedagogijska Istraživanja, 2012

U radu se istražuje poticanje kreativnosti u udžbenicima razredne nastave. Proučeni su udžbenici iz hrvatskoga jezika, matematike te prirode i društva koji se upotrebljavaju danas, a odobrilo ih je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Kako bi se utvrdilo potiče li se kreativnost u navedenim udžbenicima, istraženi su zadatci koji potiču i/ili ne potiču kreativnost i na temelju njih procijenjeno je pridaje li se kreativnosti u udžbenicima razredne nastave dovoljno važnosti. Analizirale su se i razlike između udžbenika koji su se rabili 80-ih godina 20. stoljeća te onih koji se upotrebljavaju danas. U posljednjem dijelu istraživanja posebno nas je zanimalo postoji li razlika u broju kreativnih pitanja s obzirom na predmet. Istraženo je 13 od 55 udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo i 12 udžbenika koji su bili u upotrebi 80ih godina te 12 163 zadatka koji se pojavljuju u udžbenicima. Od ukupnog broja proučenih zadataka, 10 730 ili 88,22% ne potiče kreativnost, a onih koji je potiču ima 1433 ili 11,78%. Rezultati istraživanja pokazuju da je razlika u broju zadataka koji potiču kreativnost u udžbenicima hrvatskoga jezika (16,96%) te prirode i društva (16,93%) vrlo mala, dok zadataka koji potiču kreativnost u udžbenicima matematike ima najmanje (1,69%). Uočeno je da se manji broj zadataka koji potiču kreativnost pojavljuje u udžbenicima iz 80-ih godina (480 ili 8,15%) nego u udžbenicima koji se danas upotrebljavaju (953 ili 15,17%). Podatci govore da se kreativnost i dalje nedovoljno potiče u udžbenicima razredne nastave te da treba provesti ozbiljnije rekonstrukcije pri njihovu metodičko-didaktičkom oblikovanju. Ključne riječi: kreativnost, udžbenici razredne nastave, kurikulum, zadatci koji potiču kreativnost, zadatci koja ne potiču kreativnost.

2021

Hotelska kuća

Svrha ovog istraživanja bila je analizirati motivaciju učenika srednjih strukovnih škola za upisom trogodišnjih ugostiteljskih odnosno četverogodišnjih turističkih zanimanja te saznati kakva su njihova predznanja i percepcija o struci u kojoj planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru. Pored toga, željelo se istražiti i koliko učenika ima ozbiljne namjere ostati raditi u struci ili se nastaviti obrazovati u njoj, a koliko njih namjerava napustiti inicijalno odabranu struku. Cilj istraživanja bio je na temelju prethodno analiziranih trendova dobiti ključne informacije na temelju kojih unaprijediti promociju i osnažiti motivaciju učenika za upisom spomenutih zanimanja. U tu svrhu je sredinom 2022. godine provedeno empirijsko istraživanje na uzorku od 686 učenika prvih razreda iz 11 srednjih ugostiteljsko-turističkih škola iz svih krajeva Hrvatske. Analiza je pokazala da na tržištu rada u ugostiteljstvu i turizmu vlada velik deficit formalno obrazovanih i kompetentnih kadrova koji ...

Psychological topics, 2020

Series of studies have confirmed the significant correlation between personality traits, selfregulation of learning and academic achievement, although these relations are not simple. Personality traits are important predictors of self-regulation of learning, and both are significant predictors of the explanation of objective and subjective school achievement (school satisfaction). The main objective of this research was to examine the extent to which demographic characteristics of students (age and gender), personality traits, the (meta)cognitive strategies of self-regulation of learning, the coping strategies with school failure and the strategy of seeking social support (as predictors) explain objective and subjective school achievement (as criteria). Total of 457 students from 6th and 8th grade of elementary school and 2nd grade of high school from four elementary and three secondary schools in the Republic of Croatia participated in the study. The results show that objective sch...

hrcak.srce.hr

U tekstu su prikazani rezultati empirijskog istraživanja obrazovanja za poduzetnost u osnovnim školama u Hrvatskoj. U istraživanju se pošlo od šireg određenja poduzetničke kompetencije koje pored ekonomske pismenosti i znanja...

Psihologijske teme

Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od 15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalnapodrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena...

2013

Metodički ogledi, 2017

Varaždinski učitelj : digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 2021

Stavovi studenata pedagogije o autoritetu nastavnika Sažetak Autoritet je ključno profesionalno i osobno obilježje nastavnika. Nastavnik treba znati upravljati i voditi razredne i školske aktivnosti, biti stručnjak iz nastavnoga predmeta koji poučava, koristiti primjerene metode poučavanja, iskazivati razumijevanje prema svakom učeniku, a pritom imati i pozitivan utjecaj na učenike. U suvremenoj se pedagoškoj literaturi taj pojam sve rjeđe koristi. Promjene u odgoju i obrazovanju koje naglašavaju autonomiju učenika i stvaranje pogodnoga ozračja za učenje dovele su do narušavanja autoriteta nastavnika u razredu. Cilj je rada razmotriti stavove studenata pedagogije o autoritetu nastavnika u suvremenom pristupu odgoju i obrazovanju, otkriti njegove karakteristike i eventualne promjene tradicionalnoga shvaćanja autoriteta. U istraživanju su sudjelovali studenti pedagogije, a provedeno je upitnikom otvorenoga tipa u kojemu su studenti iskazivali mišljenje o autoritetu nastavnika u učionici, obilježjima i značenju autoriteta. Rezultati su pokazali da studenti pedagogije autoritet nastavnika povezuju s tradicionalnim oblikom autoriteta, dajući mu obilježja relacijskoga autoriteta, tj. u velikoj ga mjeri povezuju s odnosom nastavnika i učenika.