Croatian and Italian Urban Graffiti

2020

Rázglednica -im. ž. G rázglednicē; mn. N rázglednice, G rázglednīcā (poštanska karta sa slikom grada, krajolika, spomenika i sl. koja se šalje obično s kakva putovanja). Lijep navod o razglednicama dao je Zvonimir Milčec u svojoj knjizi Pozdrav iz Zagreba gdje razglednicu opisuje kao "mali format velike ljubavi prema gradu" (1). Razglednice se mogu razvrstati prema motivima pa tako postoje razglednice s motivima povijesnih građevina, motivima prirode, narodnih nošnji itd. Razglednica je zapravo pismeni oblik komunikacije, njezin nastanak vežemo uz razvoj prometa, a potom i poštanske službe. Način komunikacije slanjem razglednica postaje strahovito popularan krajem 20. stoljeća kada se dnevno u svijetu pošiljalo 4 milijuna primjeraka. Prve razglednice tiskane su 1869. godine u Beču. Vremenom, razvoj fotografije i reprodukcijske tehnike uvelike su umnožile proizvodnju i upotrebu razglednica stoga danas imaju uporabnu svrhu i kao suvenir i predmet zbirki. Zanimljivo je njihovo proučavanje putem kojeg dobivamo uvid o razvoju tiskarskih tehnika, a prikazani crteži i fotografije odražavaju umjetničke mogućnosti i ukuse određenih sredina. Razglednice nam služe kao autentični dokumenti pojedinog povijesnog razdoblja, umjetničkog, društvenog, kulturnog, a temeljem prikaza na njima moguće je obnoviti razrušene povijesne spomenike, imati često podatke koji su zaista važni povjesničarima i arhitektima (štukature na zgradama, original-

Migracijske i etničke teme, 1994

Rad je zamišljen kao opći pregled doseljavanja Židova od najstarijih vremena do današnjih dana na prostor Hrvatske. Česte promjene političkih i gospodarskih prilika, a time i zakonodavstva na podrućju naseljavanja, određivale su oblik i veličinu židovskih zajednica kao i prava koja su im u pojedinim povijesnim razdobljima davana i oduzimana. Podaci o broju Židova i njihovih obitelji prikazani su u vremenskom nizu od prošloga stoljeća pa do posljednjega popisa stanovništva. Demografska analiza za Hrvatsku, a posebno je izdvojen grad Zagreb, napravljena je prema dvostrukim kriterijima: Židovi po nacionalnosti i pripadnici židovske vjere od popisa 1900. do 1991. godine. Uz demografsku analizu, rad se bavi obrazovnim, karitativnim i drugim aktivnostima židovskih zajednica u Hrvatskoj, a osobita je pozornost po svećena židovskoj zajednici u Zagrebu od njezina osnutka 1806. godine do danas. Uvod Tijekom svoje tisućljetne dijaspore, Židovi su migrirali naseljavajući nove prostore, zadržavajući se na njima kraće ili duže vrijeme, ovisno o gospodarskim, političkim i vjerskim prilikama. Prilike u Hrvatskoj od antičkih do današnjih vremena mijenjale su se i određivale dolazak, oblik i veličinu te položaj židovskih zajednica. 4 Prvi su u Zemun došli Židovi iz Ćeške. a poslije iz Beograda u vezi s okupacijom i kasnijim pov l ačenjem Austro-Ugarske iz Beograda, kao i za vrije me srpskih ustanaka 1804. i 18 15 (Zi atkov ić 1987: 167). Židovi su za kupovinu zemljišta i zgrada za svoje općine , hram i groblja morali nabaviti posebnu carsku dozvolu. U Zagrebu su npr. kupili već 1811. zemlju za groblje (kod crkvice svetog Roka), a poslije (1842) Petrovo groblje. Godine 1833. dobili su dozvolu za zgradu za hram i rabina u Petrinjskoj ulici (Gross 1988).

Narodna umjetnost-Hrvatski časopis za etnologiju i …, 2005

Revija Za Sociologiju, 2004

Modernizacijski procesi neposredno utje~u na strukturiranje socijalnog prostora. Socijalni prostor je shva}en kao simboli~ka i kulturna reprodukcija materijalnih i objektivnih elemenata dru{tvenosti. Konstrukcija socijalnog prostora uvijek je povezana s odnosima mo}i budu}i ona uklju~uje univerzalne koncepte i predstave koji jednom prihva}eni postaju za~lanove dru{tva obvezuju}i. U tom kontekstu treba razmatrati i pitanje odnosa centra i periferije. U radu se polazi od shva}anja periferije kao vi{edimenzionalne pojave koja mo`e biti strukturirana po gospodarskoj, politi~koj i kulturnoj dimenziji. Periferija u tom smislu ne mora nu`no imati karakteristike gospodarske zaostalosti, nedostatne politi~ke integriranosti i kulturne izoliranosti. Perifernost odre|enog socijalnog prostora povezana je s dostignutom razinom modernizacije u svakoj od tri navedene dimenzije. Usporedna analiza povijesnog i aktualnog razvoja tri hrvatske regije (Istra, Lika, Gorski kotar) pokazuje da je rije~o tri razli~ita oblika perifernosti. Perifernost Istre se izra`ava prvenstveno u politi~koj dimenziji kao oblik politi~ke mobilizacije na regionalnoj osnovi iz~ega proizlazi latentni sukob spram centra. Li~ki prostor predstavlja periferiju u gospodarskom i kulturnom smislu, {to je pra}eno poli-ti~kim konformiranjem s centrom. U slu~aju Gorskog kotara najizra`enija je gospodarska dimenzija perifernosti, koja je pra}ena izra`enim politi~kim pluralizmom i multikulturalnim obrascima. Iz analize proizlazi zaklju~ak da se problemi integracije hrvatskih periferija ne mogu rje{avati pojednostavljenim modelima gospodarske potpore i politi~kim diktatom centra ve} trebaju biti strukturirani sukladno dimenzijama perifernosti koji su dominantni na odre-|enom prostoru.

Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 1999

Klju~ne rije~i • Key words planska dokumentacija transf. predgra|a urbanisti~ki razvoj Zagreb-Pe{~enica planning documentation suburban transformation urban development Zagreb-Pe{~enica

2019

W konferencji uczestniczyło ponad 100 osób z kraju i zagranicy (Chorwacja, Czarnogóra, Czechy, Irlandia, Niemcy, Ukraina, Węgry). Wygłoszono 80 referatów. W prace organizacyjne aktywnie włączyli się również studenci Instytutu Filologii Słowiańskiej. Wszystkim osobom zaangażowanym w projekt składamy serdeczne podziękowania.

2006

Predmet ovoga djela je pomorski priručnik Pratichae schrivaneschae pomorca i pisca Julija Balovića (1672Balovića ( .-1727.) .) roñenog u Perastu, tada posjedu Mletačke Republike, danas u Crnoj Gori, potomka ugledne peraške pomorske obitelji albanskog podrijetla. U vrijeme mira obnašao je službu suca, a u vrijeme rata dužnosti brodskog pisara i zapovjednika, sudjelujući u mnogim pomorskim bitkama protiv pirata i Turaka. Osim navedenog djela, Balović je pisac poznate Peraške kronike na talijanskom jeziku u kojoj je opisao dogañaje od 1541. do 1658. godine, te zbirki narodnih pjesama jadranskoga primorja na hrvatskom jeziku. Uvodni dio čini prolog Gabriela Cavazzija, ravnatelja Instituta za istraživanje picenske pomorske povijesti (str. 6.-9.), napomena prireñivačice Ljerke Simunković (str. 10.-11.) te opsežna uvodna studija pisana usporedo hrvatskim i talijanskim jezikom (str. 12.-44.). Uvodna studija sadrži povijesni kontekst nastanka priručnika, podatke o Boki kotorskoj u 17. i 18. st, o pomorsko-trgovačkim obiteljima značajnim u jadranskoj pomorskoj trgovini (posebice o obitelji Balović), višestoljetnoj tradiciji pomorskih škola u Boki kotorskoj itd. Autorica ističe dva čimbenika koja su pomogla procvatu obalnih gradova Boke kotorske: premještanje središta svjetske trgovine na Mediteran, te naseljavanje alžirskih pirata u Ulcinju. Perast je postao granična zona gdje je bilo moguće organizirati trgovinu izmeñu Istoka i Venecije, kao i mletačka utvrda protiv Turaka i pirata. Brodski pisar je osoba javnopravnog karaktera koja je obzirom na rijetku pismenost toga doba najčešće bila jedina pismena osoba na brodu, pa je stoga uživao razumljiv ugled. Svi upisi u službene brodske knjige imali su javnu vjeru (fidem publicam), pa je brodski pisar, poput notara na kopnu, persona credibilis (osoba javne vjere). Svi brodovi nosivosti preko četrdeset vagana, bili su obvezni imati brodskog pisara. Primarna je dužnost brodskog pisara bila da zapiše svu robu na brodu te da tri dana nakon isplovljavanja svakom pojedinom vlasniku robe predoči popis roba koje su za račun svakoga od njih primljene na brod. O značaju osobe brodskog pisara na brodu govori stara mornarska izreka: "Na brodu je zapovjednik Bog, a pisar njegov prorok". Na kraju uvodne cjeline nalazi se popis izvora i literature (str. 42.-44.). Centralni dio rada (str. 53.-106.) posvećen je dvama rukopisima pod istim naslovom, od kojih prvi rukopis A iz 1693. godine (pohranjen u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici) ima 117 listova i sadrži različita pisma koja su trebala poslužiti kao predložak brodskim pisarima mletačkih trgovačkih i ratnih brodova u njihovim svakodnevnim aktivnostima pisanja različith pismena (pomorskih ugovora, brodskih isprava itd). Priručnik takoñer sadrži: slova različitih pisama (latinička, grčka, glagoljička, slova bosanske i srpske ćirilice), brojeve (rimske,

Kroatologija : časopis za hrvatsku kulturu, 2019

Gradovi zbog prenapučenosti prolaze veliku strukturnu promjenu te se suočavaju s društvenim, ekonomskim, ekološkim i političkim izazovima. Kako bi se doskočilo spomenutim izazovima u akademskom, znanstvenom i političkom diskursu sve češće se koriste različiti konceptualni pojmovi koji odražavaju potrebu za suočavanjem s novonastalim promjenama. Među tim pojmovima često se koristi i pojam pametnoga grada. Još uvijek ne postoji jednoznačna definicija spomenutoga koncepta, no često se povezuje s idejom održivoga ekonomskoga, ekološkoga i socijalnoga razvoja. S obzirom na nedostatak istraživanja koja problematiziraju koncept pametnoga grada ovo istraživanje provedeno je s ciljem razumijevanja spomenutoga koncepta u hrvatskom urbanom kontekstu primjenom online anketnoga upitnika, na uzorku zaposlenih u javnoj gradskoj upravi, koji su na profesionalan način povezani s ovom problematikom.

Starohrvatska prosvjeta, 2007

U radu se obrađuje problematika atribucije pojedinih kamenih ulomaka s lokaliteta Sv. Petar i Sv. Nikola u Kuli Atlagića. Većina se ulomaka čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a onamo su dospjeli u nekoliko etapa. Osim činjenice da pripadaju različitim stilskim epohama, postavlja se problem kako odrediti pripadnost ulomaka određenim objektima. U članku je priložen katalog kamenih ulomaka te njihova interpretacija. Rezultati rekognosciranja ponudili su nekoliko mogućih lokacija na kojima bi mogli biti objekti kojima pripadaju ulomci skulpture priloženi u katalogu, no tek sustavna arheološka iskopavanja mogu ponuditi sigurniju atribuciju. The paper addresses the issue of attributing individual stone fragments from the sites of Sv. Petar and Sv. Nikola in Kula Atlagića. Most of the fragments are housed in the Museum of Croatian Archaeological Monuments in Split, where they arrived in several stages. Aside from the fact that they belong to different stylistic periods, there is the challenge of determining the association of the fragments with specific objects. The article includes a catalog of the stone fragments and their interpretation. The results of survey have suggested several possible locations with remains of the buildings to which the fragments in the catalog might belong, but only systematic archaeological excavations can provide more reliable attribution.

Lijec̆nic̆ki vjesnik

The symposium on the topic "Child in contemporary Croatian society", organized by Croatian Pediatric Society, Croatian Academy of Sciences and Arts, Ministry of health and social welfare and UNICEF Croatia Office, was held in Zagreb on December 12, 2009. The lecturers have shown important information on difficulties the children in Croatia are exposed to. Namely, diseases of the so called "new morbidity", which are becoming more and more frequent in the contemporary world, demand a new approach of work from all who participate in healthcare for children, including additional education. These diseases are not part of a practitioner's routine activity. Due to variety of problems children are exposed to, the approach can be only multidisciplinary. Basic national interest of every country (basic interest of every human society) should be to direct more attention and financial resources to the healthcare of children, which would ensure the existence and healthy fu...