Adolescent and School Stress

2016

Socijalna Psihijatrija

In stressful circumstances, emotional difficulties become more intensive. This often happens in a period of transition to a higher educational level. The purpose of this survey was to verify the applicability of the Lazarus’ stress model in a specific psychosocial context determined by the girls’ transition from primary to secondary school. We examined the intensity of emotional complaints depending on coping, perceived self-efficacy, and school track during secondary schooling. In this longitudinal study, 216 participants were included in first measurement, 206 in second measurement, and 168 in third measurement. They were examined by use of the CORE-YP questionnaire (Twigg et al., 2009), Stress Coping Scale for Children and Adolescents (Vulić-Prtorić, 2002) and Perceived Self-Efficacy Questionnaire for Children and Adolescents (Muris, 2001; Croatian version by Vulić-Prtorić and Sorić, 2006). The results were analyzed by hierarchical regression analysis. The intensity of complaints...

Metodički ogledi, 2017

Psihijatrija danas, 2005

Adolescencija predstavlja specifičan razvojni period koji se karakteriše intenzivnim i dubokim transformacijama psihičkog aparata i psihosocijalnog funkcionisanja dotadašnje dece-budućih odraslih, ali i promenama odnosa adolescenata prema okolini. Kako se dinamika tih procesa dešava za relativno kratko vreme, adolescentni proces ima potencijal da destabilizuje psihološku ravnotežu i psihosocijalno funkcionisanja adolescenta, i time može da predstavlja rizik za mentalno zdravlje. Tenzija i konflikti izazvani ovim transformacijama ponekad ne mogu da se elaborišu u okviru psihičkog aparata, pa se šire u okolinu koja postaje neka vrsta "proširenog psihičkog prostora" adolescenta. U tim okolnostima okolina dobija svoj značaj i znatan uticaj-pozitivan ili negativan. U našoj sredini, u poslednjih petnaest godina (1990-2004), u društvu su se dešavale izuzetno burne i nepovoljne promene. One su imale značajan uticaj na adolescente i uzrokovale intenziviranje ili promenu nekih oblika uobičajene psihopatologije, ili su doprinele pojavi nekih novih oblike psihopatologije ili poremećaja ponašanja. Rad je dokumentovan istraživanjima ili zvaničnim podacima koji to potvrđuju. Drugi deo rada predstavlja prezentaciju nalaza i predloga Ekspertske podgrupe za mentalno zdravlje i razvoj mladih koju je osnovalo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Nalazi se odnose kako na istraživanje psihopatologije adolescenata na području cele Srbije, tako i na izveštaj nevladinih organizacija o stanju službi za zaštitu mentalnog zdravlja mladih u Srbiji. Izveštaj sadrži i predlog strategije za poboljšanje sistema za psihološku pomoć mladima i sistema zaštite mentalnog zdravlja. Na kraju se daju neke napomene koje određuju da adolescencija predstavlja ne samo rizik već i šansu za mlade osobe da kroz nju i tokom nje, spontano ili uz stručnu pomoć, mladi razreše neke svoje probleme i time uspešnije nastave put ka zrelosti, definitivnom određenju identiteta i sticanju nezavisnosti.

Sociologija I Prostor, 2012

SAŽETAK Promatrajući sukobe među učenicima iz ekološko-razvojne perspektive u tekstu se prezentiraju rezultati istraživanja učeničke, nastavničke i ravnateljske percepcije školske klime vezano uz pojavu i rješavanje sukoba među učenicima. Istraživanje je provedeno na uzorku 370 učenika osmih razreda deset zagrebačkih osnovnih škola, 29 nastavnika i 5 ravnatelja. U istraživanju su korištene mješovite metode istraživanja: anketno ispitivanje učenika, fokus grupe s nastavnicima i intervjui s ravnateljima. Podaci upućuju da su među učenicima najčešći verbalni konflikti, ali znatan broj učenika navodi i fizičke sukobe. Uz konfliktne, u školama postoje i suradnički odnosi među učenicima. Kada je riječ o odnosima s nastavnicima, učenici ih percipiraju kao osobe od kojih se može dobiti podrška u rješavanju sukoba, no istodobno nižim vrijednostima procjenjuju njihovo poštovanje i uvažavanje učenika. Utvrđeno je također da su djevojčice "osjetljivije" od dječaka na pojavu nasilja u školi, te da učenici s najvišim ocjenama i oni koji su rjeđe bili izloženi nasilju nešto pozitivnije procjenjuju školsko okruženje od ostalih učenika. U razgovorima s nastavnicima i ravnateljima blaži se oblici sukoba među učenicima predstavljaju kao sastavni dio školske svakodnevice. Više je nastavnika i ravnatelja izrazilo zabrinutost uslijed pojave "cyber-bullyinga", odnosno verbalnog nasilja preko Facebook-a. Među čimbenicima koji negativno utječu na školsku klimu i pojavu sukoba ističu se nedovoljna stručna osposobljenost nastavnika za rješavanje sukoba među učenicima, ograničavajuće organizacijske karakteristike škole, zdravstvene poteškoće učenika i nesređene obiteljske prilike učenika. Ključne riječi: školska klima, ekološko-razvojna perspektiva, sukobi i nasilje u školi, odnosi među učenicima, odnosi s nastavnicima, učenička perspektiva, perspektiva nastavnika i ravnatelja

Napredak, 2011

Suvremena Psihologija Contemporary Psychology, 2009

During the last decade, a growing number of educational psychology experts, along with academic performance, stress the importance of developing the child's social and emotional skills through schooling. Research indicates that social and emotional competencies can be learned through school-based curriculum activities (Social and Emotional Learning, SEL). Such programs seem to be an effective approach to reducing problem behaviors and emotional distress, while at the same time promoting positive social adjustment and enhancing the academic performance of students. This paper brings a broad overview of existing programs and represents an attempt to classify SEL programs implemented in different countries (primarily in American schools) in the last 10 years. Since the primary goal is to raise interest and increase understanding in experts from education and psychology in order to encourage implementation of such programs in Croatia, the paper gives a critical insight into the conditions in which SEL programs are developed, implemented and evaluated.

Psihijatrija …, 2002

Apstrakt: Zlostavljanje i zanemarivanje dece i adolescenata predstavlja sve prisutniji fenomen u našoj populaciji. Do sada objavljeni radovi su se uglavnom bavili teorijskim proučavanjem ovog koncepta. U ovom radu proučavane su posledice zlostavljanja i zanmemarivanja na grupi adolescenta (31) koji su tokom 2000-2002 godine dijagnostikovani i tretirani u okviru Odseka sa zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja pri Institutu za mentalno zdravlje. Primenjena je baterija psiholoških testova kojim je procenjivano mentalno funkcionisanje, karakteristike ličnosti kao i rezilijentnost adolescenata. Uočeno je da zlostavljani adolescenti pokazuju više anksioznosti i depresivnosti, somatske teškoće, socijalne probleme, probleme pažnje; oni imaju niže samopoštovanje, nižu rezilijentnost, a u njihovim porodicama postoji niža porodična kohezivnost i prisutan je veći broj konflikta. Rezultati ukazuju na neophodnost angažovanja stručnjaka u cilju kako pružanja stručne pomoći tako i omogućavanja zaštite od daljeg zlostavljanja i zanemarivanja.

2016

Cilj istraživanja bio je ispitati razliku u fenomenu osobne priče i evaluacije moralnih vrijednosti s obzirom na spol i dob adolescenata. Osim toga, nastojao se utvrditi doprinos fenomena osobne priče i evaluacije moralnih vrijednosti rizičnom i delinkventnom ponašanju adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 416 adolescenata u dobi od 13 do 20 godina starosti, s područja Primorsko-goranske županije. Rezultati pokazuju da je kod mladića statistički izraženiji fenomen osobne priče te osjećaji svemoćnosti i neranjivosti, negoli kod djevojaka. Kod evaluacije moralnih vrijednosti djevojke u većoj mjeri smatraju važnijim poštovati tuđu imovinu, pridržavanje zakona i pravno procesuiranje kaznenih djela. Značajni prediktori rizičnog i delinkventnog ponašanja su dob, školski uspjeh, osjećaj neranjivosti i evaluacija moralnih vrijednosti (obećanje, istina, pomaganje, poštivanje imovine i pravna pravda) koji ukupno objašnjavaju 30% varijance rizičnog i delinkventnog ponašanja. Dobiveni rez...

Hrvatska Revija Za Rehabilitacijska Istraživanja, 2014