Digitalne umetnosti i paradoks

2021

U ovom diplomskom radu istražit će se značenje i funkcija reklamne slike u suvremenoj modi polazeći od obrata Barthesove retorike slike izvedene u njegovoj semiologiji koja je bila temelj za shvaćanje mode druge polovine 20. stoljeća. Odnos mode i reklamne modne fotografije iziskuje spoznajno teoretski pomak spram onih paradigmi slike koji su nužni za razumijevanje medijske konstrukcije stvarnosti (Flusserova tehnička slika i Boehmova „ikonička razlika”). Pritom će se pokazati kako se od tradicionalnog pristupa reklamnoj slici u modnim časopisima težište preusmjerava na platforme društvenih mreža, na kojima se ne samo nastavlja vizualno komuniciranje kao reklamna strategija „brandova”, već se uvelike mijenja način reprezentacije mode na taj način da sama slika modi daje novo značenje u interakciji s korisnicima i subjektima/akterima čitavog modnog procesa kao kulturalnoga događaja kojim se uspostavljaju novi identiteti

Medianali Znanstveni Casopis Za Medije Novinarstvo Masovno Komuniciranje Odnose S Javnostima I Kulturu Drustva, 2012

The new media by their features in today's (virtual) culture, offer two options in the communicating of traditional messages. These are either the virtual identity (virtuality) or simulation. The terms "digitality", "multimedia", "interactivity" and "hypermediality" are recognized through analysis of literature as the dominant features of computer-mediated media which are different from other electronic media and therefore deserve the guideline 'New Media' at the turn of the twentieth to the twentyfirst century. The article defines the features of virtual reality in order to show what the medium of virtual museums should look like. The author uses formal content analysis on a sample of fifteen community virtual museums to discover which of them communicate virtual identity, and which are just simulating it. After processing the material on the internet it was observed that a number of museums are not eligible to be called virtual, but are rather at the level of electronic newsletters and digital museums.

Gff, 2017

U radu smo došli do uvida da književnost u neoliberalnom društvu karakterišu, pre svega, njena ludička i didaktička funkcija. Rad pokazuje u čemu je važnost zapostavljene saznajne funkcije književnosti koja je ovoga puta zamišljenja kao slutnja budućih fenomena, a ne kao odraz sadašnjosti. Takva literarna slutnja izbegava ideološka ograničenja teorijskih koncepcija unutar kojih se tematizovani fenomeni pojavljuju danas, čime se oni pokazuju u novom svetlu. U konkretnom slučaju, pokazaće se da je Desnica u romanu Proljeća Ivana Galeba naslutio pojavu postmodernog plutajućeg subjekta i njegovih osnovnih karakteristika: odricanja od metanaracije, a samim tim i od volje za moć. Ključne reči: saznajna funkcija književnosti, umetnik, volja za moć, postmoderna

2001

U radu se uocava da živimo u doba digitalnih tehnika i digitalnih sprava, a da ipak cesto nismo u stanju bez razmisljanja reci sto neki pojam iz tog podrucja zapravo znaci. Ponekad se neki novi pojmovi razlicito tumace. Stoga se u ovome radu predlaže niz definicija pojmova u ciji sastav ulaze rijeci analogno ili digitalno.

Gff, 2017

The article establishes a premise that the artist differs from a philosopher in that he is by the very nature of his work already in the plain of experience of the phenomenological reduction. Starting with the methodological assumptions of phenomenology, which value above all the departure from the boundaries of mundane philosophy, the author points out that modern art finds the notions of holding onto in any form the reproduction of existing reality very foreign. The second part of the article analyses the philosophical insights which interpret modern painting as the spontaneous negation of the natural attitude. The representation of the transformation of the term of abstraction additionally illuminates the relationship between of phenomenology and modern art. Departing from the expressly negative and the affirmation of the positive meanings of abstraction come from the fundamental change in the relation towards the existing world. If for phenomenology abstracting means practicing ...