Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
2009
…
33 pages
1 file
Vrste dok se usavršavaju i evoluiraju kako bi bile što uspješnije moraju se suočavati sa pritiscima od strane predatora ili parazita. Prilikom toga mora doći do genetskog miksanja i nasumične fluktacije i mutacije da bi se razvile nove adaptacije. Što je veća populacija (veći genetički diverzitet) to je veća šansa da će doći do pozitivne nasumične mutacije jer se genetske fluktacije oslanjaju na vjerojatnosti i brojnosti. Pojedinci s korisnim genotipom će imati kompetitivnu prednost. Sve vrste koje predstavljaju plijen nekom predatoru evolucijski su se razvile uz tog predatora, te njihov reprodukcijski potencijal i sve tjelesne osobine upravo predviđa njegova prisutnost. Koevolucija predatora i plijena može dovesti do utrke u naoružanju u kojoj će nivoi napada i obrane stalno eskilirati bez pobjede niti na jednoj strani. Zajednica može evoluirati do stadija izumiranja predatora ili plijena ili može doći do suživota vrsta s cikličkim promjenama ili konstantnim interakcijama predatora...
The nature of evolutionary biology and ideology appear to be the incompatible antithesis. Nevertheless, the Alexander-Numbers ideal-type typology points to many actual examples of their correlation (outward, inward and co-evolution). Examples of correlation of evolutionary biology and ideologies this paper presented support of atheism through evolutionary biology, the ideological shaping of neodarwinistic scientific programs and complex coevolution which promotes different versions of eugenics. Through simplification, fragmentation and dogmatic trivialisation of science, ideology conceptually, methodologically and fundamentally transform scientific knowledge into worldview whose nature is not scientic but metaphysical. Therefore, understanding the relationship between evolutionary biology and ideology calls for an analysis of the ontological-epistemological-logical foundation of such a correlation thus exposing their grounding in a version of scientism mixed with numerous unscienti...
2017
Slika 1.3 Jonska veza nastaje kada metalni Na reaguje sa gasovitim Cl. Vodonična veza se obrazuje između dva molekula, gde je pozitivni pol vodonik a negativni pol neki atom velike relativne elektronegativnosti. Vodonična veza se može obrazovati između istih ali i različitih molekula. Ne javlja se u molekulu vodonika zato što je to molekulska a ne atomska sila. vodonična veza Slika 1.4 Vodonična veza. Posledica polarnosti molekula vode su slabe privlačne sile između drugih, susednih molekula vode. Vodonične veze imaju važnu ulogu u biološkim sistemima i prisutne su kod mnogih organskih jedinjenja (alkoholi, kiseline, amini). Vodonična veza koju grade azot i kiseonik u nukleinskim kiselinama omogućava nastajanje i funkcionisanje najsloženijih jedinjenja-makromolekula.
2009
Živi fosili su jedna od rijetkih i neprocjenjivo vrijednih ostavština naše daleke prošlosti. Danas ih ima oko 500 vrsta. Neke od njih su brojne i široko raširene, druge izumiru ili su na rubu ekstinkcije, zaštićene od nas samih brojnim međunarodnim institucijama i konvencijama. Iako se ne zna točan razlog zašto postoje živi fosili, postoje nagađanja da su uspjeli izbjeći pritisak okoliša na promjene, sklonivši se u zaštićena i skrovita staništa gdje su uspjeli preživjeti gotovo nedirnuti evolucijom sve do danas. Ipak, izgled vara čemu je dokaz pilasti premosnik koji iako morfološki izgleda gotovo potpuno jednako svojim fosilnim precima, prolazi jednu od najbržih molekularnih evolucija među svim kralježnjacima. Živi fosili prema tome predstavljaju i vječnu zagonetku kako za znanstvenike tako i za cijeli živi svijet, osiguravajući pri tome neiscrpan materijal za još mnogobrojna istraživanja. S druge strane valja napomenuti da njihovo postojanje sve odlučnije ruši dogmu o evoluciji koj...
2006
Genetska razlika vuka i psa usporedbom kontrolnih regija mitohondrijske DNA
Veterinarski glasnik, 2008
Pona{anje goveda je jednostavan i lako procenljiv pokazatelj zdravstvenog stanja, proizvodnih osobina i dobrobiti, koji pokazuje da li se i na koji na~in`ivotinja prilagodila uslovima gajenja. U osnovi, svi oblici pona{anja goveda pra}eni su odre|enim fiziolo{kim promenama u organizmu, a osnovne pokreta~ke snage pona{anja su uro|ene. Pokreta~ke snage pona{anja goveda svode se na odre|en broj bi-olo{kih potreba (potreba za hranom, vodom, seksualne i druge bi-olo{ke potrebe) i uro|ene nagone ili instinkte, kao {to je borbenost i materinski instinkt. Goveda su pa{ne`ivotinje i u intenzivnim uslovima gajenja ne mogu da ispolje sve svoje uro|ene prirodne aktivnosti i pona{anja. Razli~iti interni i eksterni stimulusi uti~u na oblike pona{anja goveda, menjaju}i motivacione aktivnosti njihovog organizma. Tokom domestikacije, pojedini oblici pona{anja goveda su se izmenili, pojedini prilagodili novonastalim uslovima, a javili su se i novi. Socijalno, reproduktivno, materinsko i hranidbeno pona{anje goveda pri stajskom na~inu dr`anja nije su{tinski promenjeno, ali je izmenjen model njihovog ispoljavanja. Tako|e, kao posledica uslova gajenja javljaju se i odre|eni poreme}aji u pona{anju goveda, koji mogu biti i naslednog karaktera. U cilju unapre|enja dobrobiti treba omogu}iti govedima ispoljavanje prirodnog pona{anja, ali i omogu}iti okru`enje koje ima prirodne karakteristike. Klju~ne re~i: goveda, oblici pona{anja, poreme}aji Pona{anje goveda je uo~ljiv sklop aktivnosti usmeren ka ostvarenju razli~itih`ivotnih ciljeva. Poznavanje i razumevanje pona{anja goveda od vi{e-133 PREGLEDNI RAD-REVIEW PAPER Uvod / Introduction * Rad primljen za {tampu 20. 11. 2008. godine ** Dr sci. med. vet.
Zbornik radova, 2012
Sažetak U ovom radu prikazani su rezultati induciranog mrijesta Chlamys varia u laboratorijskim uvjetima. U radu je ispitana stimulacija mrijesta serotoninom i provjerena mogućnost oplodnje jajašca. Provjereno je stanje gonada mikroskopskim promatranjem razmaza gonada izuzetih iz živih jedinki. Otpuštanje gonada češljače C. varia može se uspješno stimulirati serotoninom, a kao matični stok se mogu koristiti jedinke školjkaša i nakon punkcije gonada.
SAŽETAK. Neuroetika se definira kao primijenjena bioetika u svim područjima neurologije, uključujući neuroznanost, neurotehnologiju, neurofarmakologiju i neuroradiologiju. Neologizam neuroetika prvi put se spominje 1993. u raspravi o moralnom razvoju. Najčešća definicija neuroetike odnosi se na etičke, pravne i socijalne utjecaje na razvoj i primjenu neuroznanosti.
Revizor
Starting in 2020, the IIA embarked on an evolution project to revise and streamline the IPPF to better serve internal auditors around the world and the organizations they serve, as well as contribute to the public interest.
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Zenodo (CERN European Organization for Nuclear Research), 2018
Pravni vjesnik, 2019
Suvremena lingvistika, 2021
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 1996
Veterinarski glasnik, 2013
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2016
Veterinarski glasnik, 2014
Socijalna Ekologija Casopis Za Ekolosku Misao I Sociologijska Istraživanja Okoline, 2008
Agroznanje - Agro-knowledge Journal, 2012
Ecologica Montenegrina
Agronomy Journal, 1993