Treća misija sveučilišta - osnovne razlike u pristupima

2011

Znacenje informatickog modelovanja ili pravljenja modela za skolsku nastavu stalno je naglasavano od strane didakticara informatike, i vec je naslo pristup u mnoge nastavne programe informatike. Obrazovanje se može posmatrati kao proces koji je analogan funkcijama koje u informatici imaju informacioni sistemi. Naime, u obrazovanju se odvi¬jaju procesi koji se mogu opisati na sledeci nacin: priprema (prikupljanje), emitovanje (predaje), prenos, prijem, obrada i skladistenje podataka, kao i njihovom koriscenju u svrhu izgradnje znanja, vestina i navika.

Varaždinski učitelj : digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 2021

2015

Glavna karakteristika talijanske gospodarstva, kada je u pitanju veličina poduzeća, je da su najviše zastupljena mikropoduzeća (manje od deset zaposlenih) u usporedbi sa ostalim OECD zemljama u odnosu na veličinu poduzeća i udjelu zaposlenosti. Od ukupnog broja talijanskih proizvodnih poduzeća 84% predstavljaju mikropoduzeća, koja obuhvaćaju 25% ukupne zaposlenosti, 11,4% prometa i 15,3% dodate vrijednosti. Dominantna zastupljenost mikropoduzeća je imala veliki utjecaj na strukturu talijanske industrije. Da bi prerastao problem vezan za rast zbog veličine poduzeća, vlada je tokom proteklih desetljeća razvila koncept "Treće Italije" i poduzela konkretne mjere za unapređenje povezivanja MSP u klastere. Industrijski okrug je u Italiji glavni oblik grupiranja poduzeća u klastere. U mnogobrojnim sektorima u kojima su dominirala mala poduzeća, povezivanje ovih poduzeća u klastere u pojedinim regijama pružilo je mogućnosti ubrzanog razvoja, osvajanja tržišnih niša, povećanje izvoza i novog zapošljavanja. Ključne riječi: mikropoduzeća, industrijski okruzi, klasteri, treća Italija, regionalni razvoj SUMMARY-The main characteristic of the Italian economy, according to the size of the enterprise, is domination of micro enterprises (less than 10 employees) in comparison with other OECD countries in relation to the size of enterprise and the share in employment. Micro enterprises represent 84% of the total number of Italian manufacturing enterprises, which comprise 25% of total employment, 11.4% of turnover and 15.3% of added value. The dominant presence of micro enterprises had a major impact on the structure of the Italian industry. To overcome the problem linked to growth due to the size of enterprises, the government has developed the concept of "Third Italy" in recent decades and has taken concrete measures to improve the connectivity of SMEs in clusters. Industrial district in Italy is the main form of grouping enterprises into clusters. In many sectors in which prevailed micro enterprises, connecting these enterprises in clusters in certain regions has provided development opportunities, conquering market niches, increasing exports and new employment.

Filozofska Istraživanja, 2013

Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.

Revija za Sociologiju, 1995

U članku se raspravlja o nemogućnosti tvorbe novoga, postsocijalističkog društva sa sta­ jališta modemizacijskih procesa u ekonomiji, politici i kulturi iz sfere institucionaliziranja nor­ mi. To pretpostavlja nužnost kritičkog propitkivanja ideologije kao legitimacijskog okvira djelo­ vanja novih političkih elita. Razmatrajući temeljne kategorije iz povijesne sociologije N.Eliasa i, osobito, Bourdieuove teorije kulturnoga kapitala i habitusa, autor nastoji ocrtati teorijski okvir za objašnjenje socio-kultumog modela racionalnosti u kojem se normativna socijalizacija i pro­ cesi institucionaliziranja pokazuju kao stmkturalna polazišta. U zaključku autor iznosi (pesimističku?) hipotezu prema kojoj je u slučaju kulturnoga kapitala i razvojne strategije Hrvatske riječ tek o nuždi preživljavanja sociokulturnog habitusa. Ključne riječi: KULTURNI KAPITAL, HABITUS, IDEOLOGIJA, RACIONALNOST

hrcak.srce.hr

Re-legitimiziranje univerziteta-jedan novi Witz Sažetak Osnovno pitanje koje rad pokreće je na koji nam način istraživanje ideje univerziteta omo gućuje da danas pred njom otvorimo nove horizonte? Fichteovo, Schleiermacherovo i Hum boldtovo inzistiranje na obrani autonomije univerziteta stvorilo je novi problem-sudbin sko vezivanje univerziteta za državu pokazalo se kao preveliko breme. Pritisnut zahtjevima države za proizvođenjem profesionalne kompetencije, u svijetu koji je sve više insistirao na administrativnoj i privrednoj funkcionalnosti i efikasnosti, univerzitet se sve više udaljavao od svojih modernih prosvjetiteljsko-humanističkih okvira, odnosno, od proklamirane eman cipatorske uloge znanja. Međutim, on je jednako bio žrtvom visoko podignutog tona kojim je bio praćen govor filozofa njemačkog idealizma. Univerzitet tako biva razapet između znanosti, nacije i države. Ideja univerziteta se time pretvorila u ideologiju univerziteta. Di jagnoza je glasila da je univerzitet ostao bez svoje ideje. Tako se danas odgovor na pitanje ima li ideja univerziteta još uvijek snagu legitimizacije same institucije, kod Habermasa, Lyotarda i Derridaa, poklapa s pokušajem »buđenja« samih živih aktera univerziteta, pro fesora i studenata. Današnji put filozofije u nekakvo novo legitimiziranje univerziteta mo guće je samo ako ova revidira svoj stav prema toj instituciji. Možemo li re-legitimiziranje univerziteta shvatiti kao jedan novi vic?! Ključne riječi ideja univerziteta, znanost, vic, komunikacija, bios theoretikos, znanstvena zajednica FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 123 God. 31 (2011) Sv. 3 (619-634) Z. Dimić, Re-legitimiziranje univerziteta-jedan novi Witz

Sociologija I Prostor, 2006

SA@ETAK Osnovni cilj rada jest ukazati na va`nost socijalne dimenzije u reformi visokog {kolstva u Hrvatskoj i Europi. Pritom valja imati na umu~injenicu da je iznala`enje europskih politi~kih preporuka za pobolj{anje kvalitete i pravednosti javnih sustava visokog obrazovanja osnovna zada}a ministarskih konvencija Bolonjskoga procesa. Sukladno tome, u radu se poku{ava odgovoriti na pitanja pridonose li, na normativnoj razini, institucije visokog obrazovanja uklanjanju nejednakosti u pristupu i sudjelovanju u visokom obrazovanju, odnosno na koji se na~in u~e{}e u viso-ko{kolskom obrazovanju posreduje vi{im dru{tvenim statusom. Analizi ovih pitanja pristupa se u tri koraka: najprije se, na osnovi analize slu`benih dokumenata Bolonjskog procesa, konceptualno odre|uje {to je to "socijalna dimenzija" visokog obrazovanja; potom se daje kratak pregled karakteristi~nih teorijskih pristupa vezanih uz tematiku obrazovne i socijalne nejednakosti; na kraju se analiziraju neki normativni aspekti sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj i dostupni empirijski podaci vezani uz socijalne karakteristike hrvatskih studenata/ica.

Sveuþilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju Cilj je ovog istraživanja bio ispitati postoji li razlika izmeÿu dviju vrsta orijentacije na izvedbu, tj. orijentacije na izvedbu i orijentacije na izbjegavanje izvedbe, te utvrditi jesu li i na koji naþin orijentacija na izvedbu i orijentacija na uþenje povezani sa samoefikasnošüu kao pozitivnim obrazovnim ishodom, samohendikepiranjem kao negativnim obrazovnim ishodom, te školskim uspjehom. U istraživanju je sudjelovalo 400 uþenika triju srednjih škola iz Zadra: gimnazije, Medicinske i Pomorske škole. Iz Skale uzoraka adaptivnog uþenja (PALS, Midgley i sur., 2000) korištena je revidirana verzija Skale uþeniþkih ciljnih orijentacija i dvije podljestvice iz Skale ponašanja, vjerovanja i stavova povezanih sa školom i to Akademska samoefikasnost i Akademsko samohendikepiranje. Faktorska analiza skale pokazala je da se ne mogu razlikovati dvije vrste orijentacije na izvedbu. Orijentacija na znanje i orijentacija na izvedbu u blagoj su korelaciji kod uþenika u sve tri škole. Orijentacija na znanje povezana je sa samoefikasnošüu u sve tri škole, a sa školskim uspjehom na uzorcima gimnazijalaca i uþenika Medicinske škole. Orijentacija na izvedbu takoÿer je povezana sa samoefikasnošüu na sva tri uzorka, ali je na uzorcima gimnazijalaca i Pomorske škole povezana i sa samohendikepiranjem. Kod gimnazijalaca sve su varijable bile znaþajno povezane sa školskim uspjehom, a kao znaþajani samostalni prediktori školskog uspjeha izdvojili su se orijentacija na znanje i samoefikasnost.

Dijete Vrtic Obitelj, 2010

dvo ok.indd 16 5/10/10 5:51:49 PM istražujemo i stvaramo dijete vrtić obitelj 17 broj 59 proljeće 2010.

2019

This paper interprets the various learning strategies present in the novels of Frankenstein or Modern Prometheus and Tarzan. Emphasis is placed on learning strategies, primarily learning strategies of language acquisition and language learning, and then learning about the natural environment and knowing one's identity. There is an interesting bond that novels share with feral or wild children. The interpretation of these works was carried out through a literary, pedagogical and psychological approach.