Utjecaj mlijeka na zdravlje čovjeka

2000

U radu su opisana organoleptička, kemijska, fizikalna, hranidbena i te­ rapeutska svojstva kozjeg mlijeka. U odnosu na ostale vrste mlijeka, kozje karakterizira izrazito bijela boja, intenzivniji okus i miris te viši puferski kapacitet. Kozje mlijeko zbog većeg udjela masnih globula i kazeinskih micela manjeg promjera ima veću probavljivost. Osobito zbog svojih antialergijskih svojstava, kozje mlijeko pokazalo se dobrom zamjenom za kravlje, posebice u prehrani djece i odraslih. Korištenjem kozjeg mlijeka u liječenju bolesnika s raznim malapsorpcijskim sindromima postignuti su vrlo dobri rezultati.

Mljekarstvo, 1991

Mljekarstvo, 1991

2007

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 2018

Mikotoksini su sekundarni metaboliti toksikotvornih plijesni te su česti kontaminanti raznih prehrambenih proizvoda. Pojava aflatoksina M1 (AFM1) u mlijeku, prijetnja je zdravlju potrošača, posebice maloj djeci te dovodi do ekonomskih gubitaka zbog zbrinjavanja kontaminiranog mlijeka. Metode uklanjanja i/ili redukcije mikotoksina koje se koriste u prehrambenoj industriji troše velike količine energije i kemijskih sredstava, stoga biološke metode sve više dobivaju na značaju zbog svoje netoksičnosti i ekološkog aspekta. Cilj ovog rada je bio odrediti količinu nevezanog AFM1 nakon uklanjanja kompleksa β-glukan-AFM1 pomoću Centricon 70 Plus, MWCO 100 kDa filtera. U radu je upotrijebljen komercijalni β-glukan dobiven iz zobi i β-glukan izoliran iz biomase kvasca. Rezultati istraživanja ukazuju da je nakon uklanjanja kompleksa β-glukan-AFM1 u uzorku mlijeka zaostalo 35% AFM1 u slučaju kada je β-glukan dobiven iz zobi, odnosno 36,4% AFM1 kada je β-glukan izoliran iz kvasca.

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1994

1987

Uzorci mlijeka pojedinačnih proizvođača i uzorci mlijeka iz hladionika uzimani su na otkupnim područjima mljekara SR Hrvatske tijekom 1985. godine. Točka ledišta određena je za 6125 svježih uzoraka mlijeka upotrebom termistorskog krioskopa. Rezultati su pokazali da su pojedinačni uzorci razvodnjeni u 79,17% slučajeva, a uzorci mlijeka iz hladionika čak u 91,73% slučajeva.Samples of milk taken from the individual producers and samples of milk from, the refrigerator were taken in collection areas of dairies in Croatia trough 1985. Freezing point for 6125 fresh samples of milk were determined by thermistor cryoscopes. The results have shown that 79.17% of singly taken samples and even 91.73% of samples of milk from the refrigerator had extraneous wate

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, 1997

Broj somatskih stanica u neinficiranom kozjem mlijeku veći je u odnosu na broj u mlijeku neinficiranih krava. Prema literatumim podacima, njihov broj u kozjem mlijeku mote biti veći od 1x10^/ml. Pasmina, stado, stadij i redoslijed laktacije, sezona utječu na povećanje broja somatskih stanica u mlijeku, no glavni razlog je apokrini tip sekrecije mlijeka. Zbog toga se za utvrđivanje somatskih stanica u kozjem mlijeku ne mogu u potpunosti koristiti metode koje se koriste za kravlje mlijeko niti prihvatiti granična vrijednost od 400000 SS/ml. Mogu se koristiti samo metode specifične za stanice s DNA i one koje razlikuju stanice nukleotida od citoplazmatskih čestica. Veličina povećanja somatskih stanica u kozjem mlijeku iznad fiziološke razine uvjetovana je uzročnikom mastitisa. Dijagnoza subkliničkog mastitisa u koza provodi se izolacijom patogenih mikroorganizama iz mlijeka.

Kemijska i higijenska kvaliteta sirovog mlijeka predmet je istraživanja brojnih autora. Na količinu i kvalitetu proizvedenoga mlijeka utječu: genetski (pasmina, odnosno genotip) i fiziološki čimbenici (dob, stadij i redoslijed laktacije, zdravstveno stanje i tjelesna masa krave), te okolišni čimbenici (način držanja, mikroklima, hranidba, mužnja, postupak s mlijekom nakon mužnje) (Rajčević i sur., 2003). Odnos pojedinih sastojaka u mlijeku nije stalan i varira ovisno o spomenutim čimbenicima, pri čemu kemijski sastav mlijeka pojedinih krava znatnije varira nego sastav skupnog mlijeka određenog područja (Tratnik,1998). Cilj istraživanja bio je utvrditi kemijsku i higijensku kvalitetu sirovog mlijeka sa 30 obiteljskih gospodarstava različitih veličina stada, iz istočne, središnje i južne regije u Hrvatskoj. U uzorcima sirovog mlijeka (n=360) određen je udio mliječne masti, bjelančevina, suhe tvari, te broj mikroorganizama i somatskih stanica. Analizirano mlijeko potjecalo je od krava holstein, simentalske i smeđe pasmine te njihovih križanaca. Kemijski sastav mlijeka određen je metodom infracrvene spektrofotometrije, mikrobiološka kvaliteta mlijeka epifluorescentnom protočnom citometrijom, a broj somatskih stanica u mlijeku određen je fluoro-opto-elektronskom metodom. Utvrđeni rezultati kemijske kvalitete mlijeka u potpunosti su udovoljavali uvjetima "Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka", za sve skupine malih i velikih gospodarstava iz istočne, središnje i južne regije. Što se ukupnog broja mikroorganizama tiče, jedino skupina malih gospodarstava iz južne regije nije udovoljila uvjetima pravilnika. Mlijeko proizvedeno na malim gospodarstvima južne regije sadržavalo je značajno (P<0,0001) veći broj mikroorganizama u odnosu na mlijeko proizvedeno na drugim gospodarstvima. Utvrđena je značajna razlika (P<0,01) između broja somatskih stanica (BSS) u mlijeku velikih gospodarstava svih triju regija, dok između BSS u mlijeku malih gospodarstava različitih regija nije utvrđena značajna razlika (P<0,05).

Utjecaj spola, tjelesne mase pri klanju i proizvodne sezone na zikalno-kemijska svojstva mesa janjadi ličke pramenke gospodarstvu u Ličko-senjskoj županiji tijekom dvije proizvodne sezone. Prosječne mjesečne temperature u proizvodnim sezonama u 2010. i 2011. godini bile su u rasponu od 0,7 do 17,9 °C, odnosno od 0,2 do 18,4 °C dok su prosječne količine oborina bile u rasponu od 98,4 do 158,6 mm, odnosno od 18,0 do 57,6 mm (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011, 2012). Sva janjad je u razdoblju od partusa do klanja, tj. od polovice ožujka do kraja srpnja, bila uzgajana na način karakterističan za spomenuto područje. Naime, u prva tri tjedna janjad je hranjena isključivo mlijekom (sisanjem). Nakon toga se janjad uz mlijeko postupno privikavala na pašu i sijeno te je boravila zajedno s ovcama tijekom dana na pašnjaku, a noću u staji. Pokusne jedinke odabrane za istraživanje su bile ujednačene zastupljenosti po spolu i zaklane s navr-šenih 5 mjeseci pri očekivanoj tjelesn...