Bosanski (hrvatski, srpski) kao gender senzitivni jezik

2019

Sandorf biblioteka Zirone Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000998896. ISBN 978-953-351-115-3 SADRŽAJ Predgovor 7 Uvod 9 1. PRESKRIPTIVIZAM I IDEOLOGIJA STANDARDNOG JEZIKA 17 Čime se lingvistika ne bavi i što lingvistika nije 19 Preskripcija i preskriptivizam 23 Jezična politika i jezično planiranje 28 Mjesto standardnog dijalekta u društvu 30 Kakva nam norma treba? 37 Kako se određuje što je pravilno? 40 Kojim se "nepravilnostima" bave preskriptivisti? 43 Arbitrarnost jezičnog znaka -jeziku je svejedno 56 Kritička lingvistika i kritički pristupi jezičnoj politici 58 Kritička analiza diskursa i ideologija 59 Jezični aktivizam 67 Kontrola javnog diskursa i manipulacija 71 Brisanje 73 M ono-ideologije preskriptivizma -jedan oblik, jedno značenje, jedan kôd 75 Ideologija standardnog jezika i ideologija monoglosije 79 Društveno isključivanje 83 Standard i sporazumijevanje kroz vjekove 91 S tandard -artificijelnost i učenje, učenje i samo učenje? 99 Poruka nije (samo) u riječima 105 "Neutralnost" standarda 109 Svi govorimo pravilno 115 "Suvremeno lice preskriptivizma" 119 Preskriptivistička priča bez kraja 122 Što, kako i koliko normirati 125 Društvene i jezične norme 128 Jezik i konzervativizam 132 Uzrujani slušatelj 138 Standardni dijalekt u javnoj upotrebi 148 "Jezična kultura" i pristojnost 152 Jezično nasilje, jezična nesigurnost i šizoglosija 155 Francuski preskriptivizam kao uzor 164 Praška škola 173 Gipka stabilnost i konsenzus oko jezične upotrebe 176 Standard kao "najprecizniji" i "najkompleksniji" kôd 178 Načela "jezične kulture" 181 Autonomija, stabilnost i konkretnost standarda 183 Jezična pravila 190 Preskriptivizam stranaca radi? 195 Problem terminologije i stručnog jezika 196 Riječi, simboli, termini i ideologemi 200 Kritika preskriptivizma 206 Preskriptivizam kao strukturna pojava 211 Anatomija preskriptivizma 213 2. ANATOMIJA HRVATSKOG PRESKRIPTIVIZMA 217 Ideologija tradicije i statičnosti 221 Ideologija standardnog jezika i formalnog stila 253 Ideologija doslovnog značenja 266 Ideologija logike i simetričnosti 284 Ideologija antiredundancije 312 Ideologija purizma (monoglosije i monooriginije) 320 Ideologija izvornog jezika 351 Prije zaključka 366 Zaključak: Treba li nam uopće standard ili -što uopće želimo i što nam je činiti? 368 Izvori 377 Bibliografija 379 Bilješka o autorima 394

Književni jezik

The article presents the presence of the Bosnian language and Bosnian studies in Hungary. It discusses in detail the meaning, history and beginnings of the ethnonym Bosnian, which dates back to the 19th century. After the fall of the AustroHungarian Monarchy, the first independent South Slavic state was established, which brought not only political and economic changes, but also language and language policy changes. Post-World War II Yugoslavia was characterized by linguistic unification, which took place in the Serbo-Croatian language. The Hungarian scientific and non-scientific public faithfully followed the Yugoslav terminology, so there was no mention of the Bosnian language at all. After the breakup of Yugoslavia, a new language situation arose, which was interpreted by István Nyomárkay for the Hungarian academic public. However, information about the Bosnian language in Hungarian sources is still almost unavailable, from which it follows that there are no Bosnian studies in Hu...

Sažetak: U radu se govori o principima jezičke tolerancije i odnosu između bosanskog, hrvatskog, srpskog i srpskohrvatskog jezika u sinhronijskoj i dijahronijskoj perspektivi, s fokusom na prosvjetnopedagošku praksu i različite koncepte u imenovanju i učenju maternjeg jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, specifično u Kantonu Sarajevo. Uz sociolingvistički pristup problemu, dodatno je izvršena kognitivnolingvistička analiza uloge medija i šire društvene javnosti u stvaranju različitih pogleda na ulogu maternjeg jezika u organizaciji prosvjetno-pedagoškog rada.

Fluminensia, 2017

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0.

Rasprave Instituta za hrvatski …, 2011

PLeonAZMI U HRvAtsKoMe stAndARdnoM jeZIKU U radu se na temelju prikupljenoga korpusa pleonazama daju različiti formalni, sintaktički i semantički kriteriji podjele pleonazama te se pleonazmi dijele na nepotrebne i potrebne. Pleonazmi se analiziraju s deskriptivnoga i normativnoga stajališta.

Tabula, 2018

Teorijsko polazište rada su osnovne postavke kognitivne lingvistike i suvremena teorija identiteta koja ide u smjeru dekonstruiranja esencijalističkog pristupa pojmu te idenititet promatra kao narativ. Rad donosi pogled na identitet kao konstrukt u formi narativa pri čemu su neki segmenti identiteta (npr. nacionalni identitet) rezultat pounutrenja narativa koje proizvodi i održava društvo odnosne neke njegove instance. Uloga jezika u konstrukciji narativa je dvostruka i ovaj rad istražuje ulogu jezika u konstrukciji nacionalnog identiteta kod pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Također, rad donosi neke osnovne narative koji se proizvode od strane političkih predstavnika hrvatske manjinske zajednice. Ključne riječi: identitet, narativ, konstrukcija identiteta, jezik i identitet, nacionali identitet, Hrvati u Srbiji Uvod U radu ćemo identitet, prema suvremenoj teoriji identiteta (McAdams 2006), promatrati kao priču odnosno narativ koji nastaje kao odgovor na pitanje Tko sam ja?. Ta priča velikim dijelom izrasta iz iskustva. S druge strane nacionalni je identitet, također konstrukt, narativ, koji dijelom osobnoga identiteta postaje internalizacijom narativâ o nacionalnosti koje stvara društvo.

1999

Zeszyty Cyrylo-Metodiańskie, 2021

Historijski pogledi, 2019

The question of the entry of Bosnia and Herzegovina into the Kingdom of the SHS is important to research and study through the columns of the National Unity, the official newsletter of the new national authorities. Although in its first issue it was announced with pomp, it was an independent newsletter, it was everything, but not independently. Namely, this is a school example of the Edict list, which served to glorify the new state of Slovenians, Croats and Serbs, and later to glorify the unification into the Kingdom, that is, first of all, the glorification of the Serbian element in the Kingdom of the SHS. This work follows the information contained in columns from November 4, when the first number of the National Unity was published, until December 26, 1918, or less than two months.

Društvene i Humanističke Studije, 2020

This paper opens a new perspective of cooperation between linguists and a growing movie industry in Bosnia and Herzegovina. The authors have translated a Bosnian movie, I am from Krajina – the land of chestnut, an outline of turbulent Bosnian history in its very typical, western border-area, known as Krajina. The paper explores issues of translation of Bosnian culture into English, with an emphasis on translation problems and promotion of B&H culture in contemporary Bosnian movies.Throughtranslation analysis, the authors point at translation solutions based on the criterion of their source-language vs. target-language orientation.