Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
Savudrija)"00/02" Prethodno priopćenje Primljeno: 15.07.2012. Odobreno: 23.08.2012. U uvali Savudrija, u svibnju 2011. g., započela su istraživanja antičke lučke arhitekture čiji je cilj rekonstrukcija antičkog krajolika i pokušaj evaluacije obalne linije u rimsko vrijeme na području Savudrije. Istraživanja su pokrenuta u sklopu istraživačkog projekta Storie del mare, u suradnji triju supotpisnika -nositelja projekta
Sv. 61(2019), 2019
Autor obrađuje deset natpisa iz Salone koji su pripadali aktivnim i isluženim vojnicima ravenatske i mizenatske carske ratne mornarice. Diploma mornaričkog centuriona datira u 71. godinu, nadgrobni natpis jednog mornara u drugu polovicu 1. stoljeća, ulomak natpisa između 1. i 3. stoljeća, a ostalih sedam nadgrobnih natpisa pripada kasnom principatu. Natpisi se sagledavaju u kontekstu važnosti luke u Saloni i jačanja njezine vojne posade u kasnom principatu.
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019
Na 136 nadgrobnih natpisa rimskih aktivnih vojnika ili veterana koji se datiraju u doba principata, a potječu iz Salone ili njezina okruženja, spominju se još po jedna ili više osoba. Analiza natpisa pokazala je da ih je najmanje 190, a povezane su s vojnicima i veteranima na različite načine. Najčešće su to njihove žene (coniunx, uxor) s kojima su imali djecu, zatim oslobođenice i oslobođenici koji su imenovani ili navedeni uobičajenom sintagmom (lib. libertaeque), roditelji, krvna braća i tzv. braća po oružju, sestre, hospite, suborci iz postrojbe, prijatelji, robovi, a u pojedinim primjerima punac, šurjak, šurjakinja, prijateljica. Neki su i nasljednici preminulih vojnika i veterana. Rijetki natpisi ne navode u kakvu su odnosu vojnik i druga osoba, ali se to ipak može pretpostaviti. Utvrđuje se tko je koga komemorirao, a analizom imena nastoji se odrediti podrijetlo ovih osoba. Sva tri elementa pomažu da se dokuči društveni status životnih suputnika rimskih vojnika u Saloni.
Folia onomastica Croatica
Istražujući toponimiju Šolte, Drvenika, Ploče, Čiova i drugih otoka koji pripadaju zapadnomu dijelu splitskoga akvatorija, susreli smo se s nekolicinom prethrvatskih, odnosno starih romanskih toponima koji su postali toliko etimološki neprepoznatljivi da je nekima od njih u literaturi pripisano slavensko podrijetlo. Tako, na primjer, ime pješčane uvale Perna na otoku Drveniku Skok povezuje s hrvatskim apelativom pero, premda je ono, prema našemu mišljenju, nastalo onimizacijom latinskoga apelativa perna u značenju 'dagnja'. Nedvojbeno hrvatsko podrijetlo Skok pripisuje i imenu otoka Čiovo, zabilježenomu u dokumentima kao Čihovo, za koje pretpostavljamo da je nastalo od dalmatoromanske izvedenice čihata u značenju 'bočata (voda)'. Imenu uvale Krknaši na otoku Drveniku, čije je romansko podrijetlo Skok prepoznao (< lat. circinus 'okrugao') opravdavajući ime okruglim izgledom dvaju pripadajućih otočića, pripisali smo podrijetlo od geografskoga termina krklant koji se odnosi na 'zaobljeni vrh'. Otočići su, naime, za rimskoga razdoblja tvorili poluotok. S obzirom na to da se dosadašnja istraživanja ovoga prostora nisu provodila na terenu, nakon našega istraživanja mogli smo ispraviti dosadašnje etimologije nekih toponima hrvatskoga postanja. Takav je slučaj s toponimom Soline, imenom uvale na otoku Drveniku, koje nije motivirano imenom grada Solina, nego apelativom sol. Ime otočića Orud Skok dovodi u vezu sa slovenskim apelativom orod 'oruđe' umjesto s ribarskim terminom oruo 'rano i kasno doba dana', koji je prestao biti dijelom aktivnoga leksika. Predslavensko podrijetlo prepoznali smo i kod nekolicine toponima na otoku Šolti, kao npr. Saskinja < lat. saxum 'hrid', Brke < lat. verticata 'strma', Promine < lat. promĭnens 'onaj koji strši', Šipova < dalm. < lat. siphō 'vodeni kotao' < grč. σίφων 'cijev'.
2019
Thema dieser Diplomarbeit ist Međimurje; Insula intra Muram et Dravam (vom 15. Jahrhundert bis heute). Die Entwicklung des kajkavischen Dialekts und der Literatur auf Grund politischer und kulturelle Geschehnisse durch die Jahrhunderte. Auf den ersten Blick sehr großes und kompaktes Thema die 500 Jahre umkreist. Međimurje ist die nördliche Gespanschaft Kroatiens. Auf Deutsch noch als Murinsel bekannt, eine Landschaft die zwischen den Flüssen Drau und Mur an der Grenze zu Slowenien und Ungarn liegt. Diese Arbeit zeigt wie sich genau der kajkavische Dialekt entwickelt hat und wie andere Sprachen, Menschen, Kulturen und andere Faktoren auf den Dialekt gewirkt haben. All das wird durch die Jahrhunderte bearbeitet.
2010
UDK 904: 739.72 Izvorni znanstveni rad U radu je obra|ena ranosrednjovjekovna bojna sjekira koja je na|ena u koritu rijeke Gline kod Marinbroda na Banovini. @eljezna bojna uska sjekira ima duga~ko, blago prema dolje povijeno sje~ivo s jedne strane i produ`etak za udaranje s druge strane nasada. Sli~ne sjekire pojavljuju se u avarodobnim grobovima i grobovima 9. i 10. stolje}a diljem Karpatske kotline. S obzirom na mjesto nalaza ona pripada avarskom miljeu. Rije~je o jednom od najju`nijih nalaza toga tipa oru`ja u Panonskoj nizini.
Institut za arheologiju iz Zagreba proveo je tijekom srpnja 2013.g. nastavak zaštitnih arheoloških istraživanja ranoneolitičkog naselja starčevačke kulture na prostoru koji pripada obredno-ukopnom dijelu naselja.
vremena (prva faza naselja). Svi objekti prema pokretnoj arheološkoj građi (keramika, litika) pripadaju početnom stupnju razvitka starčevačke kulture -stupnju Linear A. Nadzemni objekti pri sadašnjem stanju istraživanja naselja unutar središnjeg područja rasprostranjenosti starčevačke kulture započeli su izgradnjom u vremenu završetka stupnja monokrom i početku stupnja Linear A. Otkriće nadzemne kuće u starčevačkom naselju na Galovu u Slavonskom Brodu, koje pripada vremenu stupnja Linear A, potvrđuje da je sjeverni dio Hrvatske bio integralni dio središnjeg prostora starčevačke kulture, na kojem su podizana naselja u svim njezinim razvojnim stupnjevima (osim monokroma). Ključne riječi: Slavonski Brod, Galovo, arheološka istraživanja, naselje, nadzemni objekt, starčevačka kultura, rani neolitik, stupanj Linear A
2008
vremena (prva faza naselja). Svi objekti prema pokretnoj arheološkoj građi (keramika, litika) pripadaju početnom stupnju razvitka starčevačke kulture -stupnju Linear A. Nadzemni objekti pri sadašnjem stanju istraživanja naselja unutar središnjeg područja rasprostranjenosti starčevačke kulture započeli su izgradnjom u vremenu završetka stupnja monokrom i početku stupnja Linear A. Otkriće nadzemne kuće u starčevačkom naselju na Galovu u Slavonskom Brodu, koje pripada vremenu stupnja Linear A, potvrđuje da je sjeverni dio Hrvatske bio integralni dio središnjeg prostora starčevačke kulture, na kojem su podizana naselja u svim njezinim razvojnim stupnjevima (osim monokroma). Ključne riječi: Slavonski Brod, Galovo, arheološka istraživanja, naselje, nadzemni objekt, starčevačka kultura, rani neolitik, stupanj Linear A
2010
vremena (prva faza naselja). Svi objekti prema pokretnoj arheološkoj građi (keramika, litika) pripadaju početnom stupnju razvitka starčevačke kulture -stupnju Linear A. Nadzemni objekti pri sadašnjem stanju istraživanja naselja unutar središnjeg područja rasprostranjenosti starčevačke kulture započeli su izgradnjom u vremenu završetka stupnja monokrom i početku stupnja Linear A. Otkriće nadzemne kuće u starčevačkom naselju na Galovu u Slavonskom Brodu, koje pripada vremenu stupnja Linear A, potvrđuje da je sjeverni dio Hrvatske bio integralni dio središnjeg prostora starčevačke kulture, na kojem su podizana naselja u svim njezinim razvojnim stupnjevima (osim monokroma). Ključne riječi: Slavonski Brod, Galovo, arheološka istraživanja, naselje, nadzemni objekt, starčevačka kultura, rani neolitik, stupanj Linear A
2013
vremena (prva faza naselja). Svi objekti prema pokretnoj arheološkoj građi (keramika, litika) pripadaju početnom stupnju razvitka starčevačke kulture -stupnju Linear A. Nadzemni objekti pri sadašnjem stanju istraživanja naselja unutar središnjeg područja rasprostranjenosti starčevačke kulture započeli su izgradnjom u vremenu završetka stupnja monokrom i početku stupnja Linear A. Otkriće nadzemne kuće u starčevačkom naselju na Galovu u Slavonskom Brodu, koje pripada vremenu stupnja Linear A, potvrđuje da je sjeverni dio Hrvatske bio integralni dio središnjeg prostora starčevačke kulture, na kojem su podizana naselja u svim njezinim razvojnim stupnjevima (osim monokroma). Ključne riječi: Slavonski Brod, Galovo, arheološka istraživanja, naselje, nadzemni objekt, starčevačka kultura, rani neolitik, stupanj Linear A
Lektura ⁄ Language editor Ivana MAJER, Marko DIZDAR (hrvatski jezik ⁄ croatian) Marko MARAS (engleski jezik ⁄ English) Korektura ⁄ Proofreads Katarina BOTIĆ Grafičko oblikovanje ⁄ Graphic design Umjetnička organizacija OAZA Računalni slog ⁄ Layout Hrvoje JAMBREK Tisak ⁄ Printed by Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina Naklada ⁄ Issued 400 primjeraka ⁄ 400 copies Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu indeksirani su u ⁄ Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu are indexed by: DYABOLA-Sachkatalog der Bibliothek-Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archaeologischen Instituts, Frankfurt a. Main
2006
vremena (prva faza naselja). Svi objekti prema pokretnoj arheološkoj građi (keramika, litika) pripadaju početnom stupnju razvitka starčevačke kulture -stupnju Linear A. Nadzemni objekti pri sadašnjem stanju istraživanja naselja unutar središnjeg područja rasprostranjenosti starčevačke kulture započeli su izgradnjom u vremenu završetka stupnja monokrom i početku stupnja Linear A. Otkriće nadzemne kuće u starčevačkom naselju na Galovu u Slavonskom Brodu, koje pripada vremenu stupnja Linear A, potvrđuje da je sjeverni dio Hrvatske bio integralni dio središnjeg prostora starčevačke kulture, na kojem su podizana naselja u svim njezinim razvojnim stupnjevima (osim monokroma). Ključne riječi: Slavonski Brod, Galovo, arheološka istraživanja, naselje, nadzemni objekt, starčevačka kultura, rani neolitik, stupanj Linear A
2015
In this paper the author researches medieval parishes in the Međimurje area. The paper concentrates on the 14th and the 15th century since first parishes in written documents appear in the beginning of the 14th century. The medieval Međimurje area falls under Zagreb bishopric in church organization and under Hungarian Zala county in political organization. Parishes situated in this area will be studied based on written documents, archeological findings and by analyzing priests' lives with the help of priest register. Furthermore, churches are examined with the help of analyses of art historians, as well as their location. Parishes are divided in „lowland and highland parishes“ according to their geographical characteristics. Economic aspects of particular areas are also taken into account and church organization is analyzed as well based on two registers from 1334 and 1501. Eleven parishes are enumerated in the first register while there are four more parishes in the register fr...
Kartografija i Geoinformacije, 2017
Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za arheologiju., 2020
Portal, 2015
sažetak: Kapela sv. Lovre nalazi se u središtu naselja Cirkovljan, a oko nje je tijekom vremena formiran mjesni trg. Prema dosadašnjim spoznajama i uvidom u stanje građevine, može se zaključiti da izvorno nastaje kao kasnogotička građevina koja se temeljito pregrađuje i dograđuje u baroku i tijekom prve polovice 19. stoljeća. Kapela je pravilne orijentacije. Sastoji se od svetišta koje završava poligonalno, jednog bro da, sakristije na sjevernoj strani i zvonika na zapadnom pročelju. Najzanimljivije je svetište kapele, koje s vanjske strane ima ostatke kontrafora, na čijim su završecima postavljene skulpture s prikazima ljudskih glava, i danas zazidane gotičke prozore. Do sada su na kapeli izvedeni samo radovi nužni za njezino očuvanje i osiguranje statičke stabilnosti građevnih struktura, dok su opsežniji zahvati bili usmjereni na oblikovanje i redefiniranje njezine neposredne okoline i Trga sv. Lovre. Najprije je sanirana postojeća ograda oko kapele koja je zbog nedostatnog i neodgovarajućeg održavanja bila u vrlo lošem stanju; uslijedila je obnova i uređenje šireg prostora oko crkve, mjesnog Trga sv. Lovre. Osnovna namjera i svrha zahvata definirana je potre bom uređenja zatečenog stanja na središnjem prostoru naselja, novom regulacijom prometa i izvedbom novog parternog uređenja kojim će se trg temeljito preurediti, funkcionalno preoblikovati i osuvremeniti. Iako je koncept novog uređenja bio dobro zamišljen, realizacija i konačni rezultat svakako su podložni kritičkoj revalorizaciji.
2006
Predmet ovoga djela je pomorski priručnik Pratichae schrivaneschae pomorca i pisca Julija Balovića (1672Balovića ( .-1727.) .) roñenog u Perastu, tada posjedu Mletačke Republike, danas u Crnoj Gori, potomka ugledne peraške pomorske obitelji albanskog podrijetla. U vrijeme mira obnašao je službu suca, a u vrijeme rata dužnosti brodskog pisara i zapovjednika, sudjelujući u mnogim pomorskim bitkama protiv pirata i Turaka. Osim navedenog djela, Balović je pisac poznate Peraške kronike na talijanskom jeziku u kojoj je opisao dogañaje od 1541. do 1658. godine, te zbirki narodnih pjesama jadranskoga primorja na hrvatskom jeziku. Uvodni dio čini prolog Gabriela Cavazzija, ravnatelja Instituta za istraživanje picenske pomorske povijesti (str. 6.-9.), napomena prireñivačice Ljerke Simunković (str. 10.-11.) te opsežna uvodna studija pisana usporedo hrvatskim i talijanskim jezikom (str. 12.-44.). Uvodna studija sadrži povijesni kontekst nastanka priručnika, podatke o Boki kotorskoj u 17. i 18. st, o pomorsko-trgovačkim obiteljima značajnim u jadranskoj pomorskoj trgovini (posebice o obitelji Balović), višestoljetnoj tradiciji pomorskih škola u Boki kotorskoj itd. Autorica ističe dva čimbenika koja su pomogla procvatu obalnih gradova Boke kotorske: premještanje središta svjetske trgovine na Mediteran, te naseljavanje alžirskih pirata u Ulcinju. Perast je postao granična zona gdje je bilo moguće organizirati trgovinu izmeñu Istoka i Venecije, kao i mletačka utvrda protiv Turaka i pirata. Brodski pisar je osoba javnopravnog karaktera koja je obzirom na rijetku pismenost toga doba najčešće bila jedina pismena osoba na brodu, pa je stoga uživao razumljiv ugled. Svi upisi u službene brodske knjige imali su javnu vjeru (fidem publicam), pa je brodski pisar, poput notara na kopnu, persona credibilis (osoba javne vjere). Svi brodovi nosivosti preko četrdeset vagana, bili su obvezni imati brodskog pisara. Primarna je dužnost brodskog pisara bila da zapiše svu robu na brodu te da tri dana nakon isplovljavanja svakom pojedinom vlasniku robe predoči popis roba koje su za račun svakoga od njih primljene na brod. O značaju osobe brodskog pisara na brodu govori stara mornarska izreka: "Na brodu je zapovjednik Bog, a pisar njegov prorok". Na kraju uvodne cjeline nalazi se popis izvora i literature (str. 42.-44.). Centralni dio rada (str. 53.-106.) posvećen je dvama rukopisima pod istim naslovom, od kojih prvi rukopis A iz 1693. godine (pohranjen u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici) ima 117 listova i sadrži različita pisma koja su trebala poslužiti kao predložak brodskim pisarima mletačkih trgovačkih i ratnih brodova u njihovim svakodnevnim aktivnostima pisanja različith pismena (pomorskih ugovora, brodskih isprava itd). Priručnik takoñer sadrži: slova različitih pisama (latinička, grčka, glagoljička, slova bosanske i srpske ćirilice), brojeve (rimske,
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.