Papers by Sabina Vejzagić
Amra Šačić Beća, docentica, naučnica i istraživačica, autorica je djela Sjeverna Bosna u okvirma ... more Amra Šačić Beća, docentica, naučnica i istraživačica, autorica je djela Sjeverna Bosna u okvirma rimske Panonije. Navedeno djelo, u cijelom svom obimu, predstavlja isječak dugogodišnjeg istraživanja administrativnog uređenja današnje Bosne i Hercegovine u doba principata. Radeći na svojim istraživanjima za doktorsku disertaciju, autorica je uvidjela pomanjkanje sporne tematike u bosanskohercegovačkom naučnom diskursu koji je orijentisan na rimsku provincijalnu historiju i arheologiju, što nas dovodi do toga da danas pred sobom imamo ovu monografiju. Sadržana u 568 stranica, a pisana dvojezično, monografija sadrži šest koherentnih tematskih cjelina, koje prati katalog epigrafskih spomenika. U odnosu na doktorsku disertaciju, autorica je ovaj put proširila korpus korištenih epigrafskih spomenika, a njihovu interpretaciju proširila novim naučnim saznanjima. Navedeni epigrafski spomenici pronađeni su na prostoru između dva administrativna centra u doba principata, Siscije i Sirmija, a danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, Muzeju Kozare u Prijedoru, Vatikanskom muzeju, Muzeju umjetnosti u Beču, Arheološkom muzeju u Splitu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, Muzeju u Doboju, u lapidariju crkve Svetog Erazma u Boianu, te pravoslavne crkve u Osmacima. Prateći predgovor i uvod, autorica monografiju otvara cjelinom nazvanom "Rimsko osvajanje južne Panonije", koju je podijelila u tri faze. Prva faza odnosi se na Oktavijanova osvajanja sjeverne Bosne, a da bi ih razumjela, analizirala i razložila, Šačić Beća se oslanja na antičke izvore, u prvom redu na Apijana. Apijan opisuje Oktavijanova osvajanja japodskih uporišta, što neposredno vodi do proširivanja granica Ilirika, a onda i do osnivanja civilne provincije Ilirik. Kako je o rimskim osvajanjima sjeverne, istočne i srednje Bosne nemoguće govoriti prije Bellum Pannonicum, upravo taj historijski momentum predstavlja narednu fazu ove cjeline. Panonski rat je simbol uspostave rimske vlasti na području jugoistočne Panonije, a odnosi se na Tiberijevo osvajanje jugoistočne Panonije, tačnije međuriječja Drave i Save te poriječja Sane, Vrbasa i Bosne. Autorica donosi njegov kritički prikaz uz opasku o pomanjkanju podataka iz antičkih izvora, zbog čega je otežano praćenje toka događaja. Ono što je za nju sigurno jesu posljedice ovog sukoba, koje se ogledaju u porobljavanju velikog broja panonskih mladića ili njihovoj regrutaciji u rimske augzilijarne trupe, nametanju poreza i eksploataciji rudnog bogatstva. Svi ti elementi vode do naredne faze, koja je ujedno i konačnica uspostave rimske vlasti na području južne Panonije, u literaturi poznata kao i Bellum Batonianum. Bellum Batonianum ili Batonov ustanak jedan je od najpoznatijih događaja iz naše najstarije prošlosti, a po svom karakteru može se smatrati epskim. Nakon trogodišnje mukotrpne borbe i predaje Batona Dezidijatskog, Rim uspostavlja vlast na novoosvojenim teritorijama te vrši administrativnu reorganizaciju. Šačić Beća zaključuje da je do reorganizacije u vidu podjele Ilirika na Gornji i Donji došlo zbog sprečavanja koncentrisanja vojne i političke moći u rukama jednog legata, kojem bi pripalo pet legija u Iliriku. Tom prilikom među indigenim stanovništvom dolazi i do formiranja peregrinskih civitates, koje su, sudeći po epigrafskim spomenicima, bile pod upravom vojnih prefekta. Oslonivši se na antičke izvore, autorica je, na kritički način, čitatelje upoznala s političkim, ekonomskim i vojnim faktorima i okolnostima koji su doveli do rimskog osvajanja južne Panonije te oblikovali njenu sudbinu pod novom administracijom. Naredna cjelina sporne monografije odnosi se na administrativno uređenje i problematiku međuprovincijskih granica. Kako izvori naročito ne približavaju princip uspostavljanja međuprovincijskih granica, autorica se oslanja na prostor današnje Bosne i Hercegovine kao idealan primjer za izučavanje ove problematike. Kako je ovaj prostor predstavljao centar provincije Ilirik, njenom podjelom na Panoniju i Dalmaciju dolazi do pojave nove
Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Hronika / Chronik Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2022. godini U 2022. godi... more Hronika / Chronik Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2022. godini U 2022. godini Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH je uspio da ispuni sve planirane obaveze. Prije svega, zahvaljujući podršci Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Bosne i Hercegovine, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Fondacije za izdavaštvo Federalnog ministarstva kulture i sporta Bosne i Hercegovine, uspješno su završeni priprema i štampanje broja 51/2022 časopisa Godišnjak/Jahrbuch. Priloge za ovaj broj časopisa dostavili su naučnici iz Ukrajine, Moldavije, Rusije, Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uz redovne redakcijske radove u Centru su preduzete aktivnosti vezane za registraciju časopisa u internacionalnim bazama podataka Scopus i Web of Science. Kako Scopus nije odgovorio na upite, odlučili smo se za Web of Science. Pripreme za ovu registraciju podrazumijevale su dodatnu internacionalizaciju redakcije časopisa. Zahvaljujući ugledu koji naš časopis ima u čitavom svijetu, dobili smo pristanak šest vodećih naučnika iz Njemačke, Austrije, Kanade, Australije i Sjedinjenih Američkih Država, tako da će se redakcija, osim urednika, ubuduće sastojati od 12 članova koji pokrivaju sve balkanološke discipline. U ovom kontekstu deset posljednjih brojeva sa svim metapodacima časopisa postavljeno je u bazu Open Journal System koju od ove godine koristi naša Akademija, te su uvezani i DOI brojevi. Tokom 2023. godine planirano je da se postavi i prvih 40 brojeva Godišnjaka, s obzirom na to da oni nisu prelomljeni u modernijim programima te se moraju posebno rezati i ponovo postavljati. Većina uslova za registraciju u neku od svjetskih baza podataka je ispunjena. Potrebno je navesti da će, kada se unese i prvih 40 brojeva, pomoću Open Journal Systema i stariji brojevi dobiti DOI brojeve. S obzirom na to da je jedan od uslova na konkursima koji finansiraju štampanje časopisa da časopis mora biti registrovan u jednoj od svjetskih baza podataka, tokom 2022. godine saradnicima Centra je osnovni zadatak bio da se uspostavi OJS i da se počne s registracijom u Web of Science. Također, planirano je da se obavi i registracija u baze podataka koje su vezane za humanističke nauke kao što je npr. ERIH PLUS (The European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences). S obzirom na to da je tokom 2021. godine završeno programiranje elektronskih datoteka Kartoteka prastanovnika Zapadnog Balkana i Građa za rječnik crkvenoslavenskog jezika, početkom 2022. godine radilo se na pripremi puštanja u javni opticaj ovih značajnih projekata. Promocija datoteka održana je 24. marta 2022. godine u Velikoj sali Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Moderator promocije je bio dopisni član i direktor Centra prof. dr. Blagoje Govedarica, promotorica za Kartoteku je bila doc. dr. Amra Šačić Beća, dok su promotori za Građu bili prof. dr. Lejla Nakaš, doc. dr. Mehmed Kardaš i dr. sci. Erma Ramić-Kunić zajedno sa Šeilom Bećirović, MA. Oba projekta je podržalo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Naglašeno je da su ovi projekti zapravo počeci osnivanja centra duhovne kulture u sklopu Centra za balkanološka ispitivanja, te je predložen i radni naslov budućeg centra Centar za duhovnu kulturu starog Balkana. U drugoj polovini godine, članica Centra prof. dr. Lejla Nakaš je direktoru Centra predložila novi projekt naziva Index verborum et formarum linguae slavicae veteris dialecti Codicis Zographensis (Index Zographensis), koji će također na server Akademije biti postavljen u prvoj polovini 2023. godine. Prof. dr. Nakaš je navela da projekt ima za cilj da u potpunosti indeksira jezičku građu rukopisa s leksičkog i morfološkog aspekta i da je na odgovarajući način pripremi kao osnovu i za sintaksička istraživanja.
Godišnjak, Jan 6, 2022
Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2020. godini U 2020. godini Centar za balka... more Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2020. godini U 2020. godini Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH je i pored nepovoljne epidemiološke situacije izazvane virusom COVID-19 uspio da objavi i distribuira jubilarni broj Godišnjaka/Jahrbucha, kao i da pripremi i najvećim dijelom redakcijski obradi aktuelni broj časopisa za 2020. godinu. U prvom dijelu ove godine završeno je štampanje i distribucija Godišnjaka/Jahrbucha br. 48 za 2019. godinu koji je posvećen dopisnom članu ANUBiH i dugogodišnjem uredniku Godišnjaka/Jahrbucha prof. dr. Blagoju Govedarici, povodom njegovog sedamdesetog rođendana. Štampanje ovoga broja Godišnjaka podržali su Fondacija za izdavaštvo Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Bosne i Hercegovine, Društvo za geologiju, geotehniku i građevinstvo GeoAvas i Fondacija Alexander von Humboldt. S obzirom na to da je broj posvećen prof. dr. Govedarici, uredništvo časopisa ovoga puta činili su akademik Dževad Juzbašić, dr. sci. Igor Manzura, profesor na Visokoj školi za antropologiju u Kišinevu u Moldaviji, i mr. sci. Melisa Forić Plasto, vanjska saradnica Centra za balkanološka ispitivanja. Priloge za jubilarni broj dostavili su naučnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Hrvatske, Njemačke, Moldavije, Rumunije, Slovenije i Srbije. Radovi se većinom odnose na arheologiju, posebno na prahistorijski period kojim se prof. dr. Govedarica najviše bavio, a također na lingvistiku i klasičnu historiju. Određeni su radovi posvećeni upravo istraživanjima koje je prof. dr. Govedarica proveo na području Bosne i Hercegovine. U drugoj polovini 2020. godine radilo se na prikupljanju priloga za broj 49 za 2020. godinu. Prijavljeno je 11 radova i tri prikaza iz Bosne i Hercegovine, Italije, Njemačke i Slovenije. Uz priloge iz arheologije, najavljeni su i radovi iz oblasti lingvistike, etnologije i klasične historije. Očekuje se da će ovaj broj Godišnjaka biti objavljen do kraja februara 2021. godine. Prema prethodnoj odluci članova Centra za balkanološka ispitivanja koja je potvrđena od strane upravnih organa ANUBiH, od aktuelnog broja Godišnjaka/Jahrbucha (broj 49/2020) redakciji ovog časopisa priključuju se prof. dr. Ante Milošević iz Sinja i dr. sci. Igor Manzura iz Kišineva. Na taj način redakcija i nakon neminovnog odlaska njenog zaslužnog člana akademika Radoslava Katičića, zadržava internacionalni karakter. U 2020. godini nastavljena je obrada arheološkog materijala s glasinačkog područja koji je sakupljen istraživanjima Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH u periodu 1980-1991. Mada je rad na tom materijalu, zbog izbijanja pandemije COVID-19, bio u velikoj mjeri otežan, obavljena je primarna sistematizacija građe iz gradinskih naselja Kadića Brdo kod Knežine i Ilijak kod Prače. Uz to su obavljene organizacione pripreme za nastavak terenskih istraživanja u okviru ovih prahistorijskih naselja. Ukoliko budu obezbijeđena potrebna sredstva i drugi neophodni uslovi, istraživački radovi bi mogli otpočeti već 2021. godine u saradnji sa Arheološkim institutom Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i s Muzejom iz Doboja na čijem se području ovi lokaliteti nalaze. Tokom 2020. godine nastavljena je finalizacija rada na digitalizaciji Kartoteke grobova prastanovnika Zapadnog Balkana, kao i Građe za rječnik crkvenoslavenskog jezika. Krajem godine, nakon dobivanja više ponuda za izradu posljednjih faza oba projekta, odlučeno je da će se početkom 2021. godine pokrenuti prebacivanje "grobova" i crteža Kartoteke sa starog na novi server, tj. na novu web-stranicu. U prvoj polovini 2021. godine radiće se i na završnoj fazi postavljanja pretražive baze podataka Građe. Za obezbjeđenje neophodnih sredstava konkurisaćemo kod Ministarstva za kulturu i sport Kantona Sarajevo.
Godišnjak, Jan 6, 2022
Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2016. godini Tokom 2016. godine aktivnosti ... more Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2016. godini Tokom 2016. godine aktivnosti Centra za balkanološka ispitivanja najvećim dijelom su bile posvećene redovnom izdavanju Godišnjaka/Jahrbucha. U prvom dijelu godine završeno je publiciranje i distribucija Godišnjaka/Jahrbucha br. 44 za 2015. godinu, dok se u drugom dijelu godine radilo na prikupljanju i obradi radova za Godišnjak/Jahrbuch br. 45. Aktuelni broj časopisa u pripremi sadržava većinom radove naučnika iz Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Mostar, Doboj), kao i radove iz Slovenije i Njemačke. Priprema časopisa bila je otežana jer je izostala očekivana podrška Rimsko-germanske komisije Njemačkog arheološkog instituta. Ipak, zahvaljujući potpori Fondacije za izdavaštvo Sarajevo, te dodatnim sredstvima Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo uspjeli smo pripremiti i ovaj broj i održati konrinuitet izdavanja Godišnjaka/Jahrbucha. Centar i Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine su i tokom 2016. godine nastojali osigurati neophodna sredstva za publikovanje djela "Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne br.1 (Ispisi iz knjiga zaduženja Državnog arhiva u Duborvniku)" prof.dr. Esada Kurtovića, člana Centra za balkanološka ispitivanja. Ova građa obuhvata vremenski raspon od 1365. do 1521. godine i u njoj se nalaze vrlo značajne informacije za proučavanje historije srednjovjekovne Bosne. Osim popunjavanja praznina, publikacija omogućuje nova istraživanja i proučavanja podataka neobjavljene građe Državnog arhiva u Dubrovniku. Građa je recenzirana i u potpunosti pripremljena za štampu u dva toma. Dio finansija u visini od 3.000,00 KM osiguran je putem konkursa kod Fondacije za izdavaštvo Sarajevo u 2015. godini. Centar je tokom godine pokušavao obezbijediti neophodna sredstva prijavljujući se na konkurse Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, te Federalnog ministarstva kulture i sporta. Direktor Centra, akademik Dževad Juzbašić ulaže sve napore da knjiga bude odštampana u 2017. godini. U izvještajnoj godini akademik Juzbašić je radio na osmišljavanju nastavka projekta izdavanja građe "Lične zabilješke generala Oskara Potioreka" koja se odnosi na drugi dio godine. S obzirom na to da je prvi dio građe uspješno publikovan tokom 2015. godine u okviru serije Građa Centra za balkanološka ispitivanja, dogovoreno je da se u saradnji sa prof. dr. Zijadom Šehićem pripremi i drugi tom koji će nositi naslov. "General Oskar Potiorek, o vojnim i političkim pitanjima od sarajevskog atentata do kraja 1914. godine". U toku 2016. godine održan je jedan sastanak sarajevskih članova Centra za balkanološka ispitivanja i Redakcije Godišnjaka/Jahrbucha. Sastanak je održan 13.4.2016. godine uz prisustvo domaćeg člana ANUBiH i urednika časopisa prof.dr. Blagoja Govedarice, prof. dr. Adnana Busuladžića, prof.dr. Esada Kurtovića, prof. dr. Dubravka Lovrenovića i stručne saradnice mr. sci. Melise Forić Plasto. Na sastanku je razmatran plan rada Centra za 2016. godinu sa naglaskom na kontinuirano izdavanje Godišnjaka/Jahrbucha, usvojen je prijedlog izmjene u Pravilniku o izdavanju Godišnjaka/Jahrbucha, razmatrana je saradnja u Godšinjaku/Jahrbuchu. Na spomenutom sastanku aktuelizirana je ranija inicijativa za vraćanje arheološkog materijala iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, koji pripada Centru za balkanološka ispitivanja. S obzirom na to da su tokom ljeta 2016. godine, Centru za balkanološka ispitivanja vraćene prostorije u ANUBiH, koje je koristio prije rata, materijali iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji su svojina Akademija nauka i umjetnosti BiH, odnosno njenog Centra, mogu se smjestiti i dalje obrađivati u ovim prostorijama. Aktuelizirane su aktivnosti na nastavku projekta Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana. Posebno kreirana baza u koju su učitani podaci sa kartona koje je Centar za balkanološka ispitivanja čuvao od 1964. godine je nizom okolnosti tokom 2015/16. bila potpuno izgubljena sa servera ANUBiH. Uz pomoć stručnjaka sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu riješen je problem pristupa navedenoj bazi podataka na serveru ANUBiH. U planu je da se u narednom periodu započne sa realizacijom treće faze projekta koja podrazumijeva
Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2021. godini U 2021. godini Centar za balka... more Izvještaj o radu Centra za balkanološka ispitivanja u 2021. godini U 2021. godini Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH je i pored brojnih ograničenja uslovljenih pandemijom COVID-19 uspio da ispuni sve planirane obaveze. Prije svega, zahvaljujući podršci Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Bosne i Hercegovine, Evroazijskog odjeljenja Njemačkog arheološkog instituta iz Berlina, kao i Fondacije za izdavaštvo Federalnog ministarstva kulture i sporta Bosne i Hercegovine, uspješno su završeni priprema i štampanje broja 49/2020. časopisa Godišnjak/ Jahrbuch. Zbog navedene pandemije čitav ovaj proces je bio dosta usporen, pa je časopis odštampan i distribuiran u mjesecu maju 2021. godine. Priloge za ovaj broj časopisa dostavili su naučnici iz Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Radovi se odnose na arheologiju, lingvistiku, klasičnu istoriju i etnologiju. Objavljena su i tri prikaza knjiga kao i tri sjećanja za preminule članove Centra. Godine 2021. se obilježavaju dva značajna jubileja u našoj Akademiji. Jedan je 70 godina od osnivanja Akademije nauka umjetnosti Bosne i Hercegovine, a drugi je izdavanje 50. broja Godišnjaka/Jahrbuch-a Centra za balkanološka ispitivanja. Za ovaj jubilarni broj je nakon redakcijske i recenzentske selekcije prihvaćeno jedanaest radova i dva prikaza iz okvira arheologije i istorije. Autori tih priloga su naučnici iz Slovenije, Austrije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Planirano je da ovaj jubilarni broj Godišnjaka/Jahrbuch-a izađe do kraja februara 2022. godine. Uz redakcijske radove na objavljivanju aktuelnih brojeva Godišnjaka/Jahrbuch-a u Centru su preduzete aktivnosti vezane za registraciju časopisa u internacionalnoj bazi podataka Scopus. U pripremi registracije postavljeno je deset zadnjih brojeva sa svim meta podacima časopisa u bazu Open Journal System koju od ove godine koristi naša Akademija. Jedan od osnovnih uslova za registraciju u Scopusu je i obezbjedjenje sredstava za redovno izlaženje časopisa, što predstavlja sistemsku i trajnu obavezu koju možemo ispuniti samo uz pomoć izvršnih organa naše Akademije. S obzirom na nova zakonska rješenja, ova registracija je postala obavezan preduslov za dalju egzistenciju našeg časopisa. Time bi Godišnjak/Jahrbuch u punoj mjeri postao referentan već od sljedeće godine, što znači da bi od tada objavljeni radovi bili na odgovarajući način vrednovani od strane svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini i u regionu. U 2021. godini intenziviran je rad na postavljanju dviju elektronskih datoteka koje su pripremljene u našem Centru: Kartoteka prastanovnika Zapadnog Balkana i Građa za rječnik crkvenoslavenskog jezika. U maju je na server ANUBiH postavljena Kartoteka i rađeno je na dodatnom čišćenju ilustracija. U drugoj polovini godine obezbijeđena su finansijska sredstva i za postavljanje Građe. Obje datoteke programski je obradila Šeila Bećirović, MA, diplomirana inženjerka s Elektrotehničkog fakulteta UNSA, dok su nosioci posla bili članica Centra prof. dr. Lejla Nakaš, za Građu i prof. dr. Blagoje Govedarica, dopisni član ANUBiH, za Kartoteku. Postavljanje Kartoteke i Građe na server ANUBiH obavio je Eldin Hodžić, iz IT podrške ANUBiH. Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Trenutno je još u toku faza probnog ispitivanja funkcija datoteka koja prethodi zvaničnom puštanju u javni opticaj. U prvoj polovini 2022. godine planirana je promocija obje datoteke iz okvira ovog značajnog projekta. Puštanjem u opticaj ovih datoteka, odnosno davanjem naučnoj javnosti mogućnosti digitalne obrade i pretrage velikih baza naučnih podataka, naša Akademija će načiniti značajan iskorak u elektronskoj informatici.
Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
U bibliografiji časopisa Godišnjak/Jahrbuch koju objavljujemo u okviru jubilarnog 50. broja, pred... more U bibliografiji časopisa Godišnjak/Jahrbuch koju objavljujemo u okviru jubilarnog 50. broja, predočen je sadržaj svezaka 41-50. Ovim se nadovezujemo na tradiciju otpočetu 1983. godine povodom 20 godina postojanja Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH1 i nastavljamo bibliografiju objavljena u okviru jubilarnog 40. broja Časopisa2 u kojoj je predočen sadržaj svih do tadašnjih svezaka, kao i bibliografiju predočenu u vanserijskom izdanju Pedeset godina Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1963–2013. (Istorijat i bibliografija izdanja).3 Osim naučnih članaka i rasprava, u Godišnjaku/Jahrbuch-u su objavljivane kritike i prikazi, kao i hronika rada Centra i Sjećanja na preminule članove i saradnike Centra (in memoriam). Svaki svezak sadrži i adrese autora čiji su prilozi objavljeni, kao i uputstva za pripremu radova data na bosanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Broj 41, pored redovnih članaka iz oblasti balkanologije, sadrži i početak ...
Značajnu osnovu nedestruktivnih arheoloških istraživanja čine geofizičke metode. Geofizički rezul... more Značajnu osnovu nedestruktivnih arheoloških istraživanja čine geofizičke metode. Geofizički rezultati zapravo spadaju u arheološku dokumentaciju jednog određenog lokaliteta. Arheološka dokumentacija nije tačno određena na koji način i kako treba da se vodi, no ona je univerzalna, iako se razlikuje od države do države, pa čak od terena do terena, tj. osobe koja je voditelj terena. Jedna država treba da posjeduje zakone o arheološkim istraživanjima, tj. pravilnik koji određuje na koji način se jedan arheološki lokalitet treba da istražuje, što se odnosi i na dokumentaciju. U BiH zakoni vezani za arheologiju još uvijek nisu sasvim određeni, što dovodi do mnogih manje kvalitetnih arheoloških istraživanja.
Uploads
Papers by Sabina Vejzagić