Vladimir Kušan

University of Zagreb, Faculty of agronomy, Faculty Member

Followers

Following

Co-author

Public Views

Vladimir Kušan, PhD (1955) is a permanent employee of OIKON Ltd. from 2002 as head of Natural Resources Division and from 2006 as member of board. He is married with two children (son 28 and daughter 26). He works for 30 years in variety of companies and institutions. From 1979 till 1986 he was employed as forest management planner in forest management offices in Zagreb and Osijek. He has been 17 years in scientific research and high education dealing with photogrammetry, remote sensing, surveying, GIS, DEM, GPS, forest inventory and cartography. During that time Vladimir Kušan was trying to improve forest inventory and management practice in Croatia. At the Department of Forest Management, Faculty of Forestry Zagreb, he established remote sensing and GIS laboratory. He was participant/leader of variety research projects financed by: Ministry of Science and Technology Croatian Forests European Space Agency, Croatian Water Management Enterprise and Ministry of defence.He made big efforts to implement remote sensing methods, geographical information system, digital elevation models and global positioning system in forest inventory and management. For that purpose, he made several pilot projects, seminars and summer schools. The results of the pilot projects were applications for the practical use of GIS and remote sensing in forest management, forest inventory, ecological studies and methodology for monitoring forest conditions.

less

Francesco Pirotti

Università degli Studi di Padova

Flavia Landucci

Masaryk University

djordjije milanovic

University of Banja Luka

Blanca León

The University of Texas at Austin

Adriana Lobão Guarani Kaiowá

UFF - Universidade Federal Fluminense

Murat karabulut

Kahramanmaras Sutcu Imam Univ.

Ankit Gupta

Ministry of Environment and Forests, Government of India

Edi Sumarno S.Hut

Universitas Halu Oleo

Yakup KIZILELMA

Kahramanmaras Sutcu Imam Univ.

ismail çınar

Mugla University

Interests

Uploads

Papers by Vladimir Kušan

Geografski informacijski sustav kao pomagalo pri upravljanju zaštićenim područjima

Proizvodni potencijal zemljišta na krškim poljima otoka Lastova

Hrvatske vode : časopis za vodno gospodarstvo, 2014

Monitoring of beech and fir forests condition using color infrared aerial photographs

Geografski informacijski sustav u šumarstvu

Analysis of biological and landscape diversity on Dalmatian coast (COAST project)

Osnovni cilj pokretanja projekta COAST bio je istražiti i preporuciti modele razvitka hrvatskih o... more Osnovni cilj pokretanja projekta COAST bio je istražiti i preporuciti modele razvitka hrvatskih obalnih podrucja koji nece utjecati na smanjenje bioloske i krajobrazne raznolikosti. U sklopu projekta karti rana su terestricka stanista i izvrsena je inventarizacija, tipoloska klasifikacija i vrednovanje krajobraza na odabranim podrucjima velike bioloske i krajobrazne raznolikosti na podrucju Dalmacije. Kartiranje stanista je rađeno uz pomoc daljinskih istraživanja i uz intenzivno terensko uzorkovanje. Kao osnovna razina kartiranja definirana je 4. razina Nacionalne klasifikacije stanista, uz minimalnu povrsinu kartiranja (MPK) od 2, 25 ha za sumska stanista, a 1 ha za nesumska stanista. Krajobrazna analiza ukljucivala je digitalnu obradu prikupljenih podloga i podataka racunalom uz pomoc GlS-a. Postupak tipoloske klasifikacije krajobraza sastojao se od prepoznavanja tipova na temelju topografskih, fotografskih i tematskih informacija o prostoru koji se vrednuje, sto je bila podloga za terensko istraživanje nakon kojega se obavila zavrsna tipoloska klasifikacija. Ukupan broj kartiranih stanisnih tipova kretao se od 45 (Mljet) do 81 (Pag) uz dominaciju sikara i sumskih stanista (osim u slucaju Paga). Istovremeno, broj identificiranih tipova krajobraza kretao se od 4 (Pag) do 10 (Peljesac). Istraživanje je pokazalo važnost visekriterijske analize u procesima koji trebaju osigurati razvoj djelatnosti s jedne strane i zastitu bioloskih i krajobraznih vrijednosti s druge strane.

Usable Value and Potential for Irrigation of Karst field Soils on the Islands of Vis and Biševo

U okviru traženja putova održanja života na otoku Visu, u ovome radu se prikazuju pedoloske znaca... more U okviru traženja putova održanja života na otoku Visu, u ovome radu se prikazuju pedoloske znacajke, uporabna vrijednost i mogucnost navodnjavanja tla krskih polja, koja predstavljaju prirodna dobra od iznimnog znacaja za razvoj poljoprivrede, a time i za osiguranje uvjeta za život stanovnika. Na otoku Visu nalazi se ukupno 17 krskih polja s ukupnom povrsinom od 783, 5 ha, a na otoku Bisevo 3 krska polja s povrsinom od 14, 3 ha. Sva tla na krskim poljima pogodna su za poljoprivredu pri cemu na dobro pogodna otpada 380, 4 ha, a na umjereno pogodna tla 417, 4 ha. S obzirom da se radi o vrlo vrijednim resursima tala trebalo bi ih stititi od bilo kakve prenamjene. Utvrđeni nedostatak vode koji za vinovu lozu iznosi 161 mm a za masline 127 mm, ukazuje na potrebu navodnjavanja tih ali i drugih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na krskim poljima. Na otoku Visu trenutno ne postoje resursi vode koja bi se mogla koristiti za ozbiljnije navodnjavanje, stoga se predlaže izgradnja mikroakumulacija, kako bi se oborinska voda tijekom zimsko-proljetnog razdoblja sacuvala i koristila u ljetnim mjesecima.

Der Gesundheitszustand der Tanne (Abies alba Mill.) in Sudwesten Kroatiens aufgrund der Farb-Infrarot-Luftbildinterpretation

Stupnjevanje oštećenosti stabala hrasta lužnjaka

Integrating Landsat TM images and aerial Photographs for urban biotopes mapping

ISPRS - International Archives of the Photogrammetry, Remote Sensing and Spatial Information Sciences, 1998

Oštećenost šuma i neki čimbenici okoliša u šumskom bazenu “ Spačva”

Sumarski List, 1993

Farbinfrarot-Luftbilder zur Dokumentation des Gesundheitszustandes von Beumen und zur Verwendung als Planungsinstrument fuer staedtisches Gruen

The basis of forest landscapes

Osnova sumskih krajobraza treba sadržavati tri glavna dijela: (1) tekstualni, (2) graficko-tabela... more Osnova sumskih krajobraza treba sadržavati tri glavna dijela: (1) tekstualni, (2) graficko-tabelarni i (3) kartografski. Tekstualni dio Osnove sumskih krajobraza mora sadržavati detaljan opis suma podrucja za koji se Osnova izrađuje. osobitu pažnju u tom dijelu treba obratiti opisu visinske i biljnogeografske pripadnosti suma, sumskih zajednica, ekoloskih karakteristika suma, strukture sastojina (starost, bonitet i dr.), povijesnog razvoja suma toga podrucja, opcekorisnih funkcija suma, zdravstvenog stanja suma, uloge suma u lokalnoj zajednici (prije, sada i u buducnosti), položaja sastojina u krajobrazu (velicina, rasprostranjenost, oblik i sl.) te ostalih specificnih karakteristika vezanih uz nastanak suma, njihove uloge i znacaja. U tekstualnom dijelu treba opisati i probleme vezane uz sukob interesa sumarstva i razlicitih djelatnosti (poljoprivreda, vodoprivreda, turizam, infrastruktura i dr.) na sumskom podrucju te posljedice toga sukoba s posebnim osvrtom na stetne utjecaje koje takvi sukobi mogu izazvati u sumama. U tekstualnom dijelu treba opisati nacin provođenja i rezultate ekolosko-krajobrazne analize podrucja s preporukama za unapređenje stanja i razrjesavanja konflikata. Također treba opisati i razvrstavanje suma u predviđene planske kategorije. U tabelarno-grafickom dijelu treba sve gore navedene karakteristike prikazati u obliku tablica i/ili dijagrama s ciljem potkrepljivanja i pojasnjenja tekstualnog dijela. Ovaj dio može biti uklopljen u tekstualni dio ili postavljen kao samostalna cjelina. Osobito je važno prikazati povrsine i udjele pojedine planske kategorije u podrucju za koje se osnova izrađuje. Kartografski dio je obicno zasebni dio Osnove i sastoji se od karata potrebnih za provođenje analiza i karata koje su rezultat provedenih analiza. Od karata potrebnih za provođenje analiza ovaj dio treba sadržavati:  kartu suma (po mogucnosti raspoređenih prema vlasnistvu)  kartu orografskih pojasa i klimata,  kartu potencijelna sumske vegetacije,  kartu biljnih zajednica,  kartu dobne strukture suma,  kartu suma prema nacinu postanka,  kartu zastitnih funkcija suma,  kartu socijalnih funkcija suma,  kartu zasticenih sumskih objekata, Karte koje su nastale kao rezultati prostornih analiza jesu:  karta strogo zasticenih sumskih prostora (1)  karta sumskih prostora bez razvojnih funkcija (2)  karta sumskih prostora s ogranicenim razvojnim funkcijama (3)  karta sumskih prostora s usmjerenim razvojnim funkcijama (4)  karta koridora za povezivanje sumskoga prostora. Karte moraju biti jasne i pregledne s dobro objasnjenom legendom, a mjerilo karte ovisi o razini za koju se osnova izrađuje (država, županija, opcina).

Assessment of oak tree damage by digital analysis of CIR aerial photographs

Procjena ostecenosti stabala hrasta lužnjaka na infracrvenim kolornim (ICK) aerosnimkama se uobic... more Procjena ostecenosti stabala hrasta lužnjaka na infracrvenim kolornim (ICK) aerosnimkama se uobicajeno provodi metodama fotointerpretacije. Stvaranjem uvjeta za prevođenje aerosnimaka u digitalni oblik i na temelju cinjenice da su pojedine sastavnice boje (crvena, zelena i plava - RGB) krosnje u cvrstoj korelaciji sa njenim zdravstvenim stanjem, postupak procjene stupnja ostecenosti stabala se može automatizirati. Istraživanje je provedeno na uzorku od 108 stabala hrasta lužnjaka. Faktorska i regresijska analiza su pokazale da su RGB sastavnice boje u cvrstoj korelaciji sa stupnjem ostecenosti stabla. Diskriminantna je analiza pokazala da se na temelju RGB sastavnica i na temelju faktorske analize izlucenih faktora mogu stabla razvrstavati u pojedine stupnjeve ostecenosti. Pritom se stabla mogu razvrstavati u pet ili sedam stupnjeva ostecenosti uobicajenih pri terenskoj procjeni zdravstvenog stanja sastojina. Najbolji rezultati procjene ostecenosti se mogu postici na temelju RGB sastavnica boje krosnje pomocu jednadžbe: SO = 6,082043 - 0,063969 R + 0,045134 G + 0,063338 B a postignuta tocnost procjene iznosi 78,3 %.

Forest decline inventories in Republic of Croatia using colour infrared (CIR) aerial photographs

Opisuje se inventura ostecenosti suma u Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnima... more Opisuje se inventura ostecenosti suma u Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka. Ostecenost pojedinacnih stabala odredena je po dopunjenoj skali stupnjeva ostecenosti Europske zajednice, a ostecenost sastojina po vlastitoj postavljenoj skali. U bukovo-jelovim sumama u jugozapadnoj Hrvatskoj aerosnimanje (1-10.08.1988) i fotointerperatacija provedeni su na dva nacina: (a) sume opcina Crikvenica, Cabar, Delnice, Ogulin, Rijeka, Senj i Vrbovsko te Nacionalnog parka r Plitvicka jezeral snimljene su u uzorku u obliku pruga, dužine oko 296 km. Primijenjena je metoda klasterskog uzorka slicna modelu predloženom u Europskoj zajednici. (b) G.j. r Bitorajl i r Brloskol te Nacionalni park r Risnjakl snimljeni su potpunim prekrivanjem. Ostecenost je odredena po izlucenim stratumima interpretacijom krosnji jednolicno rasporedenih po povrsini stratuma. Interpretirane su : jela (Abies alba Mill.), smreka (Picea excelsa L.), bukva (Fagus silvatica L.) i ostale listace zajedno. Najostecenija vrsta na podrucju regije Rijeka je jela, cije stanje zabrinjava. Na Plitvicama je stanje jele mnogo bolje. za povrsine snimljene potpunim prekrivanjem izradene su karte ostecenosti suma. U nizinskim sumama hrasta lužnjaka u Slavonskoj posavini snimljen je uzorak u obliku pruga 20. 07. 1989. godine u sumskom bazenu r Spacval (oko 50 km) i u okolici Lipovljana (19 km). Ostecenost je određena po cijeloj snimljenoj povrsini podijeljenoj na stratume, interpretacijom odredenog broja krosanja jednolicno raspoređenih po povrsini, proporcionalno velicini stratuma. Interpretirani su: hrast tužnjak (Quercus pe unculata Ehr .), poljski jasen (Fraxinus angustifolia ssp. pannonica S o o & S i m o n), obicni grab (Carpinus betulus L.) i ostale listace zajedno. Inventarizirane sume nalaze se na granici male i srednje ostecenosti. Ispitivan je odnos ostecenosti suma te nekih stojbinskih i sastojinskih parametara.

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije – područje Stona i Janjine s Malostonskim zaljevom

Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnih krajobraza Dalmacije – područje Stona i Janjine s Malostonskim zaljevom:OIKON, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost, Ljubljanski urbanistički zavod, 2013

Colour infrared aerial photograph as a document of conditions of trees and planning aid for towns

Die vorligende Feldstudie hat gezeigt,dass mit Hilfe von Farbinfrarot-Luftbildaufnahmen (CIR) nic... more Die vorligende Feldstudie hat gezeigt,dass mit Hilfe von Farbinfrarot-Luftbildaufnahmen (CIR) nicht nur der momentane Gesundheitszustand von Baumen erfasst werden kann, sondern auch eine Aussage uber den zukunftigen Zustand moeglich ist. Fur die Untersuchung wurde bei 89 Rosskastanien der Kronenzustand vom Boden aus angesprochen und mit den aus CIR-aufnahmen ermittelten Farbkomponenten verglichen. Es konnte festgestellt werden,dass die Baume, die bei den spateren Feldbeobachtungen Schadsymptome aufwiesen, auf den mehrere Jahre zuvor erstellten CIR-Aufnahmen bereits merkliche Unterschiede gegenuber gesunden Baumen aufwiesen. Unter der Voraussetzung, dass mit Hilfe dieser Methode auch bei anderen Baumarten Schaden im Luftbild erkannt werdwn konnen, bevor sie vom Boden aus sichtbar sind, konnte sie als Planungsinstrument in Stadten und Kommunen eingesetz werden.

Usable Value and Potential for Irrigation of Karst field Soils on the Islands of Vis and Biševo

Characterization Methodology on Example of the Strategy for Landscape Character Protection of the City of Zagreb

Main focus of this paper is methodology research in the field of landscape characterization. With... more Main focus of this paper is methodology research in the field of landscape characterization. Within the area of the City of Zagreb we have determined six general landscape types ; mountain upland forest, upland hilly mixed, lowland urban, lowland river mixed, lowland rural landscape and hilly rural landscape. Determined landscape types werw analysed and evaluated by: key characteristic, visual, historical and ecological character, visual and landscape sensitivity, development pressures, which formed the basis for development of guidelines for planning and management strategy.

Analysis of the consumption of pesticides in Croatia

Unatoc tome sto je znacajno unaprijedila poljoprivrednu proizvodnju, primjenu pesticida se smatra... more Unatoc tome sto je znacajno unaprijedila poljoprivrednu proizvodnju, primjenu pesticida se smatra jednim od važnijih izvora kontaminacije podzemnih i povrsinskih voda. Za procjenu rizika oneciscenja voda uslijed primjene pesticida, potrebno je poznavati strukturu poljoprivredne proizvodnje (povrsine i plodored), sustav (intenzitet) poljoprivredne proizvodnje, vrstu i kolicinu primijenjenog pesticida, fizikalno-kemijske znacajke pesticida, tip tla, klimatske prilike i dr. S ciljem zastite zdravlja ljudi, životinja, okolisa i biodiverziteta, posljednjih godina je u podrucju održive uporabe pesticida, zastite voda i dobre poljoprivredne prakse opcenito, usvojen niz zakonskih akata i akcijskih planova za njihovo provođenje. U tom smislu je projekt „Utjecaj poljoprivrede na oneciscenje povrsinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“ imao za cilj prikupljanje i analizu podataka koji ce dati pouzdanu i relevantnu informaciju o opterecenjima i utjecajima poljoprivrede na stanje voda. U ...

The approach for the forest stand volume assessment using remote sensing methods in Croatia

The forest stand volume assessment is one of the most important tasks in the forest inventory and... more The forest stand volume assessment is one of the most important tasks in the forest inventory and on of the most valuable information in forest management planning.Tradional approach in Croatia, even in forestry legislature prefers terrestial measurement using sampling methods and volume tables.In a lot of cases the foresters measure all trees within the forest stands. It is time and labour consuming and very expensive job. In Croatia, where about 15% of forest area is still mined it is also very dangerous job.Remote sensing methods for the stand volume assessment become acceptable in a lot of countries.Lot of investigation have been done to evaluate these methods for practical application.All these facts help that the interest for the remote sensing methods for the stand volume assessment among foresters working in forest inventory raises ina a last five years.Many of them have prepared their master thesis about possibilities of remote sensing in a stand volume assessment.The idea ...

Geografski informacijski sustav kao pomagalo pri upravljanju zaštićenim područjima

Proizvodni potencijal zemljišta na krškim poljima otoka Lastova

Hrvatske vode : časopis za vodno gospodarstvo, 2014

Monitoring of beech and fir forests condition using color infrared aerial photographs

Geografski informacijski sustav u šumarstvu

Analysis of biological and landscape diversity on Dalmatian coast (COAST project)