Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Oct 30, 2020
UsPoRedbA mRežnIH vAlencIjskIH RječnIkA U slAvenskIm jeZIcImA U radu se prikazuje pet mrežnih rje... more UsPoRedbA mRežnIH vAlencIjskIH RječnIkA U slAvenskIm jeZIcImA U radu se prikazuje pet mrežnih rječnika nastalih u svrhu opisa (glagolske) valentnosti u slavenskim jezicima. Uspoređuju se lingvistički i leksikografski opisi valentnosti te se ne razmatra njihova računalna osnova. četiri mrežna valencijska rječnika (ruski FrameBank, češki VALLEX, hrvatski CROVALLEX i poljski Walenty) detaljno se uspoređuju s e-Glavom, mrežnim valencijskim rječnikom hrvatskoga jezika koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. na kraju rada opisuju se slična i različita svojstva svih spomenutih rječnika. Rječnici se razlikuju odnosom prema svršenim i nesvršenim te povratnim glagolima, odnosom prema adjunktima (dodatcima), polaznom točkom u shvaćanju valentnosti (semantička ili sintaktička) te bilježenjem uže (obvezne, neobvezne dopune i dodatci) ili šire valentnosti (sintaktičke preoblike poput pasiva, recipročnosti ili bezličnosti). Hrvatski nacionalni korpus. http://filip.ffzg.hr/cgi-bin/run.cgi/first_form (pristupljeno 10. studenoga 2019).
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2004
U ovom se radu bilježe tri karakteristicna svojstva odglagolskih izvedenica na -ac (nemogucnost t... more U ovom se radu bilježe tri karakteristicna svojstva odglagolskih izvedenica na -ac (nemogucnost tvorbe imenica od neakuzativnih glagola, prisutnost morfoloskih oznaka vida i dvostruka interpretacija imenica). Prvo se svojstvo opisuje najdetaljnije dok se pitanja vidskih oznaka i dvostruke interpretacije ne obrađuju tako iscrpno jer bi ti problemi mogli biti predmet samostalnih rasprava. Na kraju se razmatra utjecaj tih svojstava na unutarnju strukturu imenica na -ac te se predlaže odgovarajuci strukturni opis u teorijskom okviru distributivne morfologije.
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2013
Tema je našega rada položaj zamjeničkoga pridjeva sam uz naglašeni oblik povratne zamjenice (sebe... more Tema je našega rada položaj zamjeničkoga pridjeva sam uz naglašeni oblik povratne zamjenice (sebe) unutar konstrukcija s pravim povratnim glagolima. U tim konstrukcijama zamjenički pridjev sam može biti u akuzativu ili u nominativu (hvalim sam sebe / hvalim samog sebe). Poznato je svojstvo zamjeničkoga pridjeva sam da u pojačajnome značenju najčešće slijedi iza lične zamjenice, ali prethodi imenicama (On sam to radi. / Sama Marija to radi.). Cilj je ovoga istraživanja utvrditi koji mu je neobilježeni položaj uz povratnu zamjenicu te ponaša li se drukčije s obzirom na red riječ kad je u nominativnome ili u akuzativnome obliku.
U radu se promatra obrada deverbalnih imenica na -nje u jednojezicnim rjecnicima hrvatskoga jezik... more U radu se promatra obrada deverbalnih imenica na -nje u jednojezicnim rjecnicima hrvatskoga jezika s obzirom na njihovu dvostruku interpretaciju. U skladu s Grimshaw (1990) pretpostavlja se da neke deverbalne imenice mogu imati dvosmislenu interpretaciju (događajnu i nedogađajnu). U hrvatskom jeziku dvostruku interpretaciju tipicno imaju glagolske imenice na -nje tvorene od nesvrsenih glagola. Temeljni je cilj ovoga rada istražiti kako suvremeni jednojezicni rjecnici hrvatskoga jezika bilježe i obrađuju tu semanticku razliku.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Imenice i pridjevi: Što nam pridjevi mogu otkr... more Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Imenice i pridjevi: Što nam pridjevi mogu otkriti o imenicama? U radu se pridjevni testovi događajnosti koje su formulirale I. Roy i E. Soare 2014. primjenjuju na odglagolske imenice tvorene sufiksom-ač u hrvatskome jeziku. Testovi su primijenjeni na instrumentne, dispozicijske i epizodične imenice. Premda imenice na-ač koje znače instrumente na određeni način tvore izdvojenu skupinu, neki jezični dokazi iz hrvatskoga govore u prilog dvodiobi svih agentivnih imenica na epizodične i dispozicijske koju su predložili Alexiadou i Schäfer (2010). Ključne riječi: tvorba riječi; semantika; imenice na-ač; događajnost; pridjevni testovi događajnosti. 1 Primjerice pridjev dobar u imenskoj skupini dobar kolega otkrit će nam da je imenica kolega imenica muškoga roda, a ne imenica ženskoga na što bi upućivao njezin oblik. 2 Primjerice imenica naoružavanje u imenskoj skupini neprijateljevo naoružavanje pobunjenika protiv legalne vlasti naziva se događajnom, dok je imenica naoružanje u imenskoj skupini novo i skupo naoružanje nedogađajna. Više o tome vidi u Birtić (2008).
Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome... more Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome jeziku. Semantička skupina psiholoških glagola obrađena u rječniku izabrana je kao prva, pokusna skupina glagola zbog svoje značenjske povezanosti i razmjerne odvojenosti od drugih semantičkih skupina. Semantičkoj skupini psiholoških glagola posvećeno je dosta pozornosti u svjetskoj i domaćoj literaturi (Belleti i i Rizzi 1988, Landau 2010, Šaravanja 2011, Brač i Matas 2016, Oraić Rabušić 2016). Glagoli obrađeni u ovome rječniku pod nazivom psihološki često se u hrvatskim gramatikama nazivaju glagolima osjećanja, glagolima duševnoga stanja i glagolima htijenja (npr. Barić i dr. 1997: 518–520). Rječnik je također i mrežno dostupan na adresi valencije.ihjj.hr. Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku namijenjen je znanstvenicima koje zanima valentnost hrvatskih glagola, profesorima i učiteljima hrvatskoga jezika, studentima hrvatskoga jezika, naprednim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika te svima ostalima koji žele znati nešto više o značenjima glagola i okolinama u kojima se oni pojavljuju. Nastao je kao rezultat dvaju projekata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, neposredno Baze hrvatskih glagolskih valencija (od 2013.) te posredno i projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola (2007. – 2013.). U izradi Valencijskoga rječnika psiholoških glagola sudjelovalo je šestero autora (Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić). Koncepciju je rječnika u najvećoj mjeri osmislila Matea Birtić, uz pomoć ostalih suradnika. Ivana Brač i Siniša Runjaić bili su posebno uključeni u stvaranje abecedarija. Ivana Brač u velikoj je mjeri bila angažirana i pri razdiobi glagola u semantičke skupine. Za povezivanje rječničkoga modela s ustrojem i poljima računalne baze koja je poslužila kao temelj stvaranja Valencijskoga rječnika psiholoških glagola ponajviše je zaslužan Siniša Runjaić. Samu bazu i sučelje za obradu natuknica u okviru leksikografskoga programa Tschwanelex za potrebe valencijskoga rječnika prilagodio je Bruno Nahod. Svi su navedeni suradnici, osim Brune Nahoda, obrađivali glagolske natuknice. Na projektu Valencijski rječnik hrvatskih glagola pod vodstvom Mirka Petija od 2007. do 2008. sudjelovale su suradnice projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Oraić Rabušić i Matea Birtić. Osim njih na projektu su surađivali Jurica Budja i Alen Milković. Vođenje projekta preuzela je poslije Matea Birtić, kao i vođenje Baze. Treba napomenuti da je Baza hrvatskih glagolskih valencija izrasla iz projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola te su dijelovi rada na tome projektu kao i stečena iskustva ugrađena i u ovaj rječnik.
U ovoj se knjizi pokusalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije h... more U ovoj se knjizi pokusalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije, recentnog generativnog pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalisticke epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer 1998, 1999). Rad je podijeljen u tri sadržajne cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfologije i distribuirane morfologije te posebno pristup takve teorije tvorbi rijeci. Druga sadržajna cjelina obuhvaca opis sufiksa kojima se tvore odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Treca sadržajna cjelina obuhvaca primjenu tvorbenog modela distribuirane morfologije na odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Prema takvom modelu tvorba rijeci obuhvaca spajanje apstraktnih korijena s određenim funkcionalnim glavama. Pretpostavlja se da imenski funkcionalni sloj u hrvatskome jeziku ukljucuje glave D, Poss, F, Num, dok se glagolski funkcionalni sloj sastoji od kategorija v, Perf i Asp. Događajnost se imenica definira prisutnoscu glagolskih funkcionalnih kategorija. Agentivne i događajne imenice u hrvatskome jeziku, slijedeci analizu iz Alexiadou (2001), obuhvacaju uz imenske i glagolske funkcionalne kategorije, dok sve ostale imenice (obicne, rezultativne i imenice za jednostavne događaje) sadrže samo imenske funkcionalne kategorije. U radu su istražena pitanja utjecaja glagolskih gramatickih svojstava osnove na mogucnost tvorbe i na interpretaciju izvedenih imenice. Glagolske su se osnove promatrale u odnosu na vid i rekcijska svojstva, a izvedene imenice u odnosu na mogucu događajnu ili nedogađajnu interpretaciju. Tako je rad osim tvorbe imenica od glagola osvijetlio i neka druga gramaticka podrucja hrvatskog jezika (neakuzativnost, aspekt, strukturu imenskih skupina, pitanja međuovisnosti svrsenosti i rezultativnosti, i nesvrsenosti i događajnosti), kao i neka, vec dugo prisutna i poznata, nacelna pitanja generativne morfologije (razlikovanje rjecnih i recenicnih kategorija, pitanje leksicki obilježenih jedinica, odnos sintakse i morfologije).
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2009
U radu 1 se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te ... more U radu 1 se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih sintagmā, mogućnost parafraze instrumentalnom sintagmom te mogućnost pronominalizacije i pasivizacije. Autorice zaključuju da sve dopune istraživanih neprijelaznih glagola ne pripadaju istomu tipu dopuna te ih je potrebno gramatički i terminološki razdvojiti. Također pretpostavljaju da unutrašnji objekti u hrvatskome mogu imati argumentno i adjunktno čitanje, što je u skladu s nekim nedavno iznesenim tvrdnjama za druge jezike. 1 Dijelovi ovoga rada bili su izloženi na skupu Drugi hrvatski sintaktički dani: Sintaksa padeža koji je održan u Osijeku od 13. do 15. studenoga 2008. godine.
The paper presents an analysis of Croatian agentive nominals with the suffix-ač within the Distri... more The paper presents an analysis of Croatian agentive nominals with the suffix-ač within the Distributed Morphology approach, adopting and applying Alexiadou & Schäfer's (2010) model. The internal morphological structure of the-ač nouns, and their eventive properties were considered in detail. The analysis has shown that the eventive/non-eventive properties of-ač nouns do not depend on animacy, but rather on the episodic vs. dispositional distinction. However, instrument nominals are distinguished from animate nominals in some respects. Croatian-ač nouns exhibit properties that cannot be completely captured by the framework adopted.
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Oct 30, 2020
UsPoRedbA mRežnIH vAlencIjskIH RječnIkA U slAvenskIm jeZIcImA U radu se prikazuje pet mrežnih rje... more UsPoRedbA mRežnIH vAlencIjskIH RječnIkA U slAvenskIm jeZIcImA U radu se prikazuje pet mrežnih rječnika nastalih u svrhu opisa (glagolske) valentnosti u slavenskim jezicima. Uspoređuju se lingvistički i leksikografski opisi valentnosti te se ne razmatra njihova računalna osnova. četiri mrežna valencijska rječnika (ruski FrameBank, češki VALLEX, hrvatski CROVALLEX i poljski Walenty) detaljno se uspoređuju s e-Glavom, mrežnim valencijskim rječnikom hrvatskoga jezika koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. na kraju rada opisuju se slična i različita svojstva svih spomenutih rječnika. Rječnici se razlikuju odnosom prema svršenim i nesvršenim te povratnim glagolima, odnosom prema adjunktima (dodatcima), polaznom točkom u shvaćanju valentnosti (semantička ili sintaktička) te bilježenjem uže (obvezne, neobvezne dopune i dodatci) ili šire valentnosti (sintaktičke preoblike poput pasiva, recipročnosti ili bezličnosti). Hrvatski nacionalni korpus. http://filip.ffzg.hr/cgi-bin/run.cgi/first_form (pristupljeno 10. studenoga 2019).
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2004
U ovom se radu bilježe tri karakteristicna svojstva odglagolskih izvedenica na -ac (nemogucnost t... more U ovom se radu bilježe tri karakteristicna svojstva odglagolskih izvedenica na -ac (nemogucnost tvorbe imenica od neakuzativnih glagola, prisutnost morfoloskih oznaka vida i dvostruka interpretacija imenica). Prvo se svojstvo opisuje najdetaljnije dok se pitanja vidskih oznaka i dvostruke interpretacije ne obrađuju tako iscrpno jer bi ti problemi mogli biti predmet samostalnih rasprava. Na kraju se razmatra utjecaj tih svojstava na unutarnju strukturu imenica na -ac te se predlaže odgovarajuci strukturni opis u teorijskom okviru distributivne morfologije.
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2013
Tema je našega rada položaj zamjeničkoga pridjeva sam uz naglašeni oblik povratne zamjenice (sebe... more Tema je našega rada položaj zamjeničkoga pridjeva sam uz naglašeni oblik povratne zamjenice (sebe) unutar konstrukcija s pravim povratnim glagolima. U tim konstrukcijama zamjenički pridjev sam može biti u akuzativu ili u nominativu (hvalim sam sebe / hvalim samog sebe). Poznato je svojstvo zamjeničkoga pridjeva sam da u pojačajnome značenju najčešće slijedi iza lične zamjenice, ali prethodi imenicama (On sam to radi. / Sama Marija to radi.). Cilj je ovoga istraživanja utvrditi koji mu je neobilježeni položaj uz povratnu zamjenicu te ponaša li se drukčije s obzirom na red riječ kad je u nominativnome ili u akuzativnome obliku.
U radu se promatra obrada deverbalnih imenica na -nje u jednojezicnim rjecnicima hrvatskoga jezik... more U radu se promatra obrada deverbalnih imenica na -nje u jednojezicnim rjecnicima hrvatskoga jezika s obzirom na njihovu dvostruku interpretaciju. U skladu s Grimshaw (1990) pretpostavlja se da neke deverbalne imenice mogu imati dvosmislenu interpretaciju (događajnu i nedogađajnu). U hrvatskom jeziku dvostruku interpretaciju tipicno imaju glagolske imenice na -nje tvorene od nesvrsenih glagola. Temeljni je cilj ovoga rada istražiti kako suvremeni jednojezicni rjecnici hrvatskoga jezika bilježe i obrađuju tu semanticku razliku.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Imenice i pridjevi: Što nam pridjevi mogu otkr... more Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Imenice i pridjevi: Što nam pridjevi mogu otkriti o imenicama? U radu se pridjevni testovi događajnosti koje su formulirale I. Roy i E. Soare 2014. primjenjuju na odglagolske imenice tvorene sufiksom-ač u hrvatskome jeziku. Testovi su primijenjeni na instrumentne, dispozicijske i epizodične imenice. Premda imenice na-ač koje znače instrumente na određeni način tvore izdvojenu skupinu, neki jezični dokazi iz hrvatskoga govore u prilog dvodiobi svih agentivnih imenica na epizodične i dispozicijske koju su predložili Alexiadou i Schäfer (2010). Ključne riječi: tvorba riječi; semantika; imenice na-ač; događajnost; pridjevni testovi događajnosti. 1 Primjerice pridjev dobar u imenskoj skupini dobar kolega otkrit će nam da je imenica kolega imenica muškoga roda, a ne imenica ženskoga na što bi upućivao njezin oblik. 2 Primjerice imenica naoružavanje u imenskoj skupini neprijateljevo naoružavanje pobunjenika protiv legalne vlasti naziva se događajnom, dok je imenica naoružanje u imenskoj skupini novo i skupo naoružanje nedogađajna. Više o tome vidi u Birtić (2008).
Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome... more Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome jeziku. Semantička skupina psiholoških glagola obrađena u rječniku izabrana je kao prva, pokusna skupina glagola zbog svoje značenjske povezanosti i razmjerne odvojenosti od drugih semantičkih skupina. Semantičkoj skupini psiholoških glagola posvećeno je dosta pozornosti u svjetskoj i domaćoj literaturi (Belleti i i Rizzi 1988, Landau 2010, Šaravanja 2011, Brač i Matas 2016, Oraić Rabušić 2016). Glagoli obrađeni u ovome rječniku pod nazivom psihološki često se u hrvatskim gramatikama nazivaju glagolima osjećanja, glagolima duševnoga stanja i glagolima htijenja (npr. Barić i dr. 1997: 518–520). Rječnik je također i mrežno dostupan na adresi valencije.ihjj.hr. Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku namijenjen je znanstvenicima koje zanima valentnost hrvatskih glagola, profesorima i učiteljima hrvatskoga jezika, studentima hrvatskoga jezika, naprednim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika te svima ostalima koji žele znati nešto više o značenjima glagola i okolinama u kojima se oni pojavljuju. Nastao je kao rezultat dvaju projekata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, neposredno Baze hrvatskih glagolskih valencija (od 2013.) te posredno i projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola (2007. – 2013.). U izradi Valencijskoga rječnika psiholoških glagola sudjelovalo je šestero autora (Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić). Koncepciju je rječnika u najvećoj mjeri osmislila Matea Birtić, uz pomoć ostalih suradnika. Ivana Brač i Siniša Runjaić bili su posebno uključeni u stvaranje abecedarija. Ivana Brač u velikoj je mjeri bila angažirana i pri razdiobi glagola u semantičke skupine. Za povezivanje rječničkoga modela s ustrojem i poljima računalne baze koja je poslužila kao temelj stvaranja Valencijskoga rječnika psiholoških glagola ponajviše je zaslužan Siniša Runjaić. Samu bazu i sučelje za obradu natuknica u okviru leksikografskoga programa Tschwanelex za potrebe valencijskoga rječnika prilagodio je Bruno Nahod. Svi su navedeni suradnici, osim Brune Nahoda, obrađivali glagolske natuknice. Na projektu Valencijski rječnik hrvatskih glagola pod vodstvom Mirka Petija od 2007. do 2008. sudjelovale su suradnice projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Oraić Rabušić i Matea Birtić. Osim njih na projektu su surađivali Jurica Budja i Alen Milković. Vođenje projekta preuzela je poslije Matea Birtić, kao i vođenje Baze. Treba napomenuti da je Baza hrvatskih glagolskih valencija izrasla iz projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola te su dijelovi rada na tome projektu kao i stečena iskustva ugrađena i u ovaj rječnik.
U ovoj se knjizi pokusalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije h... more U ovoj se knjizi pokusalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije, recentnog generativnog pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalisticke epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer 1998, 1999). Rad je podijeljen u tri sadržajne cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfologije i distribuirane morfologije te posebno pristup takve teorije tvorbi rijeci. Druga sadržajna cjelina obuhvaca opis sufiksa kojima se tvore odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Treca sadržajna cjelina obuhvaca primjenu tvorbenog modela distribuirane morfologije na odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Prema takvom modelu tvorba rijeci obuhvaca spajanje apstraktnih korijena s određenim funkcionalnim glavama. Pretpostavlja se da imenski funkcionalni sloj u hrvatskome jeziku ukljucuje glave D, Poss, F, Num, dok se glagolski funkcionalni sloj sastoji od kategorija v, Perf i Asp. Događajnost se imenica definira prisutnoscu glagolskih funkcionalnih kategorija. Agentivne i događajne imenice u hrvatskome jeziku, slijedeci analizu iz Alexiadou (2001), obuhvacaju uz imenske i glagolske funkcionalne kategorije, dok sve ostale imenice (obicne, rezultativne i imenice za jednostavne događaje) sadrže samo imenske funkcionalne kategorije. U radu su istražena pitanja utjecaja glagolskih gramatickih svojstava osnove na mogucnost tvorbe i na interpretaciju izvedenih imenice. Glagolske su se osnove promatrale u odnosu na vid i rekcijska svojstva, a izvedene imenice u odnosu na mogucu događajnu ili nedogađajnu interpretaciju. Tako je rad osim tvorbe imenica od glagola osvijetlio i neka druga gramaticka podrucja hrvatskog jezika (neakuzativnost, aspekt, strukturu imenskih skupina, pitanja međuovisnosti svrsenosti i rezultativnosti, i nesvrsenosti i događajnosti), kao i neka, vec dugo prisutna i poznata, nacelna pitanja generativne morfologije (razlikovanje rjecnih i recenicnih kategorija, pitanje leksicki obilježenih jedinica, odnos sintakse i morfologije).
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2009
U radu 1 se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te ... more U radu 1 se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih sintagmā, mogućnost parafraze instrumentalnom sintagmom te mogućnost pronominalizacije i pasivizacije. Autorice zaključuju da sve dopune istraživanih neprijelaznih glagola ne pripadaju istomu tipu dopuna te ih je potrebno gramatički i terminološki razdvojiti. Također pretpostavljaju da unutrašnji objekti u hrvatskome mogu imati argumentno i adjunktno čitanje, što je u skladu s nekim nedavno iznesenim tvrdnjama za druge jezike. 1 Dijelovi ovoga rada bili su izloženi na skupu Drugi hrvatski sintaktički dani: Sintaksa padeža koji je održan u Osijeku od 13. do 15. studenoga 2008. godine.
The paper presents an analysis of Croatian agentive nominals with the suffix-ač within the Distri... more The paper presents an analysis of Croatian agentive nominals with the suffix-ač within the Distributed Morphology approach, adopting and applying Alexiadou & Schäfer's (2010) model. The internal morphological structure of the-ač nouns, and their eventive properties were considered in detail. The analysis has shown that the eventive/non-eventive properties of-ač nouns do not depend on animacy, but rather on the episodic vs. dispositional distinction. However, instrument nominals are distinguished from animate nominals in some respects. Croatian-ač nouns exhibit properties that cannot be completely captured by the framework adopted.
Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome... more Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome jeziku. Semantička skupina psiholoških glagola obrađena u rječniku izabrana je kao prva, pokusna skupina glagola zbog svoje značenjske povezanosti i razmjerne odvojenosti od drugih semantičkih skupina. Semantičkoj skupini psiholoških glagola posvećeno je dosta pozornosti u svjetskoj i domaćoj literaturi (Belleti i i Rizzi 1988, Landau 2010, Šaravanja 2011, Brač i Matas 2016, Oraić Rabušić 2016). Glagoli obrađeni u ovome rječniku pod nazivom psihološki često se u hrvatskim gramatikama nazivaju glagolima osjećanja, glagolima duševnoga stanja i glagolima htijenja (npr. Barić i dr. 1997: 518–520). Rječnik je također i mrežno dostupan na adresi valencije.ihjj.hr.
Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku namijenjen je znanstvenicima koje zanima valentnost hrvatskih glagola, profesorima i učiteljima hrvatskoga jezika, studentima hrvatskoga jezika, naprednim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika te svima ostalima koji žele znati nešto više o značenjima glagola i okolinama u kojima se oni pojavljuju. Nastao je kao rezultat dvaju projekata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, neposredno Baze hrvatskih glagolskih valencija (od 2013.) te posredno i projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola (2007. – 2013.). U izradi Valencijskoga rječnika psiholoških glagola sudjelovalo je šestero autora (Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić). Koncepciju je rječnika u najvećoj mjeri osmislila Matea Birtić, uz pomoć ostalih suradnika. Ivana Brač i Siniša Runjaić bili su posebno uključeni u stvaranje abecedarija. Ivana Brač u velikoj je mjeri bila angažirana i pri razdiobi glagola u semantičke skupine. Za povezivanje rječničkoga modela s ustrojem i poljima računalne baze koja je poslužila kao temelj stvaranja Valencijskoga rječnika psiholoških glagola ponajviše je zaslužan Siniša Runjaić. Samu bazu i sučelje za obradu natuknica u okviru leksikografskoga programa Tschwanelex za potrebe valencijskoga rječnika prilagodio je Bruno Nahod. Svi su navedeni suradnici, osim Brune Nahoda, obrađivali glagolske natuknice. Na projektu Valencijski rječnik hrvatskih glagola pod vodstvom Mirka Petija od 2007. do 2008. sudjelovale su suradnice projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Oraić Rabušić i Matea Birtić. Osim njih na projektu su surađivali Jurica Budja i Alen Milković. Vođenje projekta preuzela je poslije Matea Birtić, kao i vođenje Baze. Treba napomenuti da je Baza hrvatskih glagolskih valencija izrasla iz projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola te su dijelovi rada na tome projektu kao i stečena iskustva ugrađena i u ovaj rječnik.
Uploads
Papers by Matea Birtic
Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku namijenjen je znanstvenicima koje zanima valentnost hrvatskih glagola, profesorima i učiteljima hrvatskoga jezika, studentima hrvatskoga jezika, naprednim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika te svima ostalima koji žele znati nešto više o značenjima glagola i okolinama u kojima se oni pojavljuju. Nastao je kao rezultat dvaju projekata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, neposredno Baze hrvatskih glagolskih valencija (od 2013.) te posredno i projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola (2007. – 2013.). U izradi Valencijskoga rječnika psiholoških glagola sudjelovalo je šestero autora (Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić). Koncepciju je rječnika u najvećoj mjeri osmislila Matea Birtić, uz pomoć ostalih suradnika. Ivana Brač i Siniša Runjaić bili su posebno uključeni u stvaranje abecedarija. Ivana Brač u velikoj je mjeri bila angažirana i pri razdiobi glagola u semantičke skupine. Za povezivanje rječničkoga modela s ustrojem i poljima računalne baze koja je poslužila kao temelj stvaranja Valencijskoga rječnika psiholoških glagola ponajviše je zaslužan Siniša Runjaić. Samu bazu i sučelje za obradu natuknica u okviru leksikografskoga programa Tschwanelex za potrebe valencijskoga rječnika prilagodio je Bruno Nahod. Svi su navedeni suradnici, osim Brune Nahoda, obrađivali glagolske natuknice. Na projektu Valencijski rječnik hrvatskih glagola pod vodstvom Mirka Petija od 2007. do 2008. sudjelovale su suradnice projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Oraić Rabušić i Matea Birtić. Osim njih na projektu su surađivali Jurica Budja i Alen Milković. Vođenje projekta preuzela je poslije Matea Birtić, kao i vođenje Baze. Treba napomenuti da je Baza hrvatskih glagolskih valencija izrasla iz projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola te su dijelovi rada na tome projektu kao i stečena iskustva ugrađena i u ovaj rječnik.