Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimet... more Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimetički tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima "stvarnosne" ili "urbane proze". Premda se deklarativna mimetička nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti kako dobar dio ove književne proizvodnje na neki od načina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajući u vidu složen odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadašnjost, grañom koja obuhvaća tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaća uobičajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetološke i naratološke analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire šireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemološkim okvirom književne teo...
Suz a na M a rja n ić Jedno od posljednjih vrlo kratkih poglavlja, gotovo epiloga ove iznimne mon... more Suz a na M a rja n ić Jedno od posljednjih vrlo kratkih poglavlja, gotovo epiloga ove iznimne monografije koja prati 15 godina ATTACK!-a (Autonomna tvornica kulture, Zagreb; danas Autonomni kulturni centar), naslovljeno je vrlo jednostavno "O arhiviranju". Tako vrlo kratka bilješka, među ostalim, donosi ne baš ohrabrujući podatak za pisanje ovakvih monografija s detaljističkom perspektivom -dakle, konstativ glasi: "Prolazak kroz arhiv donio je mnoge zanimljive obrate. U trenutku kad smo mislili da nam je krenulo, osvijestila nas je fotografija", a fotografija (u harmsovskom duhu) prikazuje mnoštvo kutija, registara i plakata (str. 297.). U više su navrata sami attackovci isticali kako nisu bili obljetničarski tipovi, no 15 godina djelovanja u kontinuitetu i više je nego što zaslužuje ovakvu monografsku pažnju. Pored toga što navedena monografija dokumentira 15 godina djelovanja ATTACK!-a, ujedno je i monografska platforma za refleksije samih sudionika/sudionica o tome što se i zašto radilo, pri čemu ne nedostaju i iskrene autokritike, što, moramo zamijetiti, i nije baš slučaj u monografskim autointerpretacijama (pogotovo ne domaćega tipa) te se attackovci u tome pristupu zaista razlikuju od sličnih autoprezentacija. Pritom kao jedan od mota "Uvodnika: O priči" stoji zapis Waltera Benjamina o kroničaru koji pobrojava događaje, ne razlikujući male od velikih te da potvrđuje istinu da ništa što se zbilo nije izgubljeno za povijest. Dakle, kako nas urednici podsjećaju i riječju i mnoštvom vizualija -listopada 1997. godine osnovan je ATTACK! (Autonomna tvornica kulture, Zagreb; danas Autonomni kulturni centar) kao društveni i kulturni centar, a ideju privremenih autonomnih zona demonstrirao je već na samom početku nizom akcija i događaja izvedenih na javnim prostorima grada. Tako u broju 9 Newslettera Autonomne tvornice kulture iz 1999. godine navedeno je kako je ATTACK! od listopada 1997. organizirao 82 performansa, od kojih je 51 izveden u okviru FAKI-a (Festival alternativnog kazališnog izričaja) te nekoliko uličnih performansa, inicijativa, kojima nije poznat broj. No, ukratko o ATTACK!-u: riječ je o nestranačkoj, neprofitnoj, nevladinoj, volonterskoj udruzi građana/ki, osnovanoj 1997. god. kao Autonomna tvornica kulture -ATTACK!, koja stvara i širi kulturnu i političku alternativu te alternativnu ekonomiju, osiguravajući prostor u javnosti svima koji se žele kreativno izraziti i sudjelovati u promjenama na lokalnoj razini, koje vode slobodnom društvu. ATTACK! je ubrzo bio prepoznat i po nizu akcija i događanja izvedenih u javnim prostorima: npr. bio je tu protest Svi smo mi anarho-lezbače (29. studenoga 1997.) prigodom otkazivanja iznajmljenoga prostora u Hebrangovoj 21. Naime, kada je vlasnik u Hebrangovoj 21 otkazao najam s argumentom kako ne želi "nikakve lezbače i anarhiste u svom prostoru", nakon što je saznao da se na popisu udruga nalazi i jedna anarhistička -Zagrebački anarhistički pokret (ZAP), i jedna lezbijska udruga -Kontra, tvorničari i tvorničarke odlučili su se za akciju s prišivcima "Ja sam anarho-lezbača", što je bila ironična poveznica s navedenom nimalo korektnom izjavom. Dakle, ATTACK! je tih godina organizirao akcije slične onima u alternativnim pokretima u Zapadnoj Europi i SAD-u -npr. akciju Reclaim the Streets -Ulice ljudima, Food not Bombs -Hrana, a ne oružje, kao i zauzimanje prostora -skvotiranje. Mlada je ekipa sudjelovala na različitim prosvjedima, od kojih je najupečatljiviji zasigurno ostao onaj za vraćanje imena Trg žrtava fašizma, 9. svibnja 1999. godine. Ukratko, ATTACK! je ideju privremenih autonomnih zona (dakako, prema konceptu Hakima Beya) shvatio ozbiljno, i to pokazao i u svojim uličnim intervencijama i akcijama skvotiranja. Ujedno od samih početaka ATTACK! društveni aktivizam prezentira u umjetnosti pa Tihomir Milovac daje značajan prostor ATTACK!-ovoj sceni na 25. zagrebačkom salonu. Osim toga bilo je tu mnoštvo artivističkih praksi (u smislu određenja artivizma, aktivističko-umjetničkih praksi kako ih je postavio Aldo Milohnić), posebice što se tiče prvih godina ATTACK!-a te bih ovom prigodom spomenula da je u organizaciji Igora Grubića, a u suradnji s ATTACK!-om (Autonomna tvornica kulture), 10. srpnja 1998. ostvarena ulična manifestacija Knjiga i društvo -22% kao zajednički istup-reakcija tridesetak umjetnika zbog PDV-a na knjige. Bila je to ujedno prva kolektivna art-akcija u RH. Nakon "Uvodnika: O priči" slijedi razgovor naslovljen "Mi gradimo ATTACK!, ATTACK! gradi nas!", koji međusobno vode Vesna Janković, dugogodišnja aktivistica (npr. devedesetih je bila aktivna u Antiratnoj kampanji a potom je bila i urednica ARKzina), i Marko Strpić, jedan od osnivača Zagrebačkog anarhističkog pokreta. I tako upravo u uvodniku u razgovor istaknuto je da su antiratni pokret i anarhizam dvije ideje međusobno u dijalogu, i na taj su način u svojim začecima
Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli U radu 1 se pristupa ... more Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli U radu 1 se pristupa korpusu od stotinjak pjesama različitih autora, nastalom i objavljivanom u tzv. radničkoj periodici, tvorničkim novinama koje su postojale u jugoslavenskom samoupravnom socijalizmu u vremenu od 1947. do 1990. U novinama i biltenima poduzeća iz Istre -Raški rudar: glasilo Istarskih ugljenokopa "Tupljak", Uljanik: mjesečnik SOUR-a Brodograđevna industrija Uljanik, Pula, Naš glas: glasilo poduzeća Rivijera Poreč, Anita: list hotelsko turističkog poduzeća "Anita", Glasnik Plave lagune: list Plave lagune Poreč, Porečki glasnik: glasilo SSRN i udruženog rada Poreštine -povremeno su bile objavljivane i pjesme radnica i radnika, a Brodogradilište "Uljanik" pritom je imalo i aktivnu književnu sekciju. Na prvoj razini građi se nastoji pristupiti motivskom, tematskom i stilskom analizom da bi se potom otvorila interpretativna pitanja koja proizlaze iz pojedinih podudarnosti u postupcima proizvodnje teksta. Interpretiraju se stilsko-tematska čvorišta u lirici na čakavskom, zatim u primjerima refl eksivne i ljubavne poezije te u pjesmama koje tematiziraju rad, radno mjesto te žanrom satire kritički upućuju na osjetljiva mjesta samoupravne radničke svakodnevice. Ključne riječi: samoupravljanje, radnička umjetnost, radnička poezija 1 Ovaj rad nastao je u okviru projekta "Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma" (1718), fi nanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
PREDGOVOR (Višnja Zgaga) U potrazi za književnikom: problemska pitanja sabiranja, obrade i smješt... more PREDGOVOR (Višnja Zgaga) U potrazi za književnikom: problemska pitanja sabiranja, obrade i smještaja književnih ostavština dr. sc. JOSIP KOLANOVIĆ, Spomen-muzeji književnika i književni arhivi NATALIA TUIMEBAEVNA ASHIMBAEVA, Muzej Dostojevskoga: tradicije i inovacije dr. sc. ŽELJKA ČORAK, Visibilia et invisibilia. Mjesta Ivane Brlić-Mažuranić ELENA PETROVA, Klasično pred izazovom suvremenog: neki primjeri iz Jasne Poljane BRANIMIR DONAT, Antikvarijati-predvorja muzeja književnosti mr. sc. SNJEŽANA RADOVANLIJA MILEUSNIĆ, Književna baština u muzejima VLATKA LEMIĆ, Izvori za istraživanje književne baštine u hrvatskim državnim arhivima ALENKA BELAN-SIMIĆ, Baština u narodnim knjižnicama: rezultati ankete Kako da naši književnici žive vječno: problem muzealizacije i prezentacije dr. sc. SANJIN SOREL, Antologija kao književni muzej ANDREA BENKÖ, O književnim izložbama mr. sc.TAMARA ILIĆ-OLUJIĆ, Muzealnost pjesničko-grafi čkih mapa u Grafi čkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu IRENA DLAKA, Ostavština Andre Vida Mihičića-intimna zbirka umjetnina i misli TULIO VORANO, Flacius: Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika u Labinu VESNA DELIĆ-GOZZE, Dubrovački muzeji-Dom Marina Držića: nedovršeni komadić dubrovačke priče Oni su naši sugrađani! (1. dio) ERIK SCHNEIDER, RICCARDO CEPACH, Muzeji Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu: primjer književnog suživota MEDHIJA MAGLAJLIĆ, Dokumenti-najpouzdaniji svjedoci vremena ŠTEFKA BATINIĆ, SONJA GAĆINA ŠKALAMERA, Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskome školskome muzeju mr. sc. MARINA VINAJ, Oživljeni svijet Jagode Truhelke ELVIRA ŠARIĆ, Marko Marulić i Muzej grada Splita KSENIJA CAR ILIĆ, Kroz rukopisnu ostavštinu mr. sc. DAMJANA FORTUNAT ČERNILOGAR, Simon Gregorčič i Ciril Kosmač: muzejske priče književnika uz Soču IVANKA BUNČIĆ, Zavičajnica Sofi ja Hirtz-Maraković (1885.-1977.) i njezina komedija "Rudo" ZDENKO SAMARŽIJA, Miroljub na Valpovštini MARIJAN KRAŠ, "Muzej" varaždinske književnosti MATO ARTUKOVIĆ, Arhiv obitelji Brlić RENATA BOŠNJAKOVIĆ, Muzejska knjižnica i zavičajni književnici DUBRAVKA SABOLIĆ, Književna baština u Gradskome muzeju Virovitica M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 MLADEN MEDAR, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar VESNA VRABEC, Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže Književnik u novom ruhu: virtualni književni muzeji; multimedijalne prezentacije; digitalizacija građe; suvremeni muzejski postavi NIKOLINA HRUST, Usporedba hrvatskih, čeških i slovačkih web stranica muzeja i muzejskih zbirki s temom literarne baštine NEDIM MUŠOVIĆ, Zbirka Silvija Strahimira Kranjčevića dr. sc. DANIEL MIŠČIN, Projekt digitalizacije ostavštine S.S.: Kranjčevića kao potraga za paradigmama u pristupu digitalizacijama ostavština nacionalnih velikana TATJANA KREŠTAN, mr. sc. ZORKA RENIĆ, Digitalna zbirka o Petru Preradoviću DRAGANA LUCIJA RATKOVIĆ, Kuća Ivaninih bajki u Ogulinu SANI SARDELIĆ, Memorijalna zbirka Petra Šegedina u osnutku: "Djeca božja" kao muzeološki izazov BORIS KOROMAN, Memorijalna zbirka Mije Mirkovića-Mate Balote u Raklju (Istra): aspekti muzealizacije književnosti i teksta Književnost kao izazov: nacionalni i međunarodni kulturološki, izložbeni i izdavački projekti VIŠNJA ZGAGA, Kako muzealizirati knjigu / književnost dr. sc. HEIMO STREMPFL, Muzej književnosti kao platforma za inicijativu kreativnoga pisanja VERA SERGEEVNA BIRON, Muzej + kazalište MATO BATOROVIĆ, Djelovanje Muzeja grada Iloka na promicanju književnosti i čuvanju književne baštine dr. sc. FANI CELIO CEGA, Zastupljenost francuskih književnika u knjižnici Garganin-Fanfogna RANKA JAVOR, Baština i promocija hrvatske dječje knjige BRANKA BEZIĆ FILIPOVIĆ, Da se ne zaborave... o piscima s jadranske obale u prekomorskim zemljama M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 PREFACE (Višnja Zgaga) In search of the author: problems concerning the collection, cataloguing and storing literary bequests JOSIP KOLANOVIĆ, PhD, scholary advisor, Memorial museums of literary authors and literary archives NATALIA TUIMEBAEVNA ASHIMBAEVA, Dostoevsky Museum: traditions and inovations ŽELJKA ČORAK, PhD, scholary advisor, Visibilia et invisibilia ELENA PETROVA, Classics' Relevance for the Challenges of Today: Jasna Poljana examples BRANIMIR DONAT, literary critic and writer, SecondHand Bookshops-Anterooms for museums of literature SNJEŽANA RADOVANLIJA MILEUSNIĆ, MA, senior librarian, The literary heritage in museums: survey results VLATKA LEMIĆ, archivist, Sources for the study of the literary heritage in Croatian state archives ALENKA BELAN-SIMIĆ, senior librarian, The heritage in public libraries: survey results How to make our authors live forever: the problems of musealisation and presentation
Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimet... more Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimeticki tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima "stvarnosne" ili "urbane proze". Premda se deklarativna mimeticka nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti kako dobar dio ove književne proizvodnje na neki od nacina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajuci u vidu složen odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadasnjost, granom koja obuhvaca tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaca uobicajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetoloske i naratoloske analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire sireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemoloskim okvirom književne teo...
U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u cetiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske k... more U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u cetiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske književnosti. Tekstovi su nastali između 2006. i 2013. i odnose se na djetinjstva proživljena krajem 1980-ih godina i pocetkom 1990-ih, u drugacijem drustvenom i politickom kontekstu od danasnjeg. U pripovijestima Mase Kolanovic, Olje Savicevic Ivancevic, Vlade Bulica i Kristiana Novaka analiziraju se elementi koji grade pripovjedni svijet djetinjstva s naglaskom na pojavama djecje igre, djecjeg govora, obiteljskih odnosa te elemente lokalne, potrosacke i popularne kulture. U analizi se pokazuje na koji se nacin artikulira „djecji folklor“ u vremenu djetinjstva ciji je kraj obilježen Domovinskim ratom. Pripovijesti prikazuju razlicite razine generacijskog problema suocavanja s nasiljem, velikim promjenama i prekidima sretnog i bezbrižnog djetinjstva.
Tragovi i tradicije, znakovi kulture. Zbornik o 70. rođendanu Stipe Botice, 2018
U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u četiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske k... more U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u četiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske književnosti. Tekstovi su nastali između 2006. i 2013. i odnose se na djetinjstva proživljena krajem 1980-ih godina i početkom 1990-ih, u drugačijem društvenom i političkom kontekstu od današnjeg. U pripovijestima Maše Kolanović, Olje Savičević Ivančević, Vlade Bulića i Kristiana Novaka analiziraju se elementi koji grade pripovjedni svijet djetinjstva s naglaskom na pojavama dječje igre, dječjeg govora, obiteljskih odnosa te elemente lokalne, potrošačke i popularne kulture. U analizi se pokazuje na koji se način artikulira „dječji folklor“ u vremenu djetinjstva čiji je kraj obilježen Domovinskim ratom. Pripovijesti prikazuju različite razine generacijskog problema suočavanja s nasiljem, velikim promjenama i prekidima sretnog i bezbrižnog djetinjstva.
Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 2017
U radu se pristupa korpusu od stotinjak pjesama različitih autora, nastalom i ob-javljivanom u tz... more U radu se pristupa korpusu od stotinjak pjesama različitih autora, nastalom i ob-javljivanom u tzv. radničkoj periodici, tvorničkim novinama koje su postojale u jugo-slavenskom samoupravnom socijalizmu u vremenu od 1947. do 1990. U novinama i biltenima poduzeća iz Istre – Raški rudar: glasilo Istarskih ugljenokopa " Tupljak " , Uljanik: mjesečnik SOUR-a Brodograđevna industrija Uljanik, Pula, Naš glas: glasilo poduzeća Rivijera Poreč, Anita: list hotelsko turističkog poduzeća " Anita " , Glasnik Plave lagune: list Plave lagune Poreč, Porečki glasnik: glasilo SSRN i udruženog rada Poreštine – povre-meno su bile objavljivane i pjesme radnica i radnika, a Brodogradilište " Uljanik " pritom je imalo i aktivnu književnu sekciju. Na prvoj razini građi se nastoji pristupiti motivskom, tematskom i stilskom analizom da bi se potom otvorila interpretativna pitanja koja proizlaze iz pojedinih podudarnosti u postupcima proizvodnje teksta. Interpretiraju se stilsko-tematska čvorišta u lirici na čakavskom, zatim u primjerima refl eksivne i ljubavne poezije te u pjesmama koje tematiziraju rad, radno mjesto te žanrom satire kritički upućuju na osjetljiva mjesta samoupravne radničke svakodnevice. Ključne riječi: samoupravljanje, radnička umjetnost, radnička poezija 1 Ovaj rad nastao je u okviru projekta " Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma " (1718), fi nanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
The paper discusses articulation of the term “culture” and self-management cultural policy in a s... more The paper discusses articulation of the term “culture” and self-management cultural policy in a specifi c print media of Yugoslav socialism - factory newspapers or workplace periodicals. It includes the analysis of several factory bulletins from Croatia and Slovenia, and local cultural periodical from Pula, Kulturni vjesnik. The time range of analyzed periodicals (1974.–1989.) refl ects 1974. Constitutional reforms that introduced socialist self-management model in all levels of Yugoslav society. Cultural policies formed in Yugoslav self-managing system were articulated through authentic models derived from two main sources, early Marxist concepts (S. Šuvar eg.) and WWII “national liberation struggle”. In the paper it is shown that they can be, in a number of conceptual layers, related or juxtaposed to the western Marxist cultural theories (R. Williams eg.). It is presented that the ideas of self-managing workers participation in the processes of making cultural policies and producing authentic self-managing culture were in the practice followed by the number of issues. From the beginning of 80-s, in practice and the media representation, remained mere institutional frame of self-management in the culture (self-managing communities of interest – SIZ). The relative failure of model and cultural policies of self-management in the culture presented in and by the analysed media and also in the practice of direct-democratic, participatory and authentic cultural policy, refl ects what seems to be a broader problem of many Marxist concepts of culture. This thesis derived from the paper by R. Senjković (2006) challenges for the further historical and theoretical approach of self-management and the culture.
Tabula : časopis Filozofskog fakulteta u Puli, 2015
Postokolonijalno čitanje Nazorove pripovijesti Veli Jože otkriva mjesta u tekstu u kojima se mogu... more Postokolonijalno čitanje Nazorove pripovijesti Veli Jože otkriva mjesta u tekstu u kojima se mogu iščitati elementi produkcije i reprodukcije, prezentacije i reprezentacije kolonijalnog diskurza i rekonstitucija kolonijalnog subjekta nasuprot dosadašnjim dominantnim interpretacijama teksta kao priče o narodnoj borbi, borbi protiv eksploatatora i o potrebi narodne sloge. Ta mjesta pozivaju na razradu i interpretaciju alatima postkolonijalne kritike pri čemu se pokazuje kako je Nazorova ambivalencija zapravo imanentan element postupku ispisivanja nacije. U tome smislu nakon provedene analize u radu se dolazi se do zaključka kako je Veli Jože s pravom kanoniziran tekst koji proizvodi i oslanja se na snažne nacionalne predodžbe kroz koji se može na različitim razinama progovarati o moderni, neoromantizmu, mitologiji ili usmenoj književnosti. Međutim, istodobno ukazuje i na ambivalentnost, dvojakost, hibridnost, dijalogičnost i polilogičnost u procesima ispisivanja nacije. Zato se čini uputnim upravo tim kvalitetama teksta pristupati i postavljati ih u prvi plan radije nego Velog Jožu, a potom i Nazora i njegov opus, podvoditi kroz ideološki redukcionizam ili različita upisivanja ili prisvajanja značenja.
Abstract: Pristupajući identitetu kao dijalogičnom pojmu koji uključuje mogućnosti konstitutivnih... more Abstract: Pristupajući identitetu kao dijalogičnom pojmu koji uključuje mogućnosti konstitutivnih izbora opisuje se" lokalni imaginarij" ribarskog mjesta Faana. Usprkos radikalnim demografskim i političkim promjenama neki slojevi identiteta pokazali su ...
"Imamo tranziciju!" da parafraziram euforični usklik prvog hrvat-skog predsjednika povodom međuna... more "Imamo tranziciju!" da parafraziram euforični usklik prvog hrvat-skog predsjednika povodom međunarodnog priznanja države ranih devedesetih. Imamo doista prvu sustavnu, temeljitu, teorijsku rele-vantnu i kritički artikuliranu studiju o tranziciji i hrvatskoj prozi na kakvu smo dugo čekali. Nakon što je tema tranzicijske artikulacije hrvatske književnosti svojedobno bila inaugurirana u polemičkim tekstovima, mahom esejima i znanstvenim člancima Deana Dude u prvom desetljeću dvijetisućitih, do sada se nije pojavila sustav-na i temeljita studija koja bi kritički sintetizirala i precizno opisala navedeno književno polje. Knjiga Borisa Koromana u velikoj mje-ri ispunjava tu prazninu i donosi analitički intrigantan i iscrpan pogled na reprezentativne tekstove hrvatske proze dvijetisućitih koji s jedne strane posreduju i oblikuju teme društvene i političke tranzicije, a s druge strane se na specifičan način (ne) uklapaju u ekonomski i društveno izmijenjeno književno polje u tranziciji. Ova izazovna tema, dakako, podrazumijeva i pažljivo konstruiran meto-dološki pristup koji povezuje znanja klasične i postklasične narato-logije, kulturalnih studija, teorije i povijesti književnosti, sociologije, imagologije, politologije i ekonomije čija znanja autor povezuje na svrhovit, metodičan i teorijski osjetljiv način. Analizirajući književni imaginarij tranzicije i artikulaciju hrvatske književnosti u tranzi-cijskom medijskom polju, autor istodobno propituje i dominantne društvene i teorijske narative o tranziciji, posebice one koje na nju gledaju kao na linearan proces koji naposljetku dovodi do nečega. Raspad Jugoslavije i socijalizma, obespravljenost radništva, pojava novog prekarijata, izmijenjena moralna i afektivna ekonomija kapi-talizma koji izrasta iz socijalističkih ruševina nisu ispunili obećanja o boljem, pravednijem i poštenijem svijetu. O tomu svemu pripovi-jedaju i tekstovi odabranog korpusa u kojima nerijetko nailazimo na afekte razočaranja i batrganja u svojevrsnom dobu vječne tranzicije kojoj nema kraja. Ukratko, imamo tranziciju, a tranzicija je ujedno i sve što imamo. doc. dr. sc. Maša Kolanović 9 789531 693530
Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimet... more Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimetički tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima "stvarnosne" ili "urbane proze". Premda se deklarativna mimetička nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti kako dobar dio ove književne proizvodnje na neki od načina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajući u vidu složen odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadašnjost, grañom koja obuhvaća tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaća uobičajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetološke i naratološke analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire šireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemološkim okvirom književne teo...
Suz a na M a rja n ić Jedno od posljednjih vrlo kratkih poglavlja, gotovo epiloga ove iznimne mon... more Suz a na M a rja n ić Jedno od posljednjih vrlo kratkih poglavlja, gotovo epiloga ove iznimne monografije koja prati 15 godina ATTACK!-a (Autonomna tvornica kulture, Zagreb; danas Autonomni kulturni centar), naslovljeno je vrlo jednostavno "O arhiviranju". Tako vrlo kratka bilješka, među ostalim, donosi ne baš ohrabrujući podatak za pisanje ovakvih monografija s detaljističkom perspektivom -dakle, konstativ glasi: "Prolazak kroz arhiv donio je mnoge zanimljive obrate. U trenutku kad smo mislili da nam je krenulo, osvijestila nas je fotografija", a fotografija (u harmsovskom duhu) prikazuje mnoštvo kutija, registara i plakata (str. 297.). U više su navrata sami attackovci isticali kako nisu bili obljetničarski tipovi, no 15 godina djelovanja u kontinuitetu i više je nego što zaslužuje ovakvu monografsku pažnju. Pored toga što navedena monografija dokumentira 15 godina djelovanja ATTACK!-a, ujedno je i monografska platforma za refleksije samih sudionika/sudionica o tome što se i zašto radilo, pri čemu ne nedostaju i iskrene autokritike, što, moramo zamijetiti, i nije baš slučaj u monografskim autointerpretacijama (pogotovo ne domaćega tipa) te se attackovci u tome pristupu zaista razlikuju od sličnih autoprezentacija. Pritom kao jedan od mota "Uvodnika: O priči" stoji zapis Waltera Benjamina o kroničaru koji pobrojava događaje, ne razlikujući male od velikih te da potvrđuje istinu da ništa što se zbilo nije izgubljeno za povijest. Dakle, kako nas urednici podsjećaju i riječju i mnoštvom vizualija -listopada 1997. godine osnovan je ATTACK! (Autonomna tvornica kulture, Zagreb; danas Autonomni kulturni centar) kao društveni i kulturni centar, a ideju privremenih autonomnih zona demonstrirao je već na samom početku nizom akcija i događaja izvedenih na javnim prostorima grada. Tako u broju 9 Newslettera Autonomne tvornice kulture iz 1999. godine navedeno je kako je ATTACK! od listopada 1997. organizirao 82 performansa, od kojih je 51 izveden u okviru FAKI-a (Festival alternativnog kazališnog izričaja) te nekoliko uličnih performansa, inicijativa, kojima nije poznat broj. No, ukratko o ATTACK!-u: riječ je o nestranačkoj, neprofitnoj, nevladinoj, volonterskoj udruzi građana/ki, osnovanoj 1997. god. kao Autonomna tvornica kulture -ATTACK!, koja stvara i širi kulturnu i političku alternativu te alternativnu ekonomiju, osiguravajući prostor u javnosti svima koji se žele kreativno izraziti i sudjelovati u promjenama na lokalnoj razini, koje vode slobodnom društvu. ATTACK! je ubrzo bio prepoznat i po nizu akcija i događanja izvedenih u javnim prostorima: npr. bio je tu protest Svi smo mi anarho-lezbače (29. studenoga 1997.) prigodom otkazivanja iznajmljenoga prostora u Hebrangovoj 21. Naime, kada je vlasnik u Hebrangovoj 21 otkazao najam s argumentom kako ne želi "nikakve lezbače i anarhiste u svom prostoru", nakon što je saznao da se na popisu udruga nalazi i jedna anarhistička -Zagrebački anarhistički pokret (ZAP), i jedna lezbijska udruga -Kontra, tvorničari i tvorničarke odlučili su se za akciju s prišivcima "Ja sam anarho-lezbača", što je bila ironična poveznica s navedenom nimalo korektnom izjavom. Dakle, ATTACK! je tih godina organizirao akcije slične onima u alternativnim pokretima u Zapadnoj Europi i SAD-u -npr. akciju Reclaim the Streets -Ulice ljudima, Food not Bombs -Hrana, a ne oružje, kao i zauzimanje prostora -skvotiranje. Mlada je ekipa sudjelovala na različitim prosvjedima, od kojih je najupečatljiviji zasigurno ostao onaj za vraćanje imena Trg žrtava fašizma, 9. svibnja 1999. godine. Ukratko, ATTACK! je ideju privremenih autonomnih zona (dakako, prema konceptu Hakima Beya) shvatio ozbiljno, i to pokazao i u svojim uličnim intervencijama i akcijama skvotiranja. Ujedno od samih početaka ATTACK! društveni aktivizam prezentira u umjetnosti pa Tihomir Milovac daje značajan prostor ATTACK!-ovoj sceni na 25. zagrebačkom salonu. Osim toga bilo je tu mnoštvo artivističkih praksi (u smislu određenja artivizma, aktivističko-umjetničkih praksi kako ih je postavio Aldo Milohnić), posebice što se tiče prvih godina ATTACK!-a te bih ovom prigodom spomenula da je u organizaciji Igora Grubića, a u suradnji s ATTACK!-om (Autonomna tvornica kulture), 10. srpnja 1998. ostvarena ulična manifestacija Knjiga i društvo -22% kao zajednički istup-reakcija tridesetak umjetnika zbog PDV-a na knjige. Bila je to ujedno prva kolektivna art-akcija u RH. Nakon "Uvodnika: O priči" slijedi razgovor naslovljen "Mi gradimo ATTACK!, ATTACK! gradi nas!", koji međusobno vode Vesna Janković, dugogodišnja aktivistica (npr. devedesetih je bila aktivna u Antiratnoj kampanji a potom je bila i urednica ARKzina), i Marko Strpić, jedan od osnivača Zagrebačkog anarhističkog pokreta. I tako upravo u uvodniku u razgovor istaknuto je da su antiratni pokret i anarhizam dvije ideje međusobno u dijalogu, i na taj su način u svojim začecima
Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli U radu 1 se pristupa ... more Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli U radu 1 se pristupa korpusu od stotinjak pjesama različitih autora, nastalom i objavljivanom u tzv. radničkoj periodici, tvorničkim novinama koje su postojale u jugoslavenskom samoupravnom socijalizmu u vremenu od 1947. do 1990. U novinama i biltenima poduzeća iz Istre -Raški rudar: glasilo Istarskih ugljenokopa "Tupljak", Uljanik: mjesečnik SOUR-a Brodograđevna industrija Uljanik, Pula, Naš glas: glasilo poduzeća Rivijera Poreč, Anita: list hotelsko turističkog poduzeća "Anita", Glasnik Plave lagune: list Plave lagune Poreč, Porečki glasnik: glasilo SSRN i udruženog rada Poreštine -povremeno su bile objavljivane i pjesme radnica i radnika, a Brodogradilište "Uljanik" pritom je imalo i aktivnu književnu sekciju. Na prvoj razini građi se nastoji pristupiti motivskom, tematskom i stilskom analizom da bi se potom otvorila interpretativna pitanja koja proizlaze iz pojedinih podudarnosti u postupcima proizvodnje teksta. Interpretiraju se stilsko-tematska čvorišta u lirici na čakavskom, zatim u primjerima refl eksivne i ljubavne poezije te u pjesmama koje tematiziraju rad, radno mjesto te žanrom satire kritički upućuju na osjetljiva mjesta samoupravne radničke svakodnevice. Ključne riječi: samoupravljanje, radnička umjetnost, radnička poezija 1 Ovaj rad nastao je u okviru projekta "Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma" (1718), fi nanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
PREDGOVOR (Višnja Zgaga) U potrazi za književnikom: problemska pitanja sabiranja, obrade i smješt... more PREDGOVOR (Višnja Zgaga) U potrazi za književnikom: problemska pitanja sabiranja, obrade i smještaja književnih ostavština dr. sc. JOSIP KOLANOVIĆ, Spomen-muzeji književnika i književni arhivi NATALIA TUIMEBAEVNA ASHIMBAEVA, Muzej Dostojevskoga: tradicije i inovacije dr. sc. ŽELJKA ČORAK, Visibilia et invisibilia. Mjesta Ivane Brlić-Mažuranić ELENA PETROVA, Klasično pred izazovom suvremenog: neki primjeri iz Jasne Poljane BRANIMIR DONAT, Antikvarijati-predvorja muzeja književnosti mr. sc. SNJEŽANA RADOVANLIJA MILEUSNIĆ, Književna baština u muzejima VLATKA LEMIĆ, Izvori za istraživanje književne baštine u hrvatskim državnim arhivima ALENKA BELAN-SIMIĆ, Baština u narodnim knjižnicama: rezultati ankete Kako da naši književnici žive vječno: problem muzealizacije i prezentacije dr. sc. SANJIN SOREL, Antologija kao književni muzej ANDREA BENKÖ, O književnim izložbama mr. sc.TAMARA ILIĆ-OLUJIĆ, Muzealnost pjesničko-grafi čkih mapa u Grafi čkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu IRENA DLAKA, Ostavština Andre Vida Mihičića-intimna zbirka umjetnina i misli TULIO VORANO, Flacius: Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika u Labinu VESNA DELIĆ-GOZZE, Dubrovački muzeji-Dom Marina Držića: nedovršeni komadić dubrovačke priče Oni su naši sugrađani! (1. dio) ERIK SCHNEIDER, RICCARDO CEPACH, Muzeji Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu: primjer književnog suživota MEDHIJA MAGLAJLIĆ, Dokumenti-najpouzdaniji svjedoci vremena ŠTEFKA BATINIĆ, SONJA GAĆINA ŠKALAMERA, Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskome školskome muzeju mr. sc. MARINA VINAJ, Oživljeni svijet Jagode Truhelke ELVIRA ŠARIĆ, Marko Marulić i Muzej grada Splita KSENIJA CAR ILIĆ, Kroz rukopisnu ostavštinu mr. sc. DAMJANA FORTUNAT ČERNILOGAR, Simon Gregorčič i Ciril Kosmač: muzejske priče književnika uz Soču IVANKA BUNČIĆ, Zavičajnica Sofi ja Hirtz-Maraković (1885.-1977.) i njezina komedija "Rudo" ZDENKO SAMARŽIJA, Miroljub na Valpovštini MARIJAN KRAŠ, "Muzej" varaždinske književnosti MATO ARTUKOVIĆ, Arhiv obitelji Brlić RENATA BOŠNJAKOVIĆ, Muzejska knjižnica i zavičajni književnici DUBRAVKA SABOLIĆ, Književna baština u Gradskome muzeju Virovitica M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 MLADEN MEDAR, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar VESNA VRABEC, Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže Književnik u novom ruhu: virtualni književni muzeji; multimedijalne prezentacije; digitalizacija građe; suvremeni muzejski postavi NIKOLINA HRUST, Usporedba hrvatskih, čeških i slovačkih web stranica muzeja i muzejskih zbirki s temom literarne baštine NEDIM MUŠOVIĆ, Zbirka Silvija Strahimira Kranjčevića dr. sc. DANIEL MIŠČIN, Projekt digitalizacije ostavštine S.S.: Kranjčevića kao potraga za paradigmama u pristupu digitalizacijama ostavština nacionalnih velikana TATJANA KREŠTAN, mr. sc. ZORKA RENIĆ, Digitalna zbirka o Petru Preradoviću DRAGANA LUCIJA RATKOVIĆ, Kuća Ivaninih bajki u Ogulinu SANI SARDELIĆ, Memorijalna zbirka Petra Šegedina u osnutku: "Djeca božja" kao muzeološki izazov BORIS KOROMAN, Memorijalna zbirka Mije Mirkovića-Mate Balote u Raklju (Istra): aspekti muzealizacije književnosti i teksta Književnost kao izazov: nacionalni i međunarodni kulturološki, izložbeni i izdavački projekti VIŠNJA ZGAGA, Kako muzealizirati knjigu / književnost dr. sc. HEIMO STREMPFL, Muzej književnosti kao platforma za inicijativu kreativnoga pisanja VERA SERGEEVNA BIRON, Muzej + kazalište MATO BATOROVIĆ, Djelovanje Muzeja grada Iloka na promicanju književnosti i čuvanju književne baštine dr. sc. FANI CELIO CEGA, Zastupljenost francuskih književnika u knjižnici Garganin-Fanfogna RANKA JAVOR, Baština i promocija hrvatske dječje knjige BRANKA BEZIĆ FILIPOVIĆ, Da se ne zaborave... o piscima s jadranske obale u prekomorskim zemljama M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 PREFACE (Višnja Zgaga) In search of the author: problems concerning the collection, cataloguing and storing literary bequests JOSIP KOLANOVIĆ, PhD, scholary advisor, Memorial museums of literary authors and literary archives NATALIA TUIMEBAEVNA ASHIMBAEVA, Dostoevsky Museum: traditions and inovations ŽELJKA ČORAK, PhD, scholary advisor, Visibilia et invisibilia ELENA PETROVA, Classics' Relevance for the Challenges of Today: Jasna Poljana examples BRANIMIR DONAT, literary critic and writer, SecondHand Bookshops-Anterooms for museums of literature SNJEŽANA RADOVANLIJA MILEUSNIĆ, MA, senior librarian, The literary heritage in museums: survey results VLATKA LEMIĆ, archivist, Sources for the study of the literary heritage in Croatian state archives ALENKA BELAN-SIMIĆ, senior librarian, The heritage in public libraries: survey results How to make our authors live forever: the problems of musealisation and presentation
Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimet... more Suvremena hrvatska proza oblikuje se u velikoj mjeri modelima koji se mogu prepoznavati kao mimeticki tako da se u kritici neprecizno nastoji obuhvatiti terminima "stvarnosne" ili "urbane proze". Premda se deklarativna mimeticka nastojanja u tekstovima raznoliko artikuliraju, može se primijetiti kako dobar dio ove književne proizvodnje na neki od nacina nastoji uspostaviti odnos prema izvanknjiževnoj stvarnosti. Imajuci u vidu složen odnos stvarnosti i književnosti, u radu se pristupilo tekstovima koji tematiziraju upravo tranzicijsku sadasnjost, granom koja obuhvaca tridesetak reprezentativnih proznih tekstova, uglavnom romana. Metodologija je organizirana tako da obuhvaca uobicajene pristupe prozi iz pozicija discipline znanosti o književnosti, formalne, poetoloske i naratoloske analize iz kojih se prepoznaju problemi koji interpretacijski otvaraju okvire sireg polja humanistike, s posebnim naglaskom na kulturalne studije. S epistemoloskim okvirom književne teo...
U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u cetiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske k... more U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u cetiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske književnosti. Tekstovi su nastali između 2006. i 2013. i odnose se na djetinjstva proživljena krajem 1980-ih godina i pocetkom 1990-ih, u drugacijem drustvenom i politickom kontekstu od danasnjeg. U pripovijestima Mase Kolanovic, Olje Savicevic Ivancevic, Vlade Bulica i Kristiana Novaka analiziraju se elementi koji grade pripovjedni svijet djetinjstva s naglaskom na pojavama djecje igre, djecjeg govora, obiteljskih odnosa te elemente lokalne, potrosacke i popularne kulture. U analizi se pokazuje na koji se nacin artikulira „djecji folklor“ u vremenu djetinjstva ciji je kraj obilježen Domovinskim ratom. Pripovijesti prikazuju razlicite razine generacijskog problema suocavanja s nasiljem, velikim promjenama i prekidima sretnog i bezbrižnog djetinjstva.
Tragovi i tradicije, znakovi kulture. Zbornik o 70. rođendanu Stipe Botice, 2018
U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u četiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske k... more U radu se pristupa analizi predodžbe djetinjstva u četiri suvremena pripovjedna teksta hrvatske književnosti. Tekstovi su nastali između 2006. i 2013. i odnose se na djetinjstva proživljena krajem 1980-ih godina i početkom 1990-ih, u drugačijem društvenom i političkom kontekstu od današnjeg. U pripovijestima Maše Kolanović, Olje Savičević Ivančević, Vlade Bulića i Kristiana Novaka analiziraju se elementi koji grade pripovjedni svijet djetinjstva s naglaskom na pojavama dječje igre, dječjeg govora, obiteljskih odnosa te elemente lokalne, potrošačke i popularne kulture. U analizi se pokazuje na koji se način artikulira „dječji folklor“ u vremenu djetinjstva čiji je kraj obilježen Domovinskim ratom. Pripovijesti prikazuju različite razine generacijskog problema suočavanja s nasiljem, velikim promjenama i prekidima sretnog i bezbrižnog djetinjstva.
Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 2017
U radu se pristupa korpusu od stotinjak pjesama različitih autora, nastalom i ob-javljivanom u tz... more U radu se pristupa korpusu od stotinjak pjesama različitih autora, nastalom i ob-javljivanom u tzv. radničkoj periodici, tvorničkim novinama koje su postojale u jugo-slavenskom samoupravnom socijalizmu u vremenu od 1947. do 1990. U novinama i biltenima poduzeća iz Istre – Raški rudar: glasilo Istarskih ugljenokopa " Tupljak " , Uljanik: mjesečnik SOUR-a Brodograđevna industrija Uljanik, Pula, Naš glas: glasilo poduzeća Rivijera Poreč, Anita: list hotelsko turističkog poduzeća " Anita " , Glasnik Plave lagune: list Plave lagune Poreč, Porečki glasnik: glasilo SSRN i udruženog rada Poreštine – povre-meno su bile objavljivane i pjesme radnica i radnika, a Brodogradilište " Uljanik " pritom je imalo i aktivnu književnu sekciju. Na prvoj razini građi se nastoji pristupiti motivskom, tematskom i stilskom analizom da bi se potom otvorila interpretativna pitanja koja proizlaze iz pojedinih podudarnosti u postupcima proizvodnje teksta. Interpretiraju se stilsko-tematska čvorišta u lirici na čakavskom, zatim u primjerima refl eksivne i ljubavne poezije te u pjesmama koje tematiziraju rad, radno mjesto te žanrom satire kritički upućuju na osjetljiva mjesta samoupravne radničke svakodnevice. Ključne riječi: samoupravljanje, radnička umjetnost, radnička poezija 1 Ovaj rad nastao je u okviru projekta " Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma " (1718), fi nanciranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
The paper discusses articulation of the term “culture” and self-management cultural policy in a s... more The paper discusses articulation of the term “culture” and self-management cultural policy in a specifi c print media of Yugoslav socialism - factory newspapers or workplace periodicals. It includes the analysis of several factory bulletins from Croatia and Slovenia, and local cultural periodical from Pula, Kulturni vjesnik. The time range of analyzed periodicals (1974.–1989.) refl ects 1974. Constitutional reforms that introduced socialist self-management model in all levels of Yugoslav society. Cultural policies formed in Yugoslav self-managing system were articulated through authentic models derived from two main sources, early Marxist concepts (S. Šuvar eg.) and WWII “national liberation struggle”. In the paper it is shown that they can be, in a number of conceptual layers, related or juxtaposed to the western Marxist cultural theories (R. Williams eg.). It is presented that the ideas of self-managing workers participation in the processes of making cultural policies and producing authentic self-managing culture were in the practice followed by the number of issues. From the beginning of 80-s, in practice and the media representation, remained mere institutional frame of self-management in the culture (self-managing communities of interest – SIZ). The relative failure of model and cultural policies of self-management in the culture presented in and by the analysed media and also in the practice of direct-democratic, participatory and authentic cultural policy, refl ects what seems to be a broader problem of many Marxist concepts of culture. This thesis derived from the paper by R. Senjković (2006) challenges for the further historical and theoretical approach of self-management and the culture.
Tabula : časopis Filozofskog fakulteta u Puli, 2015
Postokolonijalno čitanje Nazorove pripovijesti Veli Jože otkriva mjesta u tekstu u kojima se mogu... more Postokolonijalno čitanje Nazorove pripovijesti Veli Jože otkriva mjesta u tekstu u kojima se mogu iščitati elementi produkcije i reprodukcije, prezentacije i reprezentacije kolonijalnog diskurza i rekonstitucija kolonijalnog subjekta nasuprot dosadašnjim dominantnim interpretacijama teksta kao priče o narodnoj borbi, borbi protiv eksploatatora i o potrebi narodne sloge. Ta mjesta pozivaju na razradu i interpretaciju alatima postkolonijalne kritike pri čemu se pokazuje kako je Nazorova ambivalencija zapravo imanentan element postupku ispisivanja nacije. U tome smislu nakon provedene analize u radu se dolazi se do zaključka kako je Veli Jože s pravom kanoniziran tekst koji proizvodi i oslanja se na snažne nacionalne predodžbe kroz koji se može na različitim razinama progovarati o moderni, neoromantizmu, mitologiji ili usmenoj književnosti. Međutim, istodobno ukazuje i na ambivalentnost, dvojakost, hibridnost, dijalogičnost i polilogičnost u procesima ispisivanja nacije. Zato se čini uputnim upravo tim kvalitetama teksta pristupati i postavljati ih u prvi plan radije nego Velog Jožu, a potom i Nazora i njegov opus, podvoditi kroz ideološki redukcionizam ili različita upisivanja ili prisvajanja značenja.
Abstract: Pristupajući identitetu kao dijalogičnom pojmu koji uključuje mogućnosti konstitutivnih... more Abstract: Pristupajući identitetu kao dijalogičnom pojmu koji uključuje mogućnosti konstitutivnih izbora opisuje se" lokalni imaginarij" ribarskog mjesta Faana. Usprkos radikalnim demografskim i političkim promjenama neki slojevi identiteta pokazali su ...
"Imamo tranziciju!" da parafraziram euforični usklik prvog hrvat-skog predsjednika povodom međuna... more "Imamo tranziciju!" da parafraziram euforični usklik prvog hrvat-skog predsjednika povodom međunarodnog priznanja države ranih devedesetih. Imamo doista prvu sustavnu, temeljitu, teorijsku rele-vantnu i kritički artikuliranu studiju o tranziciji i hrvatskoj prozi na kakvu smo dugo čekali. Nakon što je tema tranzicijske artikulacije hrvatske književnosti svojedobno bila inaugurirana u polemičkim tekstovima, mahom esejima i znanstvenim člancima Deana Dude u prvom desetljeću dvijetisućitih, do sada se nije pojavila sustav-na i temeljita studija koja bi kritički sintetizirala i precizno opisala navedeno književno polje. Knjiga Borisa Koromana u velikoj mje-ri ispunjava tu prazninu i donosi analitički intrigantan i iscrpan pogled na reprezentativne tekstove hrvatske proze dvijetisućitih koji s jedne strane posreduju i oblikuju teme društvene i političke tranzicije, a s druge strane se na specifičan način (ne) uklapaju u ekonomski i društveno izmijenjeno književno polje u tranziciji. Ova izazovna tema, dakako, podrazumijeva i pažljivo konstruiran meto-dološki pristup koji povezuje znanja klasične i postklasične narato-logije, kulturalnih studija, teorije i povijesti književnosti, sociologije, imagologije, politologije i ekonomije čija znanja autor povezuje na svrhovit, metodičan i teorijski osjetljiv način. Analizirajući književni imaginarij tranzicije i artikulaciju hrvatske književnosti u tranzi-cijskom medijskom polju, autor istodobno propituje i dominantne društvene i teorijske narative o tranziciji, posebice one koje na nju gledaju kao na linearan proces koji naposljetku dovodi do nečega. Raspad Jugoslavije i socijalizma, obespravljenost radništva, pojava novog prekarijata, izmijenjena moralna i afektivna ekonomija kapi-talizma koji izrasta iz socijalističkih ruševina nisu ispunili obećanja o boljem, pravednijem i poštenijem svijetu. O tomu svemu pripovi-jedaju i tekstovi odabranog korpusa u kojima nerijetko nailazimo na afekte razočaranja i batrganja u svojevrsnom dobu vječne tranzicije kojoj nema kraja. Ukratko, imamo tranziciju, a tranzicija je ujedno i sve što imamo. doc. dr. sc. Maša Kolanović 9 789531 693530
Pioniri i omladinski brigadiri, učenici i nastavnici, radnici i samoupravljači, novinari i fiskul... more Pioniri i omladinski brigadiri, učenici i nastavnici, radnici i samoupravljači, novinari i fiskulturnici, proizvođači i potrošači, stvaratelji i primatelji visoke, radničke i popularne kulture, komunisti i socijalistički radni ljudi i građani – svi su se zajedno našli u deset poglavlja ovoga zbornika koji proizlazi iz trogodišnjega projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Zajednički su nazivnik svim poglavljima nastojanja u oblikovanju novoga socijalističkog čovjeka u Hrvatskoj kao jednoj od jugoslavenskih republika. U sustavu koji je nastao prema sovjetskom uzoru, a potom se usmjerio prema samoupravnom i tržišnom socijalizmu, socijalistički se čovjek opisivao kao svestrana stvaralačka ličnost sa svojim odlikama, shvaćanjima i potrebama, no praksa je teško mogla dosljedno slijediti zamišljeni ideal. Autori dolaze iz nekoliko humanističkih disciplina te su raznovrsne izvore analizirali i interpretirali iz perspektive političke, gospodarske, društvene, kulturne i intelektualne povijesti, društvene i kulturne antropologije, kulturalnih studija, filologije i muzikologije. Knjiga je rezultat rada na projektu Stvaranje socijalističkoga čovjeka (HRZZ). Autori: Anita Buhin, Igor Duda, Lada Duraković, Teodora Fonović Cvijanović, Hrvoje Klasić, Boris Koroman, Andrea Matošević, Magdalena Najbar-Agičić, Igor Stanić, Vanessa Vitković Marčeta.
Uploads
Papers by Boris Koroman
Books by Boris Koroman
Ukoliko imate distribuciju i želite knjigu imati u svojoj ponudi javite se na [email protected]. Ako u vašoj organizaciji postoji knjižnica ili infoshop - javite se: knjigu dajemo na poklon.
Knjigu su uredili: Boris Koroman, Sunčica Remenar, Sanja Burlović i Sven Cvek
Izdavač: AKC Attack, Zagreb 2014.