Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Jul 17, 2015
Nova knjiga Jezik reklama autorica Diane Stolac i Anastazije Vlastelić govori o sveprisutnoj poja... more Nova knjiga Jezik reklama autorica Diane Stolac i Anastazije Vlastelić govori o sveprisutnoj pojavi, o kojoj svatko ima nekakav, često negativan, stav -reklamama. Reklame su u današnje vrijeme doista sveprisutne -gledamo ih na televiziji, dobivamo reklamne SMS-ove, elektroničke poruke, svakodnevno prolazimo kraj stotina reklamnih natpisa, plakata, letaka, a i telefon nam obično zazvoni čim smo prilegli nakon ručka, i opet je, naravno, riječ o reklamnome pozivu... S obzirom na to da je temom ove knjige pojava koja ne zanima isključivo jezikoslovce, ova je knjiga osim njima namijenjena i svima koje reklame zanimaju, koje zanima skidanje slojeva s reklamnih poruka i prodiranje u unutrašnjost reklama ili onima kojima reklame toliko smetaju da jednostavno moraju prodrijeti u njihovu srž. Autorice najavljuju u predgovoru da će se baviti samo jezičnom stranom reklama, ali njihov je pristup, koji same određuju kao kombinaciju psiholingvističkoga, pragmalingvističkoga, sociolingvističkoga i kognitivnolingvističkoga, sveobuhvatan i mnogo puta zadire i onkraj jezičnoga. Reklame, koje, kako autorice navode, skrivaju stalnu ljudsku čežnju za srećom, ljepotom, zdravljem, sigurnošću... minimalnim izrazom moraju prenijeti maksimum sadržaja te im je cilj potaknuti čitatelja/slušatelja na djelovanjekupovinu. Pri tome su reklame spoj objektivnoga, jer moraju prodrijeti do što većega broja ljudi, i subjektivnoga, jer moraju svakoga dotaknuti pojedinačno i osobno. Autorice se, unatoč tomu što same navode da se u novijoj marketinškoj literaturi umjesto naziva reklama i reklamiranje upotrebljavaju nazivi oglašavanje i oglas zbog prevladavajućega stava da se reklamiranje uglavnom doživljava kao što negativno, odlučuju za nazive reklama i reklamiranje jer same ništa ne reklamiraju i ne prodaju, pa ne strahuju od neprihvaćenosti kod publike i ne trebaju skrivati o čemu je doista riječ. Knjiga je podijeljena na pet poglavlja kojima prethode proslov i predgovor. U prvome poglavlju, naslovljenome Teorijski pristup jeziku reklama, autorice teorijski definiraju predmet svojega proučavanja, bave se mnogostrukim definicijama reklama te iznose kratak pregled najvažnijih teorijskih postavka reklama te najvažnijih istraživanja reklama u Hrvatskoj i drugim zemljama. Ističu da je kao u ljubavi i ratu, i u pisanju reklama sve dopušteno te je sloboda nedvojbeno najznačajnije obilježje jezika reklama. Ističu da reklama istodobno mora biti sažeta i jezgrovita, ali i odraz jezika pojedinca, skupine i društva kojemu se proizvod nudi.
maloazijski ili sjevernoafrički kultovi. I ovako sumaran pregled sadržaja može pokazati nastojanj... more maloazijski ili sjevernoafrički kultovi. I ovako sumaran pregled sadržaja može pokazati nastojanje urednika zbornika da predstave bogatu i raznovrsnu tradiciju svetačkih kultova, nastalih na prostorima od srednje Europe i hrvatske istočnojadranske obale, do Balkana, Kavkaza i Rusije. Tekstovi skupljeni na ovome mjestu predočuju različita metodološka uporišta i recentne interdisciplinarne poglede, pa je za vjerovati da će zainteresirati širu znanstvenu javnost. VESNA BADURINA STIPČEVIĆ Анета ДИМИТРОВА. Синтактична структура на преводната агиография. София: Университетско издателство »Св. Климент Охридски«, 2012., 311 str. Aneta Dimitrova profesorica je staroslavenskoga, starogrčkoga i povijesti bugarskoga jezika na sveučilištu Sv. Kliment Ohridski u Sofi ji, a glavni je njezin interes sintaksa (u prvome redu glagolska) staroslavenskih prijevodnih hagiografi ja, osobito onih nastalih u preslavskoj školi te onih prevedenih u prvome redu sa starogrčkoga. Knjiga Синтактична структура на преводната агиография izdanje je autoričine doktorske disertacije, a nastavak je njezina rada na istraživanju sintakse prijevodne hagiografi je. Knjiga se, uz literaturu i priloge, sastoji od triju poglavlja: opširna uvoda, analize sintaktičkih struktura u analiziranome korpusu te zaključka. U uvodu, koji obaseže pedesetak stranica, autorica daje opširan prikaz problematike, navodi uzroke pisanja te objašnjava kriterije odabira tekstova za korpus te struktura koje će se proučavati, smješta djelo u kontekst ostalih radova koji obrađuju tu tematiku te objašnjava metodološke principe koji se pri analizi primjenjuju. Sintaksa je jedna od najslabije opisanih razina pri proučavanju staroslavenskih (autorica staroslavenski, u skladu s uobičajenom bugarskom praksom naziva starobugarskim) tekstova, a o njoj se puno manje pisalo nego o ostalim razinama staroslavenske gramatike. Premda je u nekim razdobljima proučavanje sintakse među paleoslavistima bilo iznimno popularno, ipak je takvih radova znatno manje u odnosu na radove koji se bave ostalim razi-brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary... more The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian. Research is based on corpus analysis. One of the authors compiled the Croatian Gender Corpus using the Sketch Engine corpus compiling software for this analysis. The authors analyze these issues connected with speaking about nonbinary people: using nouns of masculine, neutral, or feminine gender; using masculine, neutral, or feminine pronouns and verbal forms; ways of addressing a non-binary person, normative problems noticed in the Croatian Gender Corpus. Some issues are compared to the situation in other languages.
U radu se analizira jezik hrvatskoga crkvenoslavenskog prijevoda Službe u čast sv. Tomi Becketu. ... more U radu se analizira jezik hrvatskoga crkvenoslavenskog prijevoda Službe u čast sv. Tomi Becketu. Tekst te službe sačuvan je u 21 hrvatskoglagoljskom brevijaru (BrVb1, Bar, Ber2, Mosk, N1, Vat10, Vat19, Vat5, Pm, Met, Mav, VO, Rom, Pt, Broz, Drag, Oxf, Pad, Vin, N2, Brit) u dijelu Proprium de tempore. Toma Becket engleski je svetac kojega slavi Katolička Crkva, a živio je u 12. stoljeću. Stoga hrvatskoglagoljski pisari nisu mogli upotrijebiti slavenski tekst Službe u čast sv. Tomi Becketu niti ga prevesti s istočnoga izvornika, nego su morali prevesti latinski izvornik. Riječ je o hrvatskoglagoljskome prijevodu tzv. Sarum službe, tj. teksta službe iz Sarumskoga brevijara (BrSar). U radu se objavljuju i latinski tekst izvornika i tekst hrvatskoglagoljske službe iz najstarijega hrvatskoglagoljskog I. vrbničkog brevijara (BrVb1). Razlike osnovnoga teksta iz BrVb1 i tekstova iz ostalih brevijara navode se u kritičkome aparatu. Većina je razlika fonološka i morfološka, a leksičke su razli...
N avrozašvili. ZANIMLJIVOSTI: »Medejin kompleks« je naziv za mržnju prema vlastitoj djeci i želju... more N avrozašvili. ZANIMLJIVOSTI: »Medejin kompleks« je naziv za mržnju prema vlastitoj djeci i želju majke da ih pobije iz osvete prema mužu; emocionalni odnos majke prema djeci koji se manifestira mržnjom i sadističkim ponašanjem. Patološki stav majke prema svojoj djeci u smislu Medejina kompleksa često je posljedica seksualne nesloge ili antipatije i neprijateljskog stava prema ocu te djece.-U čast Medeje nazvan je asteroid (212) Medeja otkriven 1880. godine. 52 LATINA & GRAECA-NOVA SERIJA 29 Ana Mihaljević Riječi i sveze iz klasičnih jezika u hrvatskome jeziku l. Uvod Prilagodba riječi i sveza iz klasičnih jezika te uporaba izvornih latinskih i grčkih riječi u hrvatskome je jeziku često velik problem. Ovisno o vremenu kad su riječi u hrvatski preuzete različite su razine prilagodbe koje su riječi prošle i prilagođene su na različite načine. Velike razlike postoje i ovisno o priručniku kojim se tko služi, osobito su velike razlike između rješenja koja nude kroatistički priručnici i onih koje nude klasičnofilološki priručnici, a u praksi su učestale i dvostrukosti ili višestrukosti. Cilj
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 30, 2017
Knjiga Златоструят в преводаческата дейност на старобългарските книжовници druga je knjiga profes... more Knjiga Златоструят в преводаческата дейност на старобългарските книжовници druga je knjiga profesorice Anete DIMITROVE sa sveučilišta Sv. Kliment Ohridski u Sofiji. U ovoj se knjizi autorica nastavlja baviti prijevodima sa starogrčkoga na starocrkvenoslavenski i prijevodnom tehnikom, što je bio predmet i njezine prve knjige Синтактична структура на преводната агиография (Sofija, 2012., prikazane u Slovu 63), posvećene sintaksi prijevodne hagiografije. U knjizi Златоструят в преводаческата дейност на старобългарските книжовници analizira se zbirka homilija Zlatostruj. Riječ je o homilijama Ivana Zlatoustoga koje su prevedene početkom 10. stoljeća u Preslavu. Ta se zbirka smatra jednim od najvažnijih spomenika bugarskoga srednjovjekovlja, a bila je popularna na široku slavenskom području u srednjemu vijeku. Prevođenje je potaknuo bugarski car Simeon (893.-927.) u 10. stoljeću u Preslavu. Knjiga Anete Dimitrove bavi se u prvome redu odnosom starocrkvenoslavenskoga (koji se u skladu s bugarskom tradicijom naziva starobugarskim) prijevoda homilija i grčkoga izvornika. U središtu su zanimanja homilije od 1 do 45 iz dulje kolekcije (kolekcija L) koje se smatraju najstarijim slojem te zbirke. Te se homilije uspoređuju s ostalim inačicama te se stavljaju u širi kontekst djelovanja Preslavske škole. Dva su rukopisa koji sadrže te homilije: jedan je iz Knjižnice akademije znanosti u Petrogradu (33.2.12.) iz 15. stoljeća, a drugi iz Nacionalnoga povijesnog muzeja u Moskvi (214), također iz 15. stoljeća; međutim autorica se služila i drugim dostupnim rukopisima i izdanjima. Autorica naglašava da tekst nije prijevod jednoga jedinstvenog bizantskog zbornika (»Сборникът Златоструй не превежда аналогичен византийски сборник с постоянен състав«, str. 18). Grčke inačice tekstova kojima se autorica pri analizi služila nalaze se uglavnom u devetnaestostoljetnome izdanju J.-P. Mignea u Patrologia Graeca, a neki su tekstovi objavljeni u izdanju Henryja Savilea 1612.-1613. i u drugim izdanjima uglavnom bez kritičkoga aparata. Neki su grčki tekstovi, međutim, i danas neizdani. Tekstovi su uglavnom nastali u razdoblju od 10. do 12. stoljeća. Primarni je autoričin interes prikazati prevoditeljske postupke u prevođenju tih homilija s grčkoga na starocrkvenoslavenski te prikazati neke jezične osobitosti u tim prijevodima. Nastoji prikazati arhaične i inovativne značajke, proučava sinonimne sintaktičke strukture te leksičku i gramatičku asimetriju između grčkoga i starocrkvenoslavenskoga. Na morfološkoj se razini u prvome redu bavi pasivom, perifrastičnim oblicima futura, aktivnim participom prošlim i-glagola, dvojinskim oblicima, supinom, enklitičkim dativom osobnih zamjenica itd. Na sintaktičkoj razini autorica se bavi prijevodom konstrukcija brought to you by CO w metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2022
U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je ri... more U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je riječ o sadržaju povezanome s društvenim skupinama (kao što su etničke, religijske, spolne/ rodne, dobne i slično), uvredljivost takvoga leksika može proizlaziti izravno iz njegova značenja ili neizravno iz ukorijenjenosti u stereotipima i predrasudama o određenoj skupini, zbog čega može djelovati uvredljivo (usp. Schutz 2002: 638). U ovome radu analizira se leksikografska obrada odabranih riječi povezanih s pripadnicima društvenih skupina i njihovim osobinama u hrvatskim povijesnim i suvremenim rječnicima kako bi se: 1. pokazalo kako rječnik odražava svjetonazor vremena u kojemu je nastao 2. objasnilo kako se leksikografski pristup takvim sadržajima s vremenom razvijao 3. razmotrilo kako bi se obradi takvih sadržaja trebalo pristupiti u suvremenome, društveno odgovornom rječniku.
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2014
The author analyses phonological terminology used in two orthographic manuals written by Adolf Br... more The author analyses phonological terminology used in two orthographic manuals written by Adolf Bratoljub Klaić (<i>Koriensko pisanje</i> written in 1942 and <i>Hrvatski pravopis</i> written in 1944 with Franjo Cipra). His terminology is compared with the terminology used in orthographic manuals which preceded Klaić's manual (Boranić 1941; Cipra, Guberina and Krstić 1941, reprint 1998) as well as with the terminology used in modern Croatian orthographic manuals (Babić, Finka, Moguš 1971; Anić, Silić 1986; Babić, Finka, Moguš 1996; Anić, Silić 2001; Badurina, Marković, Mićanović 2007; Babić, Moguš 2010; Jozić, Željko (ed.) 2013). Special focus is on the problems of sound change terminology. The author lists all sound changes mentioned in Klaić's manuals, analyses the terms used to denote them as well as their definitions.
Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri... more Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u okviru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te pri izradi Školske gramatike hrvatskoga jezika. Na korpusu suvremenih tradicionalnih gramatika i radova analizirana je podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica. Jezični korpus sastavljen u sklopu projekta Jena omogućuje potpuni uvid u potvrđenost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebljava. Uz analizu razlika u podjeli nezavisnosloženih rečenica istraživanje se usredotočuje na terminološke aspekte i probleme u definiranju pojedinih naziva povezanih s nezavisnosloženim rečenicama prouzročene s jedne strane postojanjem sinonimnih parova ili nizova, a s druge višeznačnošću nekih naziva u nazivlju nezavisnosložene rečenice. Cilj je ovoga rada predložiti podjelu nezavisnosloženih rečenica u okvirima tradicional...
The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary... more The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian. Research is based on corpus analysis. One of the authors compiled the Croatian Gender Corpus using the Sketch Engine corpus compiling software for this analysis. The authors analyze these issues connected with speaking about nonbinary people: using nouns of masculine, neutral, or feminine gender; using masculine, neutral, or feminine pronouns and verbal forms; ways of addressing a non-binary person, normative problems noticed in the Croatian Gender Corpus. Some issues are compared to the situation in other languages.
The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and r... more The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and rod and their Croatian Church Slavonic (polь, spolь, and rodь) and English (sex and gender) equivalents. The starting points for diachronic analysis are dictionaries and dictionary data, while the synchronic analysis is additionally based on the corpora and the Internet. The paper focuses on dictionary definitions of nouns rod and spol, adjectives rodni and spolni, the relation of Croatian terms rod and spol with English terms gender and sex, the terminology of sex/gender (non)discrimination, and ways of speaking about persons of non-binary gender.
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Jul 17, 2015
Nova knjiga Jezik reklama autorica Diane Stolac i Anastazije Vlastelić govori o sveprisutnoj poja... more Nova knjiga Jezik reklama autorica Diane Stolac i Anastazije Vlastelić govori o sveprisutnoj pojavi, o kojoj svatko ima nekakav, često negativan, stav -reklamama. Reklame su u današnje vrijeme doista sveprisutne -gledamo ih na televiziji, dobivamo reklamne SMS-ove, elektroničke poruke, svakodnevno prolazimo kraj stotina reklamnih natpisa, plakata, letaka, a i telefon nam obično zazvoni čim smo prilegli nakon ručka, i opet je, naravno, riječ o reklamnome pozivu... S obzirom na to da je temom ove knjige pojava koja ne zanima isključivo jezikoslovce, ova je knjiga osim njima namijenjena i svima koje reklame zanimaju, koje zanima skidanje slojeva s reklamnih poruka i prodiranje u unutrašnjost reklama ili onima kojima reklame toliko smetaju da jednostavno moraju prodrijeti u njihovu srž. Autorice najavljuju u predgovoru da će se baviti samo jezičnom stranom reklama, ali njihov je pristup, koji same određuju kao kombinaciju psiholingvističkoga, pragmalingvističkoga, sociolingvističkoga i kognitivnolingvističkoga, sveobuhvatan i mnogo puta zadire i onkraj jezičnoga. Reklame, koje, kako autorice navode, skrivaju stalnu ljudsku čežnju za srećom, ljepotom, zdravljem, sigurnošću... minimalnim izrazom moraju prenijeti maksimum sadržaja te im je cilj potaknuti čitatelja/slušatelja na djelovanjekupovinu. Pri tome su reklame spoj objektivnoga, jer moraju prodrijeti do što većega broja ljudi, i subjektivnoga, jer moraju svakoga dotaknuti pojedinačno i osobno. Autorice se, unatoč tomu što same navode da se u novijoj marketinškoj literaturi umjesto naziva reklama i reklamiranje upotrebljavaju nazivi oglašavanje i oglas zbog prevladavajućega stava da se reklamiranje uglavnom doživljava kao što negativno, odlučuju za nazive reklama i reklamiranje jer same ništa ne reklamiraju i ne prodaju, pa ne strahuju od neprihvaćenosti kod publike i ne trebaju skrivati o čemu je doista riječ. Knjiga je podijeljena na pet poglavlja kojima prethode proslov i predgovor. U prvome poglavlju, naslovljenome Teorijski pristup jeziku reklama, autorice teorijski definiraju predmet svojega proučavanja, bave se mnogostrukim definicijama reklama te iznose kratak pregled najvažnijih teorijskih postavka reklama te najvažnijih istraživanja reklama u Hrvatskoj i drugim zemljama. Ističu da je kao u ljubavi i ratu, i u pisanju reklama sve dopušteno te je sloboda nedvojbeno najznačajnije obilježje jezika reklama. Ističu da reklama istodobno mora biti sažeta i jezgrovita, ali i odraz jezika pojedinca, skupine i društva kojemu se proizvod nudi.
maloazijski ili sjevernoafrički kultovi. I ovako sumaran pregled sadržaja može pokazati nastojanj... more maloazijski ili sjevernoafrički kultovi. I ovako sumaran pregled sadržaja može pokazati nastojanje urednika zbornika da predstave bogatu i raznovrsnu tradiciju svetačkih kultova, nastalih na prostorima od srednje Europe i hrvatske istočnojadranske obale, do Balkana, Kavkaza i Rusije. Tekstovi skupljeni na ovome mjestu predočuju različita metodološka uporišta i recentne interdisciplinarne poglede, pa je za vjerovati da će zainteresirati širu znanstvenu javnost. VESNA BADURINA STIPČEVIĆ Анета ДИМИТРОВА. Синтактична структура на преводната агиография. София: Университетско издателство »Св. Климент Охридски«, 2012., 311 str. Aneta Dimitrova profesorica je staroslavenskoga, starogrčkoga i povijesti bugarskoga jezika na sveučilištu Sv. Kliment Ohridski u Sofi ji, a glavni je njezin interes sintaksa (u prvome redu glagolska) staroslavenskih prijevodnih hagiografi ja, osobito onih nastalih u preslavskoj školi te onih prevedenih u prvome redu sa starogrčkoga. Knjiga Синтактична структура на преводната агиография izdanje je autoričine doktorske disertacije, a nastavak je njezina rada na istraživanju sintakse prijevodne hagiografi je. Knjiga se, uz literaturu i priloge, sastoji od triju poglavlja: opširna uvoda, analize sintaktičkih struktura u analiziranome korpusu te zaključka. U uvodu, koji obaseže pedesetak stranica, autorica daje opširan prikaz problematike, navodi uzroke pisanja te objašnjava kriterije odabira tekstova za korpus te struktura koje će se proučavati, smješta djelo u kontekst ostalih radova koji obrađuju tu tematiku te objašnjava metodološke principe koji se pri analizi primjenjuju. Sintaksa je jedna od najslabije opisanih razina pri proučavanju staroslavenskih (autorica staroslavenski, u skladu s uobičajenom bugarskom praksom naziva starobugarskim) tekstova, a o njoj se puno manje pisalo nego o ostalim razinama staroslavenske gramatike. Premda je u nekim razdobljima proučavanje sintakse među paleoslavistima bilo iznimno popularno, ipak je takvih radova znatno manje u odnosu na radove koji se bave ostalim razi-brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary... more The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian. Research is based on corpus analysis. One of the authors compiled the Croatian Gender Corpus using the Sketch Engine corpus compiling software for this analysis. The authors analyze these issues connected with speaking about nonbinary people: using nouns of masculine, neutral, or feminine gender; using masculine, neutral, or feminine pronouns and verbal forms; ways of addressing a non-binary person, normative problems noticed in the Croatian Gender Corpus. Some issues are compared to the situation in other languages.
U radu se analizira jezik hrvatskoga crkvenoslavenskog prijevoda Službe u čast sv. Tomi Becketu. ... more U radu se analizira jezik hrvatskoga crkvenoslavenskog prijevoda Službe u čast sv. Tomi Becketu. Tekst te službe sačuvan je u 21 hrvatskoglagoljskom brevijaru (BrVb1, Bar, Ber2, Mosk, N1, Vat10, Vat19, Vat5, Pm, Met, Mav, VO, Rom, Pt, Broz, Drag, Oxf, Pad, Vin, N2, Brit) u dijelu Proprium de tempore. Toma Becket engleski je svetac kojega slavi Katolička Crkva, a živio je u 12. stoljeću. Stoga hrvatskoglagoljski pisari nisu mogli upotrijebiti slavenski tekst Službe u čast sv. Tomi Becketu niti ga prevesti s istočnoga izvornika, nego su morali prevesti latinski izvornik. Riječ je o hrvatskoglagoljskome prijevodu tzv. Sarum službe, tj. teksta službe iz Sarumskoga brevijara (BrSar). U radu se objavljuju i latinski tekst izvornika i tekst hrvatskoglagoljske službe iz najstarijega hrvatskoglagoljskog I. vrbničkog brevijara (BrVb1). Razlike osnovnoga teksta iz BrVb1 i tekstova iz ostalih brevijara navode se u kritičkome aparatu. Većina je razlika fonološka i morfološka, a leksičke su razli...
N avrozašvili. ZANIMLJIVOSTI: »Medejin kompleks« je naziv za mržnju prema vlastitoj djeci i želju... more N avrozašvili. ZANIMLJIVOSTI: »Medejin kompleks« je naziv za mržnju prema vlastitoj djeci i želju majke da ih pobije iz osvete prema mužu; emocionalni odnos majke prema djeci koji se manifestira mržnjom i sadističkim ponašanjem. Patološki stav majke prema svojoj djeci u smislu Medejina kompleksa često je posljedica seksualne nesloge ili antipatije i neprijateljskog stava prema ocu te djece.-U čast Medeje nazvan je asteroid (212) Medeja otkriven 1880. godine. 52 LATINA & GRAECA-NOVA SERIJA 29 Ana Mihaljević Riječi i sveze iz klasičnih jezika u hrvatskome jeziku l. Uvod Prilagodba riječi i sveza iz klasičnih jezika te uporaba izvornih latinskih i grčkih riječi u hrvatskome je jeziku često velik problem. Ovisno o vremenu kad su riječi u hrvatski preuzete različite su razine prilagodbe koje su riječi prošle i prilagođene su na različite načine. Velike razlike postoje i ovisno o priručniku kojim se tko služi, osobito su velike razlike između rješenja koja nude kroatistički priručnici i onih koje nude klasičnofilološki priručnici, a u praksi su učestale i dvostrukosti ili višestrukosti. Cilj
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 30, 2017
Knjiga Златоструят в преводаческата дейност на старобългарските книжовници druga je knjiga profes... more Knjiga Златоструят в преводаческата дейност на старобългарските книжовници druga je knjiga profesorice Anete DIMITROVE sa sveučilišta Sv. Kliment Ohridski u Sofiji. U ovoj se knjizi autorica nastavlja baviti prijevodima sa starogrčkoga na starocrkvenoslavenski i prijevodnom tehnikom, što je bio predmet i njezine prve knjige Синтактична структура на преводната агиография (Sofija, 2012., prikazane u Slovu 63), posvećene sintaksi prijevodne hagiografije. U knjizi Златоструят в преводаческата дейност на старобългарските книжовници analizira se zbirka homilija Zlatostruj. Riječ je o homilijama Ivana Zlatoustoga koje su prevedene početkom 10. stoljeća u Preslavu. Ta se zbirka smatra jednim od najvažnijih spomenika bugarskoga srednjovjekovlja, a bila je popularna na široku slavenskom području u srednjemu vijeku. Prevođenje je potaknuo bugarski car Simeon (893.-927.) u 10. stoljeću u Preslavu. Knjiga Anete Dimitrove bavi se u prvome redu odnosom starocrkvenoslavenskoga (koji se u skladu s bugarskom tradicijom naziva starobugarskim) prijevoda homilija i grčkoga izvornika. U središtu su zanimanja homilije od 1 do 45 iz dulje kolekcije (kolekcija L) koje se smatraju najstarijim slojem te zbirke. Te se homilije uspoređuju s ostalim inačicama te se stavljaju u širi kontekst djelovanja Preslavske škole. Dva su rukopisa koji sadrže te homilije: jedan je iz Knjižnice akademije znanosti u Petrogradu (33.2.12.) iz 15. stoljeća, a drugi iz Nacionalnoga povijesnog muzeja u Moskvi (214), također iz 15. stoljeća; međutim autorica se služila i drugim dostupnim rukopisima i izdanjima. Autorica naglašava da tekst nije prijevod jednoga jedinstvenog bizantskog zbornika (»Сборникът Златоструй не превежда аналогичен византийски сборник с постоянен състав«, str. 18). Grčke inačice tekstova kojima se autorica pri analizi služila nalaze se uglavnom u devetnaestostoljetnome izdanju J.-P. Mignea u Patrologia Graeca, a neki su tekstovi objavljeni u izdanju Henryja Savilea 1612.-1613. i u drugim izdanjima uglavnom bez kritičkoga aparata. Neki su grčki tekstovi, međutim, i danas neizdani. Tekstovi su uglavnom nastali u razdoblju od 10. do 12. stoljeća. Primarni je autoričin interes prikazati prevoditeljske postupke u prevođenju tih homilija s grčkoga na starocrkvenoslavenski te prikazati neke jezične osobitosti u tim prijevodima. Nastoji prikazati arhaične i inovativne značajke, proučava sinonimne sintaktičke strukture te leksičku i gramatičku asimetriju između grčkoga i starocrkvenoslavenskoga. Na morfološkoj se razini u prvome redu bavi pasivom, perifrastičnim oblicima futura, aktivnim participom prošlim i-glagola, dvojinskim oblicima, supinom, enklitičkim dativom osobnih zamjenica itd. Na sintaktičkoj razini autorica se bavi prijevodom konstrukcija brought to you by CO w metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2022
U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je ri... more U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je riječ o sadržaju povezanome s društvenim skupinama (kao što su etničke, religijske, spolne/ rodne, dobne i slično), uvredljivost takvoga leksika može proizlaziti izravno iz njegova značenja ili neizravno iz ukorijenjenosti u stereotipima i predrasudama o određenoj skupini, zbog čega može djelovati uvredljivo (usp. Schutz 2002: 638). U ovome radu analizira se leksikografska obrada odabranih riječi povezanih s pripadnicima društvenih skupina i njihovim osobinama u hrvatskim povijesnim i suvremenim rječnicima kako bi se: 1. pokazalo kako rječnik odražava svjetonazor vremena u kojemu je nastao 2. objasnilo kako se leksikografski pristup takvim sadržajima s vremenom razvijao 3. razmotrilo kako bi se obradi takvih sadržaja trebalo pristupiti u suvremenome, društveno odgovornom rječniku.
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, 2014
The author analyses phonological terminology used in two orthographic manuals written by Adolf Br... more The author analyses phonological terminology used in two orthographic manuals written by Adolf Bratoljub Klaić (<i>Koriensko pisanje</i> written in 1942 and <i>Hrvatski pravopis</i> written in 1944 with Franjo Cipra). His terminology is compared with the terminology used in orthographic manuals which preceded Klaić's manual (Boranić 1941; Cipra, Guberina and Krstić 1941, reprint 1998) as well as with the terminology used in modern Croatian orthographic manuals (Babić, Finka, Moguš 1971; Anić, Silić 1986; Babić, Finka, Moguš 1996; Anić, Silić 2001; Badurina, Marković, Mićanović 2007; Babić, Moguš 2010; Jozić, Željko (ed.) 2013). Special focus is on the problems of sound change terminology. The author lists all sound changes mentioned in Klaić's manuals, analyses the terms used to denote them as well as their definitions.
Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri... more Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u okviru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te pri izradi Školske gramatike hrvatskoga jezika. Na korpusu suvremenih tradicionalnih gramatika i radova analizirana je podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica. Jezični korpus sastavljen u sklopu projekta Jena omogućuje potpuni uvid u potvrđenost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebljava. Uz analizu razlika u podjeli nezavisnosloženih rečenica istraživanje se usredotočuje na terminološke aspekte i probleme u definiranju pojedinih naziva povezanih s nezavisnosloženim rečenicama prouzročene s jedne strane postojanjem sinonimnih parova ili nizova, a s druge višeznačnošću nekih naziva u nazivlju nezavisnosložene rečenice. Cilj je ovoga rada predložiti podjelu nezavisnosloženih rečenica u okvirima tradicional...
The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary... more The paper analyzes different language problems connected with speaking about people of non-binary sex/gender in Croatian. Research is based on corpus analysis. One of the authors compiled the Croatian Gender Corpus using the Sketch Engine corpus compiling software for this analysis. The authors analyze these issues connected with speaking about nonbinary people: using nouns of masculine, neutral, or feminine gender; using masculine, neutral, or feminine pronouns and verbal forms; ways of addressing a non-binary person, normative problems noticed in the Croatian Gender Corpus. Some issues are compared to the situation in other languages.
The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and r... more The paper presents the diachronic and synchronic analysis of the use of Croatian words spol and rod and their Croatian Church Slavonic (polь, spolь, and rodь) and English (sex and gender) equivalents. The starting points for diachronic analysis are dictionaries and dictionary data, while the synchronic analysis is additionally based on the corpora and the Internet. The paper focuses on dictionary definitions of nouns rod and spol, adjectives rodni and spolni, the relation of Croatian terms rod and spol with English terms gender and sex, the terminology of sex/gender (non)discrimination, and ways of speaking about persons of non-binary gender.
U radu se donose rezultati istraživanja jezičnih i stilskih osobitosti odabranih latinskih djela ... more U radu se donose rezultati istraživanja jezičnih i stilskih osobitosti odabranih latinskih djela Matije Vlačića Ilirika povodom petstote obljetnice njegova rođenja. Budući da nema mnogo istraživanja jezika i stila toga važnog autora, u radu se donose i smjernice za daljnje filološko bavljenje Vlačićevim djelima, opće napomene o čimbenicima i autorima koji su mogli utjecati na Vlačićev jezik i stil te osnovne značajke Vlačićeva stila i osobitosti njegova jezika. U radu se analiziraju odabrana Vlačićeva djela: Catalogus testium ueritatis (Katalog svjedoka istine) i pet zasad neobjavljenih pisama iz Vlačićeve privatne korespondencije. Ti su tekstovi odabrani zato što pripadaju potpuno različiti tipovima teksta i s obzirom na izvornu namjenu i s obzirom na publiku kojoj su upućeni, pa nam mogu dati cjelovitiju sliku ukupnosti jezičnih značajka Vlačićeva izraza. Uspoređuju se jezik i stil odabranih dijelova teksta te utvrđuju mogući utjecaji na Vlačićev jezik i razina Vlačićeva poznavanja latinskoga jezika. Smatramo da pitanje Ciceronova utjecaja na Vlačića nije do kraja razjašnjeno. Rezultati analize tumače se s obzirom na publiku kojoj je tekst upućen i namjenu tekstova, kao poticaj na daljnje i detaljnije bavljenje jezikom ovoga važnog i plodnog autora.
Structuring Lexical Data and Digitising Dictionaries. Series: Language and Computers, 2024
This chapter discusses the goals of the project Retro-digitization and Interpretation of Croatian... more This chapter discusses the goals of the project Retro-digitization and Interpretation of Croatian Grammar Books before Illyrism – RETROGRAM, the problems connected with them, and the lexicographic implications of the project.
Uploads
Papers by Ana Mihaljević
neobjavljenih pisama iz Vlačićeve privatne korespondencije. Ti su tekstovi odabrani zato što pripadaju potpuno različiti tipovima teksta i s obzirom na izvornu namjenu i s obzirom na publiku kojoj su upućeni, pa nam mogu dati cjelovitiju sliku ukupnosti jezičnih značajka Vlačićeva izraza. Uspoređuju se jezik i stil odabranih dijelova teksta
te utvrđuju mogući utjecaji na Vlačićev jezik i razina Vlačićeva poznavanja
latinskoga jezika. Smatramo da pitanje Ciceronova utjecaja na Vlačića nije do kraja razjašnjeno. Rezultati analize tumače se s obzirom na publiku kojoj je tekst upućen i namjenu tekstova, kao poticaj na daljnje i detaljnije bavljenje jezikom ovoga važnog i plodnog autora.