Prijeđi na sadržaj

Avignon

Izvor: Wikipedija
Avignon


Papinska palača u Avignonu

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Francuska
Gradonačelnik Cécile Helle (PS)
Region Provence-Alpes-Côte d'Azur
Departman Vaucluse
Okrug Avignon
Stanovništvo
Stanovništvo (2011-01-01) 90,194[1]
Gustina stanovništva 1392,31 st./km²
Geografija
Koordinate 43°57′N 4°49′E / 43.95°N 4.81°E / 43.95; 4.81
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 10-122 m
Površina 64.78 km²
Avignon na mapi Francuske
Avignon
Avignon
Avignon (Francuske)
Ostali podaci
Poštanski kod 84000
INSEE kod 84007

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Historija

[uredi | uredi kod]

Antičko doba

[uredi | uredi kod]

Područje gdje se nalazi današnji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u današnjem sjevernom dijelu grada (le Rocher les Doms), gdje se nalazila keltska naseobina. Avenio tj. Avignon su osnovali Fokejci 539. pne. iz marseljske kolonije (Massilia), na području jednog galskog plemena. Za vrijeme rimske vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u Narbonskoj Galiji (Gallia Narbonensis).

Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova foruma iz ulice Molière.

Srednji vijek

[uredi | uredi kod]

Grad je bio teško oštećen u 5. stoljeću, u barbarskim provalama. Padao je u ruke Gotima, kraljevstvima Burgundije i Arlesa, Ostrogotima, te na kraju 612. godine, Francima pod vodstvom Teodorika I., merovinškog vladara Austrazije. 736. godine, grad je pao u ruke Saracenima, te su ga 737. razorili Franci pod vodstvom Karla Martela, zbog udruživanja s Arapima.

Nakon podjele carstva Karla Velikog, Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga držali grofovi Provanse i Forcalquiera, pa Toulousea i Provanse. Avignon je bio republika sa konzularnom vladom od 1135. do 1146.

Krajem 12. stoljeća, proglašena je nezavisnost, koja je srušena 1226. u albižanskom pohodu, nakon što su građani odbili pustiti u grad kralja Luja VIII. i papinsko poslanstvo.

7. svibnja 1251. godine, Avignon je dan u posjed grofovima Alfonza od Poitiersa (Alphonse de Poitiers) i Karlu Anžuvincu (Charles d’Anjou), braći kralja. Nakon smrti Alphonsea, 1271. godine, Filip III. je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu Filipu Lijepom. Tako je grad potpao pod francusku krunu.

Razdoblje papā

[uredi | uredi kod]
Palais des papes
Trg ispred Palače papā
Plan palače 1914. godine
Avignon, natpis
Glavni članak: Avinjonsko papinstvo

Avignon je poznat kao staro sjedište poglavara Rimokatoličke Crkve.

1309. godine, papa Klement V. odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala grofovija Venaissin, koja je bila pod kraljevima Sicilije iz plemićke dinastije Anžuvinci (Anjou). 9. ožujka 1309. godine, posjed je Ivana I. Napuljska, kraljica Napulja i grofica Provanse, prodala Klementu Šestom za 80 000 forinti.

Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791. godine, kada je u Revoluciji, vraćen u sastav Francuske.

Ukupno su devet papā vladali iz Avignona, od toga dvoje antipapā. Grad je, umjesto Rima, bio papinsko središte do 13. siječnja 1377.

Pape koji su vladali iz Avignona:

Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i „babilonsko progonstvo” u usporedbi sa biblijskim progonstvom Izraelaca. Kada je Grgur XI. vratio papinsko sjedište natrag u Rim, u Avignonu je postavljen legat. Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme zapadnog raskola (1379. – 1411.). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomoć, od 1542. godine, vicelegata. 1691. godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat.

U razdoblju od 1335. do 1364. je građena papinska palača "Palais des Papes" koja je služila i u svrhu obrane papā, budući da gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u gotičkom stilu, sa vrlo debelim zidovima. Bila je korištena i kao vojarna za vrijeme Revolucije.

Poslije odlaska papā

[uredi | uredi kod]

Avignon je preživio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u Villeneuve-lès-Avignonu. Francuski su kraljevi silno nastojali priključiti grad svojoj kruni. 1476. godine, Luj XI. je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora Giuliana della Rovere za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon što je njegov izabranik proglašen kardinalom. 1536. godine, Franjo I. je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tadašnjeg vladara Provanse Habsburgovca Karla V.. 1583. godine, Henrik III. Valois je pokušao zamijeniti Saluzzo za Avignon, ali je papa Grgur XIII. to odbio.

1663. godine, kralj Luj XIV. je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u Rimu. Nakon isprike kardinala Chigija, iduće godine je grad vraćen. Još jedan pokušaj okupacije grada se dogodio i 1688. godine.

Kralj Luj XV., je nezadovoljan postupcima Klementa XIII., okupirao Papinske Države od 1768. do 1774., sa odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacièrea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priključenja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja 1814. godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal Ercole Consalvi je bezuspješno pokušao vratiti grad Svetoj Stolici na Bečkom kongresu 1815. godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartistički maršal Guillaume Marie Anne Brune, koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme Bijelog terora.

Geografija

[uredi | uredi kod]
Rona i Avignon

Avignon se nalazi na lijevoj obali Rhône, te nedaleko od Durance. Avignon je na području koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izložen žestokim vjetrovima, najviše maestralu.

Grad se nalazi u blizini Orangea (sjeverno), Nîmesa (jugozapadno), Arlesa (južno), i Salon de Provence (jugoistočno).

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]
Razvoj stanovništva
196219681975198219901999
72.717 86.096 90.786 89.132 86.939 85.929
Razvoj od 1962. godine

Uprava

[uredi | uredi kod]

Avignon je glavno mjesto departmana Vaucluse, okruga Avignon i četiri kantona :

  • kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uključujući Montfavet) i općine Morières-lès-Avignon (32 228 stanovnika)
  • kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i općine Pontet (33 028 stanovnika)
  • kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika)
  • kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika)

Nadalje, Avignon je sjedište aglomerizacijske zajednice (communauté d’agglomération) Grand Avignon.

Popis gradonačelnika
RazdobljeOsobaStranka
1995–2008Marie-Josée RoigUMP
1989–1995Guy RavierPS
1983–1989Jean-Pierre RouxRPR
1958–1983Henri DuffautPS
1953–1958Édouard DaladierRadikalna soc. partija
1950–1953Noël Hermittebez stranke
1948–1950Henri MazoRPF
1947–1948Paul RouvierSFIO
1945–1947Georges PonsPCF
1944–1945Louis GrosSFIO
1942–1944Edmond Pailheret
1940–1942Jean Gauget
1929–1940Louis GrosSFIO
1928–1928Marius Jacquet
1925–1928Louis Nouveau
1925Louis GrosSFIO
1919–1925Ferdinand Bec
1910–1919Louis Valayer
1904–1910Henri Guigou
1903–1904Alexandre Dibon
1888–1903Gaston Pourquery de Boisserin
1884–1888Paul Poncet
1881–1884Charles Deville
1881Eugène Millo
1878–1881Paul Poncet
1874–1878Roger du Demaine
1871–1874Paul Poncet
1870–1871Paul Bourges
1865-1870Paul Poncet
1853–1865Paul Pamard
1852–1853Eugène Poncet
1850–1852Martial Bosse
RazdobljeOsobaStranka
1848–1850Gabriel Vinay
1848Frédéric Granier
1848Alphonse Gent
1847–1848Hyancinthe Chauffard
1843–1847Eugène Poncet
1841–1843Albert d’Olivier de Pezet
1837–1841Dominique Geoffroy
1834–1837Hippolyte Roque de Saint-Prégnan
1832–1833Balthazar Delorme
1830–1832François Jullian
1826–1830Louis Pertuis de Montfaucon
1820–1826Charles Soullier
1819–1820Louis Duplessis de Pouzilhac
1815–1819Charles de Camis-Lezan
1815Hippolyte Roque de Saint-Prégnan
1811–1815Guillaume Puy
1806–1811Agricol Joseph Xavier Bertrand
1800–1806Guillaume Puy
1799–1800Cadet Garrigan
1798–1799Cadet Garrigan
1797–1798Père Minvielle
1796–1797Faulcon
1796Père Minvielle
1795–1796Alexis Bruny
1795Guillaume Puy
1793–1795Jean-François Rochetin
1793Jean-André Cartoux
1792–1793Jean-Étienne Duprat
1791–1792Levieux-Laverne
1790–1791Antoine Agricol Richard
1790Jean-Baptiste d’Armand

Sveučilište

[uredi | uredi kod]

Avinjonsko sveučilište je osnovano 1303. godine, bulom pape Bonifacija VIII., te sudjelovanjem Karla II., napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveučilište je napravljeno od već postojećih škola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveučilište je ukinuto za vrijeme Revolucije, 15. rujna 1793. Današnji naslijednik ovog sveučilišta je "Université d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta.

Spomenici, muzeji i turistička mjesta

[uredi | uredi kod]
Stara jezgra Avignona s Papinskom palačom, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom
Svjetska baština UNESCO-a
Francuska
Registriran1995. (19. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv
Ugroženostno
ReferencaUNESCO
Sjeveroistočni pogled na rijeku Ronu (u pozadini je Pont Saint-Bénézet)

Stara jezgra Avignona je UNESCOv spomenik svjetske baštine (Popis mjesta svjetske baštine u Europi) od 1995. godine. On uključuje Papinsku palaču iz 14. stoljeća i Pont Saint-Bénézet iz 7. stoljeća. Avignon ima status grada povijesti i umjetnosti (Ville d’Art et d’Histoire). Grad je okružen bedemima unutar kojih se nalazi mnoštvo starih kuća.

Muzeji u Avignonu :

  • Collection Lambert
  • Maison Jean Vilar
  • Musée Angladon
  • Musée Calvet
  • Musée de l’Œuvre
  • Musée du Mont-de-piété
  • Musée du Petit Palais
  • Musée lapidaire
  • Musée Louis-Vouland
  • Musée Requien
  • Palais du Roure

U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mreže Utopia.

Festivali

[uredi | uredi kod]

Avignon je poznat po svom kazališnom festivalu, a u gradu se održavaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine:

Siječanj
  • Cheval Passion
Veljača
  • Salon antikvara
  • Les Hivernales d’Avignon, festival modernog plesa
  • Les Oléades, maslinarska manifestacija
Ožujak
  • Salon Auto-moto rétro
Travanj
  • Proljetni sajam
Svibanj
  • "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" (Alterarosa, ruže kakve nikad niste vidjeli). Vrtna manifestacija u suradnji sa Francuskim društvom za ruže: (više informacija na: Arhivirano 2006-05-08 na Wayback Machine-u).
Lipanj
  • Lončarski sajam
  • Avignon/New York & Avignon Film Festivals, euroamerički festival nezavisnih filmova
  • Festival du Cor
  • Ljetna izložba u palači papâ
  • Fête du Rhône
  • Glazbeni festival
  • Triathlon du Pont d’Avignon
Srpanj
  • Festival d’Avignon
    Svake godine od 1947.
  • Provansalski festival, kazališne predstave i glazba na provansalskom jeziku
  • Obrtnički sajam za vrijeme festivala
  • Avignon-Jazz Festival
Kolovoz
  • Fête des Foins et des associations
Rujan
  • Sajam rabljene robe
  • Ban des vendanges
  • Journées du patrimoine, (Dani baštine) nacionalna manifestacija
Listopad
  • Festival stare glazbe
  • Animal notre ami, životinjski salon
  • Model Show, salon maketa
Studeni
  • Festival des jeux de l’esprit
  • Fête des Côtes du Rhône
  • Les Automnales de l’orgue
Prosinac
  • Božićni sajam

Zbratimljeni gradovi

[uredi | uredi kod]

Značajne osobe

[uredi | uredi kod]

Demografija

[uredi | uredi kod]
Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2006.2011.
72.71786.09690.78689.13286.93985.93592.45490.194

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]